Connect with us

Hrvatska

Amandmani na prijedlog proračuna

Objavljeno

-


Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Intenzivna promjena: Zbog obilne kiše moguće poplave, snijeg stiže i u nizine!

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem zemlje, ima kiše na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. U nastavku četvrtka kiša će se intenzivirati i širit će se i na ostatak Hrvatske, osobito u drugom dijelu dana, može mjestimice i zagrmjeti. Lokalno je moguća obilnija oborina, osobito duž Jadrana i uz Jadran, gdje stoga postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, upozorenje je to hidrologa Državnog hidrometeorološkog zavoda. Probleme će, osim obilne oborine, stvarati i jak i olujan vjetar, jugo na moru, južnjak i jugozapadnjak će puhati u unutrašnjosti, u gorju lokalno na udare olujnom snagom. Na snazi je viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Navečer i u noći na petak, kako temperature budu padale, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, najprije u gorju, no tijekom dana i u nekim nizinama unutrašnjosti. Pokoja pahulja nošena burom moguća je i uz obalu sjevernog Jadrana. Dojmu zime sutra će doprinositi jak i olujan vjetar sjevernog smjera, umjeren i jak sjeverac i sjeverozapadnjak s olujnim udarima, na moru će zapuhati jaka i olujna bura, otežavat će promet. Osjetno će zahladnjeti, mjestimice na kopnu i za više od 10 stupnjeva. Do kraja dana se uglavnom očekuje prestanak oborine, kako će se sa zapada razvedravati.

subotu ujutro će biti hladno, i do -5 u dijelovima unutrašnjosti. U noći i ujutro na krajnjem istoku još može biti slabe oborine, i poslijepodne i navečer, uz prolaznu naoblaku, također na kopnu mjestimice moguća slaba oborina. 

Nedjelja će biti osjetno toplija, pretežno sunčana duž Jadrana, dok će u unutrašnjosti biti promjenjive naoblake. Zadržavat će se uglavnom suho, u noći na krajnjem jugu i u gorju može biti slabe oborine, tijekom dana na sjeveru zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

NAJVEĆI DO SADA / Ryanair predstavio novi red letenja za Hrvatsku: Čak 118 ruta sa 850 tjednih letova

Objavljeno

-

By

Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair u Zagrebu je u srijedu predstavio ljetni red letenja u 2026. sa sedam hrvatskih zračnih luka, iz kojih će letjeti na 118 ruta sa 850 tjednih letova, a uvodi i dvije nove rute u odnosu na lani kojima će povezivati Dubrovnik s Gdanjskom i Budimpeštom.

Na konferenciji za medije Ryanairov glavni komercijalni direktor Jason McGuinness rekao je da je Ryanairov ljetni raspored za Hrvatsku u 2026. najveći do sada.

“U Hrvatskoj imamo devet baznih zrakoplova i 118 ruta, na kojima nudimo 4,3 milijuna sjedala ili pet posto više nego u godini prije. Za usporedbu, prije covida u Hrvatskoj smo imali 40 ruta”, rekao je McGuinness.

Dodao je da u Europi Ryanair ima 96 baza u gotovo 230 zračnih luka u 40 zemalja, od čega su tri s po tri zrakoplova u Hrvatskoj, u zračnim lukama Zagreb, Dubrovnik i Zadar, te da “podržava 3.500 radnih mjesta”.

Sedam zračnih luka u Hrvatskoj

U Hrvatskoj Ryanair leti u sedam zračnih luka, odnosno sve velike, osim na Brač i pristanište Mali Lošinj, pri čemu je McGuinness tvrdi da je Ryanair “najveća zrakoplovna kompanija u Hrvatskoj koja pruža povezanost tijekom cijele godine”.

Ryanair je označio i najvećom europskom zrakoplovnom kompanijom, koja ove godine planira prevesti 208 milijuna putnika ili četiri posto više nego prošle godine, a rast očekuje i u budućnosti jer imaju narudžbu za oko 300 novih zrakoplova, koji će početi stizati 2027. godine.

“Idućih devet godina, do 2034., planiramo dostići 300 milijuna putnika godišnje, s mrežom ruta koja je neusporediva sa svakom drugom zrakoplovnom kompanijom u Europi. Troškovi su nam znatno niži od troškova drugih i najvažnije nam je da se razlika u troškovima povećava, jer upravo nam to omogućuje da ponudimo niske cijene, posebno izvan vršnih razdoblja, primjerice u predsezoni i zimi u Hrvatskoj”, najavio je.

Zagreb povećava učestalost letova, Dubrovnik kao najvažniji pokazatelj

Što se tiče pojedinih zračnih luka, za Zagreb je naveo da je za ljeto 2026. fokus na povećanju učestalosti letova na postojećim rutama, primjerice gotovo će dvostruko više nego lani ili 12 puta tjedno letjeti prema londonskom Stanstedu.

Za Dubrovnik je rekao da je kompanija ondje prije otvaranja baze imala dvije rute, a sada dvije godine nakon otvaranja baze ih ima ih 24, s dvije nove od ovog ljeta, za Budimpeštu i Gdanjsk, čemu je dodao da je za Dubrovnik najvažniji pokazatelj dobrog rada rast kapaciteta ove godine za gotovo 30 posto, kao i zimski letovi.

“Sa svakom lukom želimo proširiti ponudu i na zimu, izvan glavne sezone, odnosno na cijelu godinu, a to pokušavamo postići u Hrvatskoj”, poručio je McGuinness.

Komentirajući regiju Balkana i srednje Europe rekao je da tu vidi veliku konkurenciju za kapacitete između zemalja i njihovih relativno malih zračnih luka, za što je naveo primjer Albanije i zračne luke u Tirani, gdje Ryanair ovoga ljeta planira otvoriti bazu s četiri zrakoplova i uvesti 30 do 40 ruta, jer u toj zemlji, kao i primjerice u Poljskoj.

Pozvao je hrvatsku Vladu da za avioprijevoznike Hrvatska ostane konkurenta u odnosu na neke druge zemlje.

“Niski troškovi pristupa zračnim lukama znače više prometa, više turizma i više radnih mjesta”, rekao je McGuinnes.

Nastavi čitati

Hrvatska

Provjerite police: Popularna grickalica za neke je opasna

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu proizvoda Pržena kukuruzna grickalica okus Lechon Manok BOY BAWANG, 90 g, bez obzira na rok trajanja zbog utvrđenog alergena – glutena koji nije označen na proizvodu. Osobe koje nisu alergične na gluten mogu konzumirati proizvod bez ograničenja.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima.

Oglasio se i internacionalni market Pekinška patka te poručio kupcima: “Zbog zaštite potrošača mole se kupci da proizvod ne konzumiraju te da ga vrate u trgovinu kako bi dobili povrat novca.”

hapih
hapih
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu