ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na Pepelnicu u katedrali sv. Stošije
Misu s obredom pepeljenja na Čistu srijedu, 18. veljače, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Jednostavni i ozbiljni znak pepela koji se na Pepelnicu polaže na glave „uvodi nas u istinu o čovjeku pozvanom u život povezan s Božjom ljubavlju, obilježenom prolaznošću vremena, propadljivošću tijela i istodobno pozvanom na puninu života u Bogu koji nas strpljivo prati kroz sve dane našeg života. Pepeo u obredu Čiste srijede usmjerava naš pogled prema Bogu i budi želju za novim početkom, za životom u kojem svakodnevni koraci poprimaju duhovnu dubinu, a obični susreti postaju prilike za dobrotu, strpljenje i pažnju“, poručio je mons. Zgrablić.
Istaknuo je da obred pepeljenja sabire postojanje čovjeka u „priznanje da život dolazi od Boga i iskazuje povjerenje da nas njegova milost vodi prema novom početku, novom – uskrslom životu, prema obnovljenom srcu koje želi živjeti dublje, svjesnije i otvorenije Božjoj prisutnosti“.

U navještenom evanđelju po Mateju Isus govori o milostinji, molitvi i postu kao putu koji uvodi čovjeka u odnos s nebeskim Ocem; vodi vjernika iz vanjskog djelovanja prema unutarnjem susretu s Bogom, bližnjim i sobom; taj put vodi iz navike prema svjesnom predanju, iz rastresenosti prema sabranosti, rekao je nadbiskup.
Tri puta u navještenom Evanđelju Isus obećava: „Otac koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti“. „To obećanje ulijeva sigurnost da svaki trenutak života nosi vrijednost pred Bogom, da svaka gesta vjernosti ostaje zapamćena u Njegovom srcu, da nijedna molitva u iskrenosti srca ne iščezava u praznini i da svaka gesta ljubavi, i ona koju nitko ne primijeti, ulazi u prostor Božje vječnosti gdje poprima puninu smisla – jer Bog prepoznaje i ono što ostaje neizgovoreno, vidi ono što drugi ne uočavaju i daruje plod gdje čovjek vidi samo jednostavan svakodnevni čin“, rekao je nadbiskup.

U duhu korizmene poruke pape Lava XIV. da obraćenje počinje slušanjem, nadbiskup je rekao da ispravan odnos prema Bogu i čovjeku raste gdje srce dopušta Božjoj riječi da se nastani u nutrini.
„Korizma tako postaje vrijeme usporavanja ritma života, u kojem vjernik otvara prostor za trenutke sabranosti, a Božja riječ pronalazi mjesto među brigama, planovima i mislima svakodnevice te počinje oblikovati pogled na život. Na taj način, čovjek u događajima prepoznaje smisao, u kušnjama vidi poziv na povjerenje, a u susretima otkriva priliku za ljubav“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da slušanje Božje riječi otvara i za slušanje ljudi.

„Tko osluškuje Boga postaje pažljiviji prema bližnjemu, prepoznaje vapaj osobe koji se skriva iza šutnje, postaje osjetljiv na potrebu siromaha koji traži dostojanstvo, na patnju starijih koji žele blizinu, na pitanja mladih koji traže smisao i na brige obitelji koje nose teret svakodnevnih odgovornosti. Na taj način, vjera se živi u konkretnim odnosima i postaje snaga koja podiže, ohrabruje i prati“, poručio je nadbiskup.

„Isusov poziv da uđemo u sobu svoga srca i zatvorimo vrata u molitvi uvodi nas u nutarnju sabranost u kojoj srce pronalazi mir, gdje se raspršene misli sabiru, a molitva dobiva toplinu razgovora s Bogom. Tu čovjek, u dubini srca, otkriva da ga Bog prihvaća i vodi, da mu može povjeriti svoje strahove i nade. Tu čovjek spoznaje kako stoji pred Ocem koji ga poznaje do dubine. Iz takvog susreta čovjek izlazi obnovljen, spreman nositi dan s većom vedrinom i snagom ljubavi“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Iz slušanja Božje riječi i vlastitog srca u kojem Bog progovara, rađa se post koji zahvaća cijeli život, rekao je nadbiskup.

Podsjetivši da Papa preporučuje „post jezika, suzdržavanje od riječi koje bole i povrjeđuju bližnje“, nadbiskup je rekao: „Post jezika mijenja način susreta među ljudima: rasprava se pretvara u dijalog, nesporazum u priliku za razumijevanje, a različitost u mogućnost obogaćenja. Takav govor postaje mjesto susreta, a ne nadmetanja i počinje se graditi zajedništvo koje unosi svjetlo u obitelj, radno okruženje i u život župne zajednice.
Riječ izrečena s poštovanjem otvara prostor pomirenju jer omogućuje drugome da ostane dostojanstven i kad pogriješi. Riječ nade podiže obeshrabrenog jer mu vraća vjeru u vlastitu vrijednost i u budućnost; zahvalnost obogaćuje jer se prepoznaje dar u svakodnevici, a ohrabrenje prati umornoga i daje snagu za novi korak. Tako korizmeni hod postaje zajednički rast u kojem se ljudi međusobno podupiru, uče strpljivo slušati i zajedno napreduju u dobroti, pa obitelj i zajednica dobiva lice Kristove blizine koje prihvaća, razumije i nosi“, poručio je mons. Zgrablić.

Evanđelje otkriva dublju dimenziju milostinje, ne samo kao materijalnog dara. „Milostinja je čin srca koje prepoznaje potrebu drugoga i odgovara na nju diskretno, pred Bogom koji vidi u skrovitosti.
Milostinja započinje kad čovjek u svakodnevnim susretima uočava osobu, a ne samo okolnost; prepoznaje umor, osamljenost, strah ili nedostatak te osjeća unutarnji poticaj da postane bližnji, a ne promatrač. Zato milostinja nadilazi novac i poprima oblik vremena koje darujemo, pažnje koju pružamo, strpljenja i blizine koju dijelimo. Milostinja tako ulazi u razgovor s osamljenim, u posjet bolesnome, u pomoć opterećenoj obitelji i podršku obeshrabrenome. Dar tako postaje susret s drugim, a susret iskustvo Božje dobrote“, naglasio je nadbiskup.

Istaknuo je i da „milostinja oslobađa onoga koji daje, jer srce otpušta navezanost na posjedovanje i uči radost dijeljenja; čovjek otkriva da sigurnost raste iz povjerenja, a ne iz zadržavanja te da darivanje širi dušu i čini je osjetljivijom za Boga i bližnjega“.
„Kad se milostinja dijeli u skrovitosti, čuva dostojanstvo primatelja i čistoću namjere darovatelja: dobro ostaje između Boga i srca, bez potrebe za priznanjem, a zahvalnost postaje molitva koja povezuje ljude i produbljuje zajedništvo“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da su „milostinja, molitva i post povezani u jedinstveni korizmeni hod: srce koje sluša Boga postaje velikodušno, srce koje moli postaje osjetljivo, srce koje posti postaje slobodno za ljubav“.

„Slušanje Božje riječi nam otvara oči, post oslobađa srce, a milostinja pretvara vjeru u djelotvornu ljubav, pa obitelj ili zajednica raste u međusobnoj blizini i svijet dobiva vjerodostojan znak nade“, poručio je nadbiskup. Potaknuo je da krenemo u korizmu „s više sabranosti, molitve i razmatranja, s više slušanja Boga koji progovara u svojoj Riječi, u našem srcu i savjesti, s više dobrote u riječima i s više darežljivosti bližnjima, kako bi Bog koji vidi u skrovitosti, u nama izgradio srce koje prepoznaje njegovu nazočnost i radosno Ga slavi, živi od njegove ljubavi i svjedoči drugima“.
I.G.
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
OB ZADAR / Instalirano pet suvremenih respiratora za najteže pacijente
Ukupno pet suvremenih respiratora/uređaja za ventilaciju, vrijednih 141.180,00 eura nabavila je Opća bolnica Zadar. Jedan uređaj Hamilton – C6 instaliran je na Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, a jedan prijenosni Philips Respironics na Odjel za pulmologiju. Respirator Hamilton – C6 i dva respiratora Drager Evita V800 osnažila su Odjel za intenzivnu internističku skrb pri Klinici za interne bolesti.
Svi ovi uređaji su visoke klase i omogućuju preciznu, sigurnu i individualno prilagođenu ventilacijsku potporu bolesnicima u najtežim kliničkim stanjima koja zahtijevaju kontinuiran nadzor, brzu dijagnostiku, naprednu respiratornu potporu i multidisciplinarni pristup liječenju.

„Mi smo i dosada imali respiratore za intenzivnu medicinu, ali ovo su ipak napredniji i moderniji sustavi koji pružaju mogućnost svih modernih oblika mehaničke ventilacije. Našim pacijentima koji su na respiratoru sada je osigurana vrhunska skrb te brže i lakše skidanje s respiratora“, kazao je Ante Ćorić, dr. med., internist intenzivist.

Na novim se uređajima mogu ventilirati sve dobne skupine, a stanje pacijenta prati se čitavo vrijeme čime se povećava sigurnost liječenja i smanjuje opterećenje medicinskog osoblja.
„Razvoj intenzivne medicine jedan je od ključnih smjerova zdravstvenog sustava. Nažalost, ona je danas nerijetko marginalizirana, pa nedostaje internista intenzivista. Nadamo se kako će se i to uskoro promijeniti, a mi do tada stvaramo sve preduvjete za jačanje Odjela“, dodaje dr. Ćorić.
U prilog tome govori i planirano daljnje prostorno uređenje intenzivnih internističkih kapaciteta u Općoj bolnici Zadar koje će uslijediti po završetku projekta energetske obnove. Stvorit će se tako bolji uvjeti za pacijente i zdravstvene djelatnike te dodatno unaprijediti kvaliteta liječenja.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZADAR: U manje od dva mjeseca nadzorne kamere i scan vozilo zabilježili više od 1.700 prometnih prekršaja
Pojačani nadzor na kritičnim prometnim točkama već donosi prve rezultate.
U manje od dva mjeseca od uvođenja pojačanog nadzora prometa, nadzorne kamere, scan vozilo i pauk služba evidentirali su gotovo 2.100 prometnih prekršaja. Nadzorne kamere zabilježile su 1.100 prekršaja, scan vozilo 620, dok je pauk služba intervenirala u 367 slučajeva.
”Kamere i scan car se pokazuju kao vrlo učinkovito rješenje za lokacije na kojima učestalo dolazi do prometnih prekrršaja i ugroze sigurnosti pješaka. Zato apeliramo prema vozačima da pripaze. Orijentirali smo se na lokacije koje su građani sami istaknuli kao problematične, a krajnji je cilj više reda i sigurnosti.”, istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić.
Kamere za evidentiranje nepropisno parkiranih vozila postavljene su na križanju Ulice dr. Franje Tuđmana s Put Stanova i Ulicom Polačišće te na križanju Obale kralja Tomislava s Ulicom Zrinsko-frankopanskom i Ulicom Marka Marulića.
“Već u testnoj fazi evidentirana su 1.263 prometna prekršaja, a u nepuna dva mjeseca od početka rada nadzornih kamera i scan vozila zabilježeno ih je 1.720. Cilj nije kažnjavanje, nego uvođenje reda u promet. Prije postavljanja kamera učestalo smo bilježili nepropisno parkiranje na nogostupima i kolnicima, čime se ugrožavala sigurnost pješaka i otežavao promet. Već sada vidimo pozitivne pomake – primjerice, u posljednja tri dana u Zrinsko-frankopanskoj ulici, ispred zgrade Pošte na Relji, nije evidentiran nijedan prometni prekršaj”, kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Hrvoje Marić.
Pojačani nadzor nepropisnog parkiranja putem nadzornih kamera i scan vozila uveden je 18. svibnja 2026. godine na najkritičnijim prometnim točkama u gradu. Scan vozilo nadzire više od deset lokacija koje su prepoznate kao mjesta učestalih prometnih prekršaja.
Obavijesti o počinjenim prekršajima dostavljaju se na kućne adrese vlasnika vozila. Za prekršaje koje evidentiraju analitičke kamere Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su novčane kazne od 30 eura za zaustavljanje vozila na nogostupu te 60 eura za nepoštivanje prometnog znaka zabrane zaustavljanja i parkiranja.
U planu je postavljanje novih nadzornih kamera na križanju Ulice Put Petrića i Ulice Ivana Zajca te u Ulici Matije Gupca, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.
ZADAR / ŽUPANIJA
UZ OBILJEŽAVANJE 800. OBLJETNICE SMRTI SV. FRANE U ZADRU / U našem gradu se čuva najstariji franjevački dokument u Hrvatskoj. Evo o čemu je riječ…
U samostanu sv. Frane u Zadru sačuvana je bula na pergameni koju je 8. srpnja 1228. papa Grgur IX. uputio zadarskom samostanu („Ad conventum Jadrensem“). Pismo je najstariji franjevački dokument u Hrvatskoj. A činjenica da papa dokument adresira na samostan u Zadru, samo dvadeset mjeseci poslije Franjine smrti, potvrđuje navode franjevačkih povjesničara kako je samostan sv. Frane u Zadru osnovan još za života Sveca, točnije 1212. kad je Franjo posjetio Zadar. U pismu izvještava papa biskupe Istre, Dalmacije i Sklavonije (Hrvatske) da se Franjo Asiški uvrštava u katalog svetaca i da se njegov blagdan ima svečano slaviti 4. listopada.
Bula pape Grgura IX. od 8. srpnja 1228. transkribirana i objavljena u knjizi: Donat Fabijanić. Convento il più antico dei Frati Minori in Dalmazia. Prato, 1882., str. 33 i 34.
Gregorius episcopus, servus servorum Dei, venerabi-libus fratribus archiepiscopis et episcopis, et dilectis filiis, abbatibus, prioribus, decanis, archidiaconis, et aüis Ecclesiarum prelatis per Istriam, Dalmatiam et Scla-voniam constitutis, salutem et apostolicam benedictionem. Sicut fiale auree, quas vidit lohanes plenas odoramento-rum,que sunt orationes sanctorum, in conspectu Altissimi, ad abolendum nostrorum criminum corruptelam, odorem suavitatis emittunt; ita saluti nostre credimus plurimum expedire si eorum in terris celebrem habeamus memo-riam, ipsorum merita solemnibus recolendo preconiis, quorum in coelis speramus intercessionibus assiduis adiu-vari. Sane cum de conversaiione, vita et meritis beati Francisci institutoris et rectoris Ordinis Fratrum Minorum, qui, iuxta consilium Salvatoris, contemptis transi-toriis et terrenis, secundum promissionem eiusdem ad coelestia premia feliciter et eterna pervenit, cuius vita et fama preclara, peccatorum depulsa caligine, ambulantes in regionem umbre mortis, de vitiorum tenebris ad penitentie vitam vocat; quorum tarn virorum quam mu-lierum ad fidem Ecclesiae roborandam et confutandam hereticam pravitatem, vivit adhuc et viget non modica moltitudo; tarn per nos quam per multos alios fide di-gnos, qui miracula, que Deus per illius Sancti viri merita operatur, plenius cognoverunt certiores effecti; auditis etiam eius virtutibus et miraculorum insignis, et quod inter carnales spiritualiter, et inter homines etiam con-versationem angelicam habuisset, qui corporaliter disso-lutus cum Christo esse meruit in coelestibus; ne ipsius honori debito et gloriae detrahere quodammodo vide-remur, si glorificatum a Domino permitteremus ulterius humana devotione privari; de fratrum nostrorum consilio et prelatorum omnium qui tunc temporis apud Sedem Apostolicam consistebant, sanctorum cathalogo duximus adscribendum. Cum igitur sicut lucerna sic arserit ha-ctenus in hoc mundo, quod per Dei gratiam iam non sub modio sed super candelabrum meruit collocari, univer-sitatem vestram rogamus, monemus et attentius hortamur per apostolica scripta mandantes, quatenus devotionem fidelium ad venerationem ipsius salubriter excitantes, festivitatem eius nn, Non. Octobr. annis singulis solemniter celebratis, constitute die similiter celebrandam, ut eius precibus Dominus exoratus suam nobis gratiam tribuat in praesenti et gloriam in futuro.
Dat. Perusii, vn id. iulii. Pontific. nostri anno secundo.
Ad conv. Jadren.
Bula pape Grgura IX. Zadarskom samostanu, prevedena i objavljena u knjizi: Stanko Josip Škunca. Povijesni pregled franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Pula – Zadar, 2006. str. 138 i 139.
Grgur biskup sluga slugu Božjih. Časnoj braći nadbiskup-ima i biskupima i dragim sinovima opatima, priorima, dekanima, arhiđakonima i drugim crkvenim prelatima u Istri, Dalmaciji i Slavoniji (Hrvatskoj) pozdrav i apostolski blagoslov.
Kao što zlatne posudice, koje je vidio Ivan, pune miomirisa, a to su molitve svetih pred licem Svevišnjega, zrače miris slasti da uklone trulež naših zlih djela, tako vjerujemo da našem spasenju mnogo koristi, ukoliko se na zemlji svečano spominjemo onih istih čijim se trajnim zagovorom, slaveći svečano njihove zasluge, nadamo biti potpomognuti.
Doista, budući da od druženja, života i zasluga blaženoga Franje – osnivača i upravitelja Male braće, koji je po Spasiteljevom savjetu, prezrevši prolazne i zemaljske stvari, po obećanju istog sretno prispio k nebeskim nagradama, čiji život i slava od tmina opačina doziva na život one koji odbacivši tamu grijeha putuju u sjeni smrti, među kojima je mnogo muževa i žena – još snažno živi ne malo mnoštvo, kako sami obaviješteni tako i od mnogih drugih vjerodostojnih svjedoka koji su bolje upoznati o čudesima što ih Bog čini po zaslugama ovoga svetog muža, i pošto smo čuli o njegovim krepostima i izvanrednim čudesima, te stoga što je među ljudima od krvi i mesa imao duhovni i anđeoski odnos on, koji je oslobodivši se tijela zaslužio biti s Kristom među nebesnicima; te da ne bi izgledalo da njegovom dužnom poštovanju nešto uskraćujemo ako bismo dopustili da bude lišen ljudskog štovanja onaj koga je Gospodin proslavio, po savjetu naše braće i svih prelata držali smo da treba biti uvršten u popis svetaca.
Budući, dakle, da sve do sada kao svjetiljka plamsa na ovome svijetu, i jer po Božjoj milosti više ne zaslužuje da bude stavljen pod posudu, nego na svijećnjak, sve vas šaljući vam apostolsko pismo molimo, opominjemo i hrabro potičemo, da spasonosno ohrabrujući pobožnost vjernika na štovanje istoga, njegov blagdan svečano slavite 4. listopada i da, dok ga slavite istog dana molite Gospodina, eda bi umilostivljen njegovim molitvama nama udijelio u sadašnjem svijetu svoju milost, a slavu u budućem.
Dano u Peruđi, 8. srpnja druge godine našeg pontifikata (1228.)
fra Stpe Nosić
-
magazin2 dana prijeVIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeJUTROS U ZADRU POGINUO DJELATNIK VODOVODA / Muškarac pao u kolektor za obradu otpadnih voda. Donosimo izjave direktora Mateka i gradonačelnika Erlića
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije“KAD BI ZNAO DA JE ZADNJI, NE BIH PLAKAO, PJEVAO BI” / U Suhovarima obilježena 35. obljetnica pogibije hrvatskog redarstvenika Ivice Jurice
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Danas stabilnije, a slijedi vruć tjedan: Evo kad bi temperature mogle ponovno doseći 40 °C





