Nekategorizirano

SVI SMO MI IVO SANADER

Objavljeno

16 godina prije

16. studenoga 2010.

Ivan Aralica, (nekad) veliki hrvatski modernistički romanopisac, u svom nezaobilaznom romanu „Duše robova“, među tisućama mudrosti reći će i ovu:
“Kad političar ili samo čovjek na ovaj ili onaj način blizak politici, kad netko kriv ili nedužan, svejedno, bude otjeran u opoziciju, u progonstvo, u unutarnju emigraciju, i što sve ne, i kako se sve ne zovu otpadnici i otpaci, svojevoljno ili nasilno odstranjeni ljudi, kad takvi u gluhoj samoći odluče da pišu o svom slučaju, da se brane i svjedoče svoju obranu, morali bi znati da je to što pišu testamentarna knjiga, a ne put kako da se obrane od nanesene uvrede i kako da se ponovo približe vlasti, koja je svoju čvrstinu gradila na njihovu progonu, koja je, možda, i nepravedna i svakojaka , ali je daleko od toga da pokaže skrušenost koja bi je i iznutra i izvana oslabila. Možda papirnata ostavština komu posluži za spoznaje o čovjeku i prilikama u kojima je živio, možda se nad njim budu zgražali i nadahnjivali njime, ali onomu koji je piše, koji ponovo proživljava svoj poraz, to je posljednji pozdrav svijetu, ljudima i, u prvom redu, politici. Ne vraća se u politiku opisivanjem svog poraza! U politici trajno ostaju oni koji o svojim porazima šute, a o uspjesima galame i kad su bili porazi, koji kriju svoje mane a ističu vrline. Iskrene ispovijedi nisu potrebne ni povratku u politiku ni ostanku u njoj.”
Bez obzira na kontekst navedenog citata, gotovo da nije moguće naći prikladniji za opis teme broj jedan u Hrvata, agoniju silnika Doktora Sanadera i okolnosti u kojima je nastala.
Nije sasvim nepoznato da je Doktor i do sada imao čudne izlete u “Europu”, pa je njegovo pismo predsjedniku Europske komisije za njega tek uobičajeni postupak. Više puta je bahati Doktor nepozvan stizao na razna okupljanja europskih vođa, te im pravio silne neprilike u organizaciji skupova, smještaju i osiguranju, a ponekad je bio uzrokom izmjene tema za skupove. Stavljao im je riječi u usta, koje ovi ni u primisli nisu izrekli, ali to je već povijest i dio razloga njegove nevolje.
Teško je pogoditi na što se Doktor žali, na čemu temelji tvrdnju o političkom progonu u vlastitoj zemlji, tamo gdje je parlamentarac i jedan od najbogatijih građana, ali to ćemo, kao i mnogo drugoga, saznati od njegovih dojučerašnjih privrženika.
Doktor je tek indikator stanja, karika koja je pukla, a bila je najjača. Kakav li nam je lanac tek sada?
Ono što ne odlazi s Doktorom, generira takve pojave, a valja ih očekivati sve više, jest baza. Baza su upravo oni ljudi, Doktorovi dojučerašnji privrženici, zbog kojih hrvatski riječnik valja obogatiti novim pojmom – hemeroidizam. Ako već ne postoji u medicinskom riječniku svakako ga treba uvrstiti u hrvatski politički riječnik. Pojam bi slikovito opisivao ponašanje HDZ-ovih saborskih zastupnika, a mogao bi poslužiti kao srednje ime ogromne većine članova stranke. Po uzoru na osnovu pojma, od čega navodno boluje trećina svih ljudi, s nevjerojatnom lakoćom se prilagođavaju rektalnoj okolini svakog vođe.
Lakoća s kojom nam serviraju rezultate svog neugodnog djelovanja upravo je bolesna. Kažu da se može ozbiljno zakomplicirati. Može li više nego jest? Svi, osim njih, tvrde da može i sigurno hoće.
Nažalost, to je bolest za koju lijeka nema, tek onih za ublažavanje smetnji, koje bi, iz marketinških razloga, mogli nazvati DORH-ovit ili USKOK- krema. Skupo, a neefikasno.
Nacija, nema dvojbe, boluje i od niza drugih boleština, koje je „krpaju“ zbog 20-godišnjeg slabljenja imuniteta. Zdravstvo, kakvo jest, na čelu s još jednim doktorom, koji se duboko uvukao, posebna je priča. Samo je beznadno oboljelo i male su šanse da napravi pozitivni pomak u okruženju. Doktor i njegov resor pretvorili su se u svoju suprotnost i hitno trebaju liječenje, ili barem izvlačenje.
No, vratimo se Doktoru Sanaderu, kojeg njegovi pioniri, po svaku cijenu, hoće strpati u zatvor. Osobno mislim da je to nepotrebno i to iz razloga što je Doktor, barem posljednjih sedam godina, imao kronični zatvor. Od istih, koji su mu opterećivali crijeva, nije drugačije ni moglo biti.
HDZ, kakav jest, neodoljivo potsjeća na punjač baterija, koji puni jedino svoje baterije.
Bizarna li izuma.
Da i poslije Sanadera ostaje Sanader Aralica je, kao da je bilo jučer, rekao:
“Sluga je najgori gazda. Potkupljiv je jer mu od dobiti ovisi društveni ugled, a neumoljiv jer pred nadređenima mora posvjedočiti upravljačku sposobnost, on ne preza ni od čega da bi se s jedne ljestvice sluganstva popeo na drugu, ne mareći za to što se istovremeno spušta niz ljestve ljudskih vrijednosti.”
I bolno pogodio.
Pisac je to koji je najbolje pisao u mraku i vjerojatno odatle njegova svovremenost, a bila bi šteta da to ne koristimo. Valjda to i jeste poanta umjetnosti.
Doduše, ostaje jedna posebnost koju ne možemo „pokriti“ odgovarajućim citatom, a to je neosporna činjenica da su ovu zemlju, koja je među najnepismenijima u Europi, sjebali doktori. Ni manje ni više.
Zadarsko sveučilište nudi mogućnost “besplatnih doktorata”, pa predlažem smjer “Doktora za ubacivanje u neprijateljske redove”, uvjeren da je rektor Uglešić za to bogomdan.
U Zagrebu, 15.11.2010.
J. V.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :

Up Next

Bill Clinton u Mamurluku 2

Ne propustite

Izašao novi singl Michaela Jacksona u duetu s Akonom

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Nekategorizirano

Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama

Objavljeno

2 tjedna prije

23. srpnja 2026.

DaYsO on Unsplash

Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.

Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.

Sve više prijevara na platformama za rezervaciju

Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.

Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.

Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.

Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?

Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.

Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.

Povrat novca može potrajati tjednima

Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.

Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.

Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

Objavljeno

2 mjeseca prije

8. lipnja 2026.

Z NET

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.