Connect with us

Nekategorizirano

SVI SMO MI IVO SANADER

Objavljeno

14 godina prije

-



Ivan Aralica, (nekad) veliki hrvatski modernistički romanopisac, u svom nezaobilaznom romanu „Duše robova“, među tisućama mudrosti reći će i ovu:
“Kad političar ili samo čovjek na ovaj ili onaj način blizak politici, kad netko kriv ili nedužan, svejedno, bude otjeran u opoziciju, u progonstvo, u unutarnju emigraciju, i što sve ne, i kako se sve ne zovu otpadnici i otpaci, svojevoljno ili nasilno odstranjeni ljudi, kad takvi u gluhoj samoći odluče da pišu o svom slučaju, da se brane i svjedoče svoju obranu, morali bi znati da je to što pišu testamentarna knjiga, a ne put kako da se obrane od nanesene uvrede i kako da se ponovo približe vlasti, koja je svoju čvrstinu gradila na njihovu progonu, koja je, možda, i nepravedna i svakojaka , ali je daleko od toga da pokaže skrušenost koja bi je i iznutra i izvana oslabila. Možda papirnata ostavština komu posluži za spoznaje o čovjeku i prilikama u kojima je živio, možda se nad njim budu zgražali i nadahnjivali njime, ali onomu koji je piše, koji ponovo proživljava svoj poraz, to je posljednji pozdrav svijetu, ljudima i, u prvom redu, politici. Ne vraća se u politiku opisivanjem svog poraza! U politici trajno ostaju oni koji o svojim porazima šute, a o uspjesima galame i kad su bili porazi, koji kriju svoje mane a ističu vrline. Iskrene ispovijedi nisu potrebne ni povratku u politiku ni ostanku u njoj.”
Bez obzira na kontekst navedenog citata, gotovo da nije moguće naći prikladniji za opis teme broj jedan u Hrvata, agoniju silnika Doktora Sanadera i okolnosti u kojima je nastala.
Nije sasvim nepoznato da je Doktor i do sada imao čudne izlete u “Europu”, pa je njegovo pismo predsjedniku Europske komisije za njega tek uobičajeni postupak. Više puta je bahati Doktor nepozvan stizao na razna okupljanja europskih vođa, te im pravio silne neprilike u organizaciji skupova, smještaju i osiguranju, a ponekad je bio uzrokom izmjene tema za skupove. Stavljao im je riječi u usta, koje ovi ni u primisli nisu izrekli, ali to je već povijest i dio razloga njegove nevolje.
Teško je pogoditi na što se Doktor žali, na čemu temelji tvrdnju o političkom progonu u vlastitoj zemlji, tamo gdje je parlamentarac i jedan od najbogatijih građana, ali to ćemo, kao i mnogo drugoga, saznati od njegovih dojučerašnjih privrženika.
Doktor je tek indikator stanja, karika koja je pukla, a bila je najjača. Kakav li nam je lanac tek sada?
Ono što ne odlazi s Doktorom, generira takve pojave, a valja ih očekivati sve više, jest baza. Baza su upravo oni ljudi, Doktorovi dojučerašnji privrženici, zbog kojih hrvatski riječnik valja obogatiti novim pojmom – hemeroidizam. Ako već ne postoji u medicinskom riječniku svakako ga treba uvrstiti u hrvatski politički riječnik. Pojam bi slikovito opisivao ponašanje HDZ-ovih saborskih zastupnika, a mogao bi poslužiti kao srednje ime ogromne većine članova stranke. Po uzoru na osnovu pojma, od čega navodno boluje trećina svih ljudi, s nevjerojatnom lakoćom se prilagođavaju rektalnoj okolini svakog vođe.
Lakoća s kojom nam serviraju rezultate svog neugodnog djelovanja upravo je bolesna. Kažu da se može ozbiljno zakomplicirati. Može li više nego jest? Svi, osim njih, tvrde da može i sigurno hoće.
Nažalost, to je bolest za koju lijeka nema, tek onih za ublažavanje smetnji, koje bi, iz marketinških razloga, mogli nazvati DORH-ovit ili USKOK- krema. Skupo, a neefikasno.
Nacija, nema dvojbe, boluje i od niza drugih boleština, koje je „krpaju“ zbog 20-godišnjeg slabljenja imuniteta. Zdravstvo, kakvo jest, na čelu s još jednim doktorom, koji se duboko uvukao, posebna je priča. Samo je beznadno oboljelo i male su šanse da napravi pozitivni pomak u okruženju. Doktor i njegov resor pretvorili su se u svoju suprotnost i hitno trebaju liječenje, ili barem izvlačenje.
No, vratimo se Doktoru Sanaderu, kojeg njegovi pioniri, po svaku cijenu, hoće strpati u zatvor. Osobno mislim da je to nepotrebno i to iz razloga što je Doktor, barem posljednjih sedam godina, imao kronični zatvor. Od istih, koji su mu opterećivali crijeva, nije drugačije ni moglo biti.
HDZ, kakav jest, neodoljivo potsjeća na punjač baterija, koji puni jedino svoje baterije.
Bizarna li izuma.
Da i poslije Sanadera ostaje Sanader Aralica je, kao da je bilo jučer, rekao:
“Sluga je najgori gazda. Potkupljiv je jer mu od dobiti ovisi društveni ugled, a neumoljiv jer pred nadređenima mora posvjedočiti upravljačku sposobnost, on ne preza ni od čega da bi se s jedne ljestvice sluganstva popeo na drugu, ne mareći za to što se istovremeno spušta niz ljestve ljudskih vrijednosti.”
I bolno pogodio.
Pisac je to koji je najbolje pisao u mraku i vjerojatno odatle njegova svovremenost, a bila bi šteta da to ne koristimo. Valjda to i jeste poanta umjetnosti.
Doduše, ostaje jedna posebnost koju ne možemo „pokriti“ odgovarajućim citatom, a to je neosporna činjenica da su ovu zemlju, koja je među najnepismenijima u Europi, sjebali doktori. Ni manje ni više.
Zadarsko sveučilište nudi mogućnost “besplatnih doktorata”, pa predlažem smjer “Doktora za ubacivanje u neprijateljske redove”, uvjeren da je rektor Uglešić za to bogomdan.
U Zagrebu, 15.11.2010.
J. V.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

4 dana prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu