Connect with us

Hrvatska

Tko gubi, a tko dobiva proračunom za 2011.

Objavljeno

-


Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine – 35,1 milijardi kuna (što je 163 milijuna kuna više nego u 2010.), te na rashode za zaposlene – 22,6 milijardi kuna (+0,1%). U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna kao ni mirovina, ističu u Ministarstvu financija.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru kojeg su i rashodi za mirovine, pa ukupno u idućoj godini na taj resor otpada 38,8 milijardi kuna, (+0,03%). Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo zdravstva kojemu proračun u idućoj godini predviđa iznos od 25,6 milijardi kuna (-2,7%).
U idućoj je godini za naknade HZZO-u predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (-3,4%) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (+2,4%), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna (-1,1%).
Najveći gubitnici ministarstva obitelji, regionalnog razvoja, kulture, vanjskih poslova…

Resor kod kojeg proračun u idućoj godini predviđa najveće smanjenje novca je Ministarstvo financija23,9 milijardi kuna (-25,3%). Posljedica je to prije svega manjih obveza otplata domaćih i inozemnih obveznica i zajmova, a koje s ovogodišnjih 19,1 milijardu kuna u idućoj godini padaju na 9,9 milijardi kuna. Manje mogu očekivati i Ministarstvo obrazovanja s predviđenih 11,7 milijardi kuna ili (-0,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 6,5 milijardi kuna (-0,7%), MUP sa 4,7 milijardi kuna (-1,6%).
Proračun za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s nešto više od 4 milijarde kuna je za 2,8 posto manji nego ovogodišnji iznos, a smanjenje se predviđa i kod Ministarstva regionalnog razvoja (-5%) na 1,9 milijardi kuna. S manje će novca raspolagati i resori kulture (953,5 milijuna kuna ili 5,8% manje), vanjskih poslova (558,4 milijuna kuna, ili 6,4% manje), zaštite okoliša (629,2 milijuna kuna ili 4,2% manje), uprave (396,1 milijun kuna ili 2,2% manje) itd.
Više MORH-u, Pantovčaku, turizmu i pravosuđu
Prijedlog proračuna predviđa na stavkama Vlade iznos od 216,4 milijuna kuna (-8%), dok je za Hrvatski sabor predviđen ukupan iznos od 332,5 milijuna kuna (-20%), što je posljedica smanjenja iznosa za Državno izborno povjerenstvo za više od 30 posto, na 182,4 milijuna kuna. Manje će u idućoj godini dobiti i Ured bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića i predviđeni mu je iznos od 1,36 milijuna kuna (-8,7%), dok će Ured predsjednika raspolagati s 55,4 milijuna kuna (+9,7%).
Za rashode vezani uz prilagodbu EU s iznosom predviđeno je 1,9 milijardi kuna. Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi – popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna. Među ministarstvima za koje proračun predviđa više novca nego ove godine su i Ministarstvo pravosuđa (+5,7%) 2,7 milijardi kuna te Ministarstvo turizma (+5,7%9 s 239,5 milijuna kuna.
Nema jamstava brodogradnji, poljoprivredne subvencije 2,9 mlrd.
Uštede su ostvarene na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima. Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna – zadnja jamstva dana su 3. maju. Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna. Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta. Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, (-2,7%). Najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna (-2,5%).
Prepolovljeni prihodi od poreza na dohodak

Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008. Prihod od PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a. Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija. (objavio: HRT)

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati

U trendu