Hrvatska
Tko gubi, a tko dobiva proračunom za 2011.
Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa zadržavanje rashoda na ovogodišnjoj razini od 122,3 milijarde kuna, a u strukturi rashoda najveći se dio odnosi na mirovine – 35,1 milijardi kuna (što je 163 milijuna kuna više nego u 2010.), te na rashode za zaposlene – 22,6 milijardi kuna (+0,1%). U idućoj godini neće biti povećanja plaća korisnika državnog proračuna kao ni mirovina, ističu u Ministarstvu financija.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u okviru kojeg su i rashodi za mirovine, pa ukupno u idućoj godini na taj resor otpada 38,8 milijardi kuna, (+0,03%). Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo zdravstva kojemu proračun u idućoj godini predviđa iznos od 25,6 milijardi kuna (-2,7%).
U idućoj je godini za naknade HZZO-u predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (-3,4%) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (+2,4%), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna (-1,1%).
Najveći gubitnici ministarstva obitelji, regionalnog razvoja, kulture, vanjskih poslova…
Resor kod kojeg proračun u idućoj godini predviđa najveće smanjenje novca je Ministarstvo financija – 23,9 milijardi kuna (-25,3%). Posljedica je to prije svega manjih obveza otplata domaćih i inozemnih obveznica i zajmova, a koje s ovogodišnjih 19,1 milijardu kuna u idućoj godini padaju na 9,9 milijardi kuna. Manje mogu očekivati i Ministarstvo obrazovanja s predviđenih 11,7 milijardi kuna ili (-0,4%), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 6,5 milijardi kuna (-0,7%), MUP sa 4,7 milijardi kuna (-1,6%).
Proračun za Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s nešto više od 4 milijarde kuna je za 2,8 posto manji nego ovogodišnji iznos, a smanjenje se predviđa i kod Ministarstva regionalnog razvoja (-5%) na 1,9 milijardi kuna. S manje će novca raspolagati i resori kulture (953,5 milijuna kuna ili 5,8% manje), vanjskih poslova (558,4 milijuna kuna, ili 6,4% manje), zaštite okoliša (629,2 milijuna kuna ili 4,2% manje), uprave (396,1 milijun kuna ili 2,2% manje) itd.
Više MORH-u, Pantovčaku, turizmu i pravosuđu
Prijedlog proračuna predviđa na stavkama Vlade iznos od 216,4 milijuna kuna (-8%), dok je za Hrvatski sabor predviđen ukupan iznos od 332,5 milijuna kuna (-20%), što je posljedica smanjenja iznosa za Državno izborno povjerenstvo za više od 30 posto, na 182,4 milijuna kuna. Manje će u idućoj godini dobiti i Ured bivšeg predsjednika Republike Stjepana Mesića i predviđeni mu je iznos od 1,36 milijuna kuna (-8,7%), dok će Ured predsjednika raspolagati s 55,4 milijuna kuna (+9,7%).
Za rashode vezani uz prilagodbu EU s iznosom predviđeno je 1,9 milijardi kuna. Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi – popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna. Među ministarstvima za koje proračun predviđa više novca nego ove godine su i Ministarstvo pravosuđa (+5,7%) 2,7 milijardi kuna te Ministarstvo turizma (+5,7%9 s 239,5 milijuna kuna.
Nema jamstava brodogradnji, poljoprivredne subvencije 2,9 mlrd.
Uštede su ostvarene na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima. Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna – zadnja jamstva dana su 3. maju. Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna. Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta. Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, (-2,7%). Najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna (-2,5%).
Prepolovljeni prihodi od poreza na dohodak
Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto. Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008. Prihod od PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a. Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija. (objavio: HRT)
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
EKO AKCIJA / Span i WWF za čišće podmorje u Parku prirode Telašćica
SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić predvodi u nedjelju svečanu misu u katedrali
POPUSTI, PROMO AKCIJE… / 18. svibnja subotnja špica u City Galleriji
ŠC VIŠNJIK / U Zadru se prvi put održava Sportski dan za djecu i mlade s oštećenjem sluha
OVE SUBOTE: U Pakoštanima duhovna obnova za branitelje i njihove obitelji; u Zadru p. Stjepan Ivan Horvat
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.
VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline
VIDEO / Nova pjesma i spot zadarskog glazbenika. Glavna glumica u spotu – Ava Karabatić!
(VIDEO) Otkrijte unutarnju snagu: Novi trail film zadarskog arhipelaga
VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.
VIDEO / Zadarska pjevačica Sanella predstavlja novi singl i spot “Tvoja mlada”
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
-
magazin5 dana prijeVIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.