Makarsko Gradsko vijeće na sjednici ​održanoj prihvatilo je odluku o ograničenju prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima, čime Makarska postaje prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo ​takvu mjeru.

​Kako se doznaje u gradskoj upravi, odlukom se na cijelom gradskom području ograničava prodaja alkohola od 21 sat do 6 sati idućeg dana u trgovinama i drugim prodajnim objektima​, pekarnicama, tobacco trgovinama i slično. Radno vrijeme prodajnih objekata ostaje nepromijenjeno, a ograničenje se ne odnosi na ugostiteljske objekte.

​Iz Grada napominju da se tijekom ljetnih mjeseci Makarska, osobito u staroj gradskoj jezgri i na području gradske plaže, suočava s masovnim okupljanjima na javnim površinama koja često prate buka, neprimjereno ponašanje, stvaranje većih količina otpada i devastacija povijesne jezgre. Kako kažu, Grad ​tom mjerom odgovara na problem izravno povezan s dostupnošću alkohola u kasnim noćim satima te preuzima odgovorniji odnos prema upravljanju javnim prostorom.

“Odluka je usmjerena na uspostavljanje ravnoteže između kvalitete života stanovnika, interesa gospodarstva, potreba posjetitelja te očuvanja kulturne baštine i identiteta grada, u skladu sa strateškim opredjeljenjem Makarske za razvoj koji je održiv i u službi građana”, poručuju.​

Donesena je, kažu, u interesu zaštite javnog zdravlja, reda i mira, kao i kulturne baštine te okoliša, a pravni temelj za njeno donošenje su izmjene Zakona o trgovini, kojima je jedinicama lokalne samouprave omogućeno da na svojem području urede ovo pitanje ako procijene da je takva mjera potrebna radi zaštite javnog interesa​.

“Makarska tom odlukom preuzima odgovornost za kvalitetno upravljanje svojim prostorom i turizmom”, poručuje gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.

Naglašava da se mjera odnosi isključivo na prodaju alkohola u trgovinama i drugim prodajnim objektima, a ne na ugostiteljske objekte.

“Cilj nam nije zabrana radi zabrane, nego očuvanje reda, mira i ugodnog ozračja u našem gradu, kako za naše sugrađane, tako i za goste. Želimo da Makarska ostane ugodno i održivo mjesto za život i boravak, i drago mi je što u tome postajemo predvodnik na razini Hrvatske”, ističe Paunović.

Nadzor nad provedbom odluke provodit će inspektori Državnog inspektorata, kojem će Grad odluku dostaviti u zakonskom roku od 15 dana od njezina donošenja.

Sličan potez najavili su i drugi hrvatski gradovi, Split i Zadar.

Novi pravilnik kojim država želi urediti tržište taksi prijevoza trebao bi ograničiti najviše cijene vožnji, pojačati nadzor i uvesti jasnija pravila za prijevoznike.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručuju da će se time spriječiti naplaćivanje nerazumno visokih iznosa za kratke vožnje, dok dio taksista upozorava da se njime ne rješavaju ključni problemi tržišta, prije svega položaj velikih platformi i nelojalna konkurencija.

“Cilj je da se ne naplati usluga koja izlazi iz normalnog konteksta”

Dopunski pravilnik trebao bi stati na kraj slučajevima u kojima su se i vrlo kratke vožnje naplaćivale po nekoliko stotina eura. Prema najavama Ministarstva, posebnim propisom odredit će se najviše dopuštene cijene svih elemenata taksi usluge.

“Posebnim propisom odredit će se i te vrijednosti, odnosno vrijednosti usluge. Maksimalna vrijednost je, što i sami znamo, slušamo i čemu smo svjedočili, upravo cijena koja je ključna za korisnika. Cilj je da se ne naplati usluga koja izlazi iz normalnog konteksta i normalne vrijednosti pružene usluge”, rekao je ravnatelj Uprave za cestovni promet Dražen Antolović.

Dodao je kako će se ukupna cijena vožnje sastojati od maksimalno dopuštene početne cijene, maksimalne cijene po prijeđenom kilometru, maksimalne cijene po minuti vožnje te maksimalne cijene čekanja.

Iako bi nova regulativa trebala uvesti više reda na tržište, dio taksista smatra da ne zahvaća srž problema. Taksist Mladen Šoprek smatra da je, uz maksimalnu, trebalo propisati i minimalnu cijenu vožnje kako bi se spriječio damping cijenama, od kojeg, tvrdi, najveću korist imaju velike platforme. Ujedno upozorava da se postojeća pravila ne primjenjuju jednako na sve prijevoznike.

“Često nitko nije smio započeti vožnju, biti u automobilu i prevoziti putnike bez te iskaznice. Tu iskaznicu imamo jedino mi koji smo legalni taksisti, koji smo dugo u ovom poslu i imamo svu potrebnu dokumentaciju. Pogledajte imaju li vozači na Uberu ili Boltu istaknutu iskaznicu poput ove koju ja imam”, izjavio je Šoprek.

Prometna inspekcija u prvom planu

Iz Ministarstva odbacuju takve tvrdnje i poručuju da će nova pravila vrijediti jednako za sve pružatelje taksi usluga. Ističu i da će nadzor nad njihovom provedbom biti znatno stroži nego dosad.

“To više neće biti moguće jer postoje odgovarajuće odredbe. Postupat će prometna inspekcija, ali ne samo ona, nego i MUP, Carinska uprava, a prema novom zakonu ovlasti će imati i komunalni te prometni redari”, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Primjedbe na predložene izmjene ne dolaze samo od taksista. Iz Mosta smatraju da glavni problem nije visina cijena vožnji, nego način poslovanja velikih međunarodnih platformi i činjenica da, kako tvrde, dio poreznih prihoda završava izvan Hrvatske. Zbog toga optužuju ministra Butkovića da pogoduje velikim međunarodnim kompanijama.

Hoće li nova pravila doista riješiti probleme koji godinama opterećuju hrvatsko tržište taksi prijevoza, trebalo bi biti jasno vrlo brzo nakon njihove primjene.

Potkraj lipnja potpisan je ugovor za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Braniteljskog centra u Bukovlju kod Slavonskog Broda. Riječ je o jednom od pet takvih centara koji se grade ili planiraju graditi u sklopu projekta Ministarstva hrvatskih branitelja.

Za razliku od veteranskih centara (četiri postojeća i pet u izgradnji) namijenjenih rehabilitaciji veterana Domovinskog rata, braniteljski centri bit će ustanove za trajni boravak branitelja i stradalnika Domovinskog rata kojima je potrebna dugotrajna skrb i smještaj.

U budućem Braniteljskom centru u Bukovlju, kako je rečeno na potpisivanju ugovora, planirano je zapošljavanje tridesetak stručnih osoba koji će ondje brinuti za stotinjak korisnika.

Osim ovoga u Bukovlju, U izgradnji je braniteljski centar u Pakracu (zapravo rekonstrukcija nekadašnje psihijatrijske bolnice, nap.a.) dok je u studenome prošle godine potpisan je ugovor za izgradnju takvog centra u Slunju, a u planu je gradnja braniteljskih centara u Imotskom i Vukovaru.

Od pomoćnih radnika do medicinskih sestara

Kada svi budu dovršeni, u tih pet braniteljskih centara za nekoliko stotina korisnika morat će brinuti nekoliko desetaka stručnih osoba – medicinskih sestara, njegovateljica, fizioterapeuta… No nije baš jasno gdje će se naći toliko njih s obzirom na kronični manjak radnika u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi.

Govoreći o tom problemu, dopredsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Pavo Ćorluka nedavno nam je rekao kako u sustavu nedostaje oko dvije tisuće radnika raznih profila.

“Radeći projekciju sustava skrbi za starije osobe u narednih pet godina došli smo do zaključka da zbog biološkog odljeva kadrova nećemo moći podmiriti ni postojeće, a ni buduće kapacitete koji su u izgradnji. U sustavu trenutno nedostaje oko dvije tisuće radnika, počev od pomoćnog osoblja i radnika u kuhinji pa do njegovateljica, medicinskih sestara, fizioterapeuta i socijalnih radnika”, upozorio je Ćorluka.

“Projekcija broja zaposlenih još nije utvrđena”

Tragom toga pitali smo Ministarstvo hrvatskih branitelja koliko bi u pet braniteljskih centara ukupno trebalo biti zaposlenih, koliko bi od toga trebalo biti medicinskih sestara, njegovateljica i fizioterapeuta te kako planiraju osigurati dovoljan broj zaposlenih za njegu i rehabilitaciju korisnika koji će biti trajno smješteni u budućih pet braniteljskih centara. Sudeći po onome što su nam rekli, ni u Ministarstvu još nemaju jasan odgovor na ta pitanja.

“Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Braniteljskog centra do sada su ustrojene tri podružnice te javne ustanove – u Pakracu, Slunju i Bukovlju. Ukupna projekcija broja zaposlenih za svih pet braniteljskih centara u ovom trenutku nije formalno utvrđena jer sistematizacije za pojedine podružnice tek slijede kako se dovršavaju projektne dokumentacije i preciznije definira struktura budućih korisnika”, kažu.

Raspisani natječaji za manji broj njegovateljica

Dodaju kako će kadroviranje braniteljskih centara teći postupno i sukladno dinamici dovršetka pojedinih centara te propisanoj obvezi raspisivanja javnog natječaja radi popunjavanja radnih mjesta.

No neki javni natječaji već su raspisani. Primjerice, sredinom travnja, dva i pol mjeseca prije potpisivanja ugovora o gradnji centra u Bukovlju, krovna ustanova Braniteljski centar objavila je javni natječaj za zapošljavanje jedne medicinske sestre ili medicinskog tehničara te jednog njegovatelje ili njegovateljice u budućem centru u Bukovlju.

A nedavno je objavljena i odluka o izboru jedne medicinske sestre i jedne njegovateljice.

Sličan natječaj (jedna medicinska sestra, jedan njegovatelj/ica) raspisan je lani u lipnju i za potrebe Braniteljskog centra u Pakracu, a u lipnju ove godine raspisan je natječaj za još jednog njegovatelja ili njegovateljicu u tom budućem centru.

Svih pet centara u funkciji do kraja 2028.?

“Braniteljski centri u Pakracu i Slunju trebali bi biti građevinski dovršeni do kraja 2026. godine, nakon čega slijedi njihovo opremanje i stavljanje u funkciju. Za Bukovlje se do kraja ove godine očekuje izrada projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole, a početak radova početkom 2027. Slična dinamika predviđena je i za centre u Imotskom i Vukovaru, gdje se također izrađuju idejna rješenja te se očekuje dovršetak projektne dokumentacije do kraja godine, radovi bi trebali započeti u proljeće 2027., a planirano je da svih pet centara budu u funkciji do kraja 2028. godine. Ukupan broj korisnika tog smještaja za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, kojima je zbog zdravstvenih, socijalnih ili životnih okolnosti potrebna dugotrajna skrb i smještaj, bit će definiran nakon izrade projektne dokumentacije za sve centre”, rečeno nam je u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

No bez konkretnijih projekcija i brojki.

U centrima za starije trebat će 1.400 radnika

Podsjetimo da su uz gradnju pet braniteljskih centara u Hrvatskoj privodi kraju i veliki projekt izgradnje 18 centara za starije osobe gdje će također biti potrebno zaposliti desetke djelatnika istih profila kao i u budućim braniteljskim centrima.

Centri za starije do sada su otvoreni u Voćinu, Našicama, Medulinu, Dubrovniku, Đurđevcu i Loboru, a uskoro će biti otvoreni i centri u Grubišnom Polju, Dugoj Resi, Vrpolju, Drnišu i Svetom Filipu i Jakovu. Otvarajući Centar za starije u Medulinu, premijer Andrej Plenković rekao je da će u 18 novih centara ukupno biti smješteno 1.850 korisnika, među kojima 260 osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (koji iziskuju veću skrb od ostalih, nap.a.) te će biti zaposleno 1.400 radnika raznih profila.

I dalje nije jasno gdje se planira naći toliko djelatnika koji će pokriti velike kadrovske potrebe u centrima za starije osobe i nešto manje u budućim braniteljskim centrima.

“Domaćih radnika nema dovoljno”

Govoreći o tome, Ćorluka iz Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri HUP-u, kazao nam je kako će otvaranjem spomenutih centara izaći na vidjelo problem manjka radnika educiranih za te poslove.

“Ne pripremimo li one koji bi trebali raditi te poslove, a nismo daleko odmakli u tome, imat ćemo problem kada se otvori tih 18 centara. Domaćih radnika nemamo dovoljno, a na tim poslovima strani radnici ne mogu kvalitetno raditi jer se postavlja pitanje njihove komunikacije s korisnicima, a i povjerenja.”

Početkom ovoga tjedna samo na internetskoj oglasnoj ploči Burze rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je dvjestotinjak oglasa u kojima su poslodavci iz čitave Hrvatske (i jedan iz Njemačke) ukupno tražili čak 329 njegovatelja i njegovateljica. Njegovatelji i medicinske sestre već godinama su među deset najtraženijih zanimanja na domaćem tržištu rada.