Connect with us

Nekategorizirano

POLICIJA MORA POSLOŽITI PRIORITETE!

Objavljeno

14 godina prije

-


Tragični događaj koji se zbio na zadarskom Bulevaru, kada su u teškoj prometnoj nesreći stradala dva mlada čovjeka, definitivno je znak policiji da posloži vlastite prioritete. Taj, i ne samo taj, događaj rezultat je potpune indiferentnosti  policije, koja očito ima važnijeg  posla.
Nebrojeno puta zadarski tisak prozivao je policiju za nepoduzimanje potrebnih mjera kako bi se spriječilo stalno divljanje mangupa u nabrijanim vozilima i na jakim motociklima, koji, na primjer na Bulevaru, dostižu brzine i do 200 kilometara na sat. Osim Bulevara, koji je tek gradska ulica za koju su propisane brzine kretanja višestruko manje,  postoji još niz zadarskih “poligona smrti” koje nemoćni građani, porezni obveznici, trpe godinama. Evo nekoliko primjera:
– Petak, 23 sata. Do kolodvora dolaze 2 ili 4 motocikla, najčešće zapremine motora preko 750 centimetara kubičnih, s nevidljivim registarskim pločicama ili bez njih. Započinje trka Bulevarom i ulicama istočnog dijela grada. Traje najčešće jedan sat i buka je nesnosna. Prolaze pored bolnice i najvećeg hotela u gradu. Drugi put su u igri posebno uređeni automobili. Policija, da hoće, može stići iz Gospića. Za pretpostaviti je da ih zove barem deset građana. Čeka se teška nesreća i njihov trijumfalni izlazak na teren. Uvježbavanje preko tjedna, u svako doba dana, pokazalo se i ovaj put, može završiti tragično.
– Subota popodne. Kolone motoriziranih svatova nemilice trubi. Nerijetko se puca iz pištolja iz vozila u pokretu, a barem iz svakog drugog vozila kroz prozor visi pijani svat. Vrlo često, radi kontinuiteta kretanja, pijani svatovi organiziraju reguliranje prometa na raskrižju, ili kolona vozila potpuno ignorira crveno svijetlo na semaforu. I oni trube pored hotela i bolnice, dok su građani već davno navikli na nebrigu mjerodavnih, pa šute i trpe.
Ni u prvom ni u drugom, a niti u nizu sličnih slučajeva, nitko nikada nije vidio policiju.
Ne valja griješiti dušu, pa evo primjera gdje je policija i redovna i revnosna. Na početku ul. V. Mačeka, koja se spaja s Bulevarom, odnosno ulicom Ante Starčevića, iznad kolodvora, odakle se vidi veći dio spornog Bulevara. Tu kontroliraju pješake koji prelaze kolnik van označenog pješačkog prijelaza.
Za razliku od ugojenih mangupa koji vole trke, ovdje su problem kućanice koje iz obližnjeg stambenog bloka odlaze na kolodvor po kruh. Malobrojne su one koje nisu platile kaznu od tristo kuna. Uzalud je bilo pokušaja da se policajcima objasni kako pješak uvjetno može prijeći kolnik u naselju, ako je pješački prijelaz udaljen više od pedeset metara. Takvi pokušaji redovno izazivaju policijski bijes. Neće pomoći niti ako ih upozorite da je vozilo nedaleko od njih parkirano nepropisno, preblizu pješačkom prijelazu, ili na njemu. Odgovorit će vam kako oni očekuju normalan odlazak u mirovinu, a ne zamjeranje moćnicima. Tek poneki će vam “objasniti” kako bi rado kaznio i takve, ali će ih sud osloboditi.
Ne samo da policija ne radi svoj posao što se da zaključiti iz navedenih primjera odabranih nasumce, a vezano za mjesto nemilog događaja, već imamo sviježi primjer policijskog postupanja, koje je sve osim ispravnog i korisnog.  Policija, doduše, nije zadarska, no, koje li utjehe. Evo i ovog primjera:
Najtiražnija novina u državi, na dvije udarne stranice donosi vijest o jurnjavi policije za motociklistom do brzine od preko 200 km/h, uključujući i naseljena mjesta. Koliko nepotrebnog rizika zbog prometnog prekršaja. Policijski , rezultat je slijedeći: 
Kazna za vozača 6.800 kuna. Oduzeli su mu i vozačku dozvolu. Tim bolje. Nisu mu skinuli registarske pločice, jer ih nije imao.
Stvarni rezultat je slijedeći: Motociklu skače cijena na tržištu barem pet  puta više od iznosa plaćene kazne. Vozaču nemjerljivo skače ugled među mangupima, onim istim s raznih Bulevara gdje kontinuirano divljaju. Divljanja je još više, jer se otvara kladionica. Ovaj vodi s 205 km/h. Valja ga nadmašiti. Voze, snimaju kilometarsat i već time usložavaju stanje.
Policija, htjela ili ne, sudjeluje u svemu. Jedina razlika je što oni to rade na naš teret.
Evo i pitanja: Sporni motociklist je mogao prevoziti 10 kg heroina, deset pištolja, ili plutonij. Nije zaustavljen i uredno je mogao isporučiti robu. Zato, dosadašnja policijska praksa jest upravo kontraproduktivna. Ima načina to riješiti drukčije, ali se teško oteti utisku da se to ne želi.
Policijo, glave i dalje padaju na mjestima gdje trebate biti, a niste. Vaš problem (ili točnije naš) neće riješiti niti novih tisuću automobila, jer su problemi – u glavama.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ljubo iz Siska

    2. listopada 2010. at 16:54

    Što je sa neregistriranim traktorima i poljoprivrednim strojevima koji nesmetano prometuju po državnim cestama

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

14 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

7 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu