Duga berba, solidni urodi i slabi randmani, najkraći je rezime dosadašnje maslinarske sezone koja još uvijek traje. Uljare rade punom parom, a kakav će biti konačan rezultat, vidjet će se tek na kraju

Piše: Nedjeljko Jusup

– Bolji nego lani – kaže Ante Vulin, poznati pakoštanski maslinar koji uz Vransko jezero posjeduje oko 1000 stabala maslina. Podsjeća kako je Hrvatska prošle godine po prvi put uvezla više maslinova ulja nego što ga je proizvela. Loši rezultati tada su zabilježeni i na području Zadarske županije; ubrano je samo 6.450 tona ploda i proizvedeno 1.906,5 hektolitara ulja, gotovo 40 posto manje nego godinu prije.

– Tko je ove godine rezao i navodnjavao, ulja mu, unatoč klimatskim nepogodama, neće faliti – uvjeren je Vulin.

Da škare određuju prinos, govorio je i legendarni zadarski agronom Ante Medin, a koliko je to točno, potvrdilo je i istraživanje koje je dr. Šime Marcelić proveo sa suradnicima. Maslina je kserofil, a cvjeta i rađa samo na onim granama koje sunce obasjava, dok u hladu i guštini ostaje jalova. “Mladica od jedne godine izbacuje resu na ljetorastu, njezin cvijet, i u njemu zameće plod”, zapisao je još 1901. godine Marko Vrsalović, što se u maslinicima potvrdilo i ove sezone.

Krošnje dobro orezanih maslina, napominje Marcelić, rađaju po cijeloj površini, a ne samo na rubnim granama kao kod grmolikih stabala. Još kad je proljeće, kao što je bilo ove godine, pogodno za cvatnju i zametanje plodova, a u tlu ima dovoljno vlage, uvjeti su kakvi se samo poželjeti mogu.

Nažalost, nakon zametanja uslijedile su ekstremne vrućine i suša. Posljednja ozbiljnija kiša na zadarskom području (38 mm) pala je u lipnju, tek nešto malo početkom srpnja, a nakon toga, tijekom cijelog kolovoza pa sve do polovice rujna – ni kapi. Uslijed suše kasnilo je formiranje koštice i nakupljanje pulpe, pa su plodovi ostali sitni.

Žega zaustavila sintezu ulja

Iskusni maslinari znaju da sinteza ulja u plodovima počinje završetkom formiranja koštice, što se obično događa krajem srpnja i u kolovozu. Nažalost, taj su proces ove godine omele velike žege. Stvaranje ulja nastavlja se sve do promjene boje plodova, kada brzina nakupljanja ulja doseže svoj maksimum, nakon čega je daljnje povećanje minimalno.

– Zapravo, količina ulja u plodu ostaje gotovo ista, samo što se smanjuje postotak vode, što prividno utječe na povećanje randmana – smatra Vulin.

Ovo se, međutim, događalo samo tamo gdje su masline navodnjavane. U ostalim maslinicima, stabla su pod stresom trpjela sušu i temperature koje su dosezale i do 40 stupnjeva Celzija. Ulje se u tom razdoblju nije stvaralo, a plodovi su se smežurali, ponegdje sušili i otpadali, sve do spasonosnih kiša u drugoj polovici rujna.

Dobra strana ovih nepogoda jest to što su visoke temperature omele bolesti i štetnike, pogotovo maslinovu muhu (Bactrocera oleae) koja u svega dva do tri tjedna može kompromitirati cijeli urod i trud maslinara.

Tko je zalijevao, poput Vulina, u plodovima je imao dovoljno ulja da već početkom listopada započne preradu. Ta rana ulja imaju najpoželjnija kemijska i organoleptička svojstva – obilje polifenola, nešto manje gorčine, a više voćnosti, pikantnosti i harmoničnosti, što gurmani i znalci posebno cijene.

Muha sterilizirana vrućinom

Da su visoke temperature usporavale zriobu i nakupljanje ulja, ističe i inženjer agronomije Toni Družijanić, predsjednik Udruge maslinara Zadarske županije. Zato berba još uvijek traje. Ove godine je posebno došla do izražaja važnost organske tvari. Maslinici sa više organske tvari, posebno na krškim terenima i na otocima, su bolje podnijeli velike vrućine i nedostatak vode. Družijanić je i vlasnik obrta Orkulo, čiji tim već cijeli mjesec bez prestanka pruža profesionalne usluge berbe maslina na terenu.

Uz dobar urod, ova će godina ostati upamćena i po iznimno zdravim plodovima. Izostali su ubodi maslinove muhe. Velike vrućine u srpnju i kolovozu desetkovale su, odnosno učinile sterilnima čak dvije generacije ovog najopasnijeg štetnika. Treća generacija se ne pojavljuje u značajnijoj mjeri i, prema riječima stručnjaka, nema šanse naštetiti plodovima ako se oni poberu na vrijeme. Sada maslinari više strahuju od jesenskih kiša i vjetrova – jake bure i juga – tih “prirodnih tresača” koji mogu srušiti plod na tlo.

Prođe li sve u najboljem redu, ova bi godina mogla biti među boljima po urodu i kvaliteti ulja.

– Prema službenim podacima, na području Zadarske županije uzgaja se oko milijun stabala maslina na kojima je ove godine oko 10,5 tisuća tona ploda. Ako se sve uspije pobrati, trebali bismo dobiti oko 13,5 tisuća hektolitara maslinova ulja – procjenjuje agronom Zvonimir Vlatković iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede. Na razini države očekuje se oko 55.000 hektolitara maslinova ulja, što je znatno više nego lani.

Cijena stabilna, ali nameti guše

Potrošače najviše zanima hoće li i koliko ekstra djevičansko maslinovo ulje poskupjeti. Prognoze su nezahvalne, no cijene u Zadarskoj županiji ove se sezone neće drastično mijenjati. Zadržat će se na lanjskim razinama ili zabilježiti tek minimalne korekcije.

U prosjeku se cijena kvalitetnog otvorenog ulja kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) kreće između 13 i 15 eura po litri, dok vrhunska, nagrađivana brendirana ulja u specijaliziranim pakiranjima dosežu 20 eura pa i više. Maslinari koji svoja ulja trže u specijaliziranim prodavaonicama i kušaonicama drže nešto više cijene: u Dalmaciji od 20 do 25 eura, a u Istri od 25 do 30 eura za litru.

Ipak, dio maslinara najavljuje da bi cijene novog ulja mogle porasti za 10 do 15 posto. Tvrde da bi trebale biti i veće jer je u odnosu na prošlu godinu došlo do porasta cijena repromaterijala, gnojiva, opreme, a pogotovo cijene radne snage. Na povećane troškove žale se i vlasnici uljara. Cijene struje i lož ulja višestruko su porasle, a poskupjeli su i rezervni dijelovi te radna snaga.

– Iz solidarnosti s maslinarima, cijene prerade nismo povećavali od preklani, nismo ih korigirali ni u odnosu na inflaciju. Ovogodišnja cijena od 0,35 eura po kilogramu prerađenih maslina bila bi i niža da nam na to država ne zaračunava punu stopu od 25 posto PDV-a – kaže nam vlasnik jedne zadarske uljare koji je želio ostati anoniman.

Za usporedbu, PDV na preradu maslina u susjednoj Italiji iznosi svega 4 posto. Slično je i u većini drugih zemalja na Mediteranu, a u nekima poreza na preradu poljoprivrednih proizvoda uopće nema!

Čuvši ovaj podatak o poreznom opterećenju, jedan od maslinara koji je upravo dovezao masline na preradu samo se prekrstio uz gorko-šaljiv komentar:
– Ne možeš virovati. PDV na preradu maslina veći nego na pornografiju!

TROŠKOVI I PRIHODI JEDNOG MASLINARA

Jedan od lokalnih maslinara napravio je svoju ovogodišnju računicu. Ubrao je 2.136 kilograma maslina te je uz prosječan randman od 12 posto dobio 250 litara ulja.
Ukupni troškovi proizvodnje iznosili su mu 2.040 eura, od čega je samu meljavu, po cijeni od 0,35 eura po kilogramu, platio 750 eura.
Prodajom tih 250 litara ulja po cijeni od 20 eura može uprihoditi 5.000 eura. Kad oduzme materijalne troškove, ostaje mu čista zarada od 2.960 eura – naravno, ne računajući uloženi vlastiti rad i trud članova njegove obitelji.

RIJEČ STRUKE

 STJEPAN DEVIĆ: Filtracija i čuvanje tekućeg zlata

– Unatoč sušnoj godini, u našem dijelu Dalmacije generalno možemo govoriti o dobroj maslinarskoj sezoni s velikim urodom. Dogodila se još jedna godina u kojoj je domaća Oblica izvrsno rodila. Na otocima su posljedice suše ipak bile izraženije, pa je na lošijim pozicijama došlo i do odbacivanja ploda. Što se tiče štetnika, sezona je uglavnom protekla bez većih problema, iako smo u pojedinim maslinicima uz samu obalu mora mogli primijetiti manje štete od maslinove muhe.

Zbog velikog uroda i značajnih količina proizvedenog ulja, primjetno je da se ove godine dosta plodova maslina prodaje uoči prerade, jer mnogi maslinari jednostavno nemaju kapaciteta za skladištenje tolikih količina ulja.

Posebno bih naglasio da različite sorte maslina ne postižu svoju najveću kvalitetu u istom trenutku zriobe. Parafrazirat ću poznatog talijanskog stručnjaka Pannellija i dati za primjer sortu Leccino, koja ima vrlo kratak vremenski period u kojem možemo dobiti ulje vrhunske kvalitete, otprilike od sredine rujna do početka listopada. S druge strane, kod Istarske bjelice taj je period znatno duži, pa se ulja visoke kvalitete mogu proizvesti krajem listopada te početkom studenoga – naravno, uz uvjet prerade u kvalitetnoj uljari.

Proizvodnja vrhunskog maslinova ulja ne završava izlaskom iz uljare. Svježe ulje sadrži određenu količinu vegetabilne vode i sitnih čestica ploda koje se naknadno talože na dnu spremnika. Ako se taj talog ne ukloni pravovremeno, unutar 30 do 45 dana, u njemu započinju nepoželjni fermentacijski procesi koji mogu trajno i nepovratno uništiti miris i okus ulja, uzrokujući manu poznatu kao talog (borra). Zato je pravilna higijena posuda, pravovremeno pretakanje, a po želji i filtracija, ključ očuvanja tekućeg zlata, poručuje magistar agronomije Stjepan Dević. osnivač Škole rezidbe maslina, direktor Komunalnog poduzeća Zlatna Luka – Sukošan i član IO Udruge maslinara Zadarske županije.

Nakon prošlotjednog predstavljanja novog programa kreditiranja poljoprivrednih proizvođača, Zadarska županija objavila je javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje kamata na kredite. Riječ je o novoj mjeri kojom Županija želi potaknuti ulaganja u domaću poljoprivrednu proizvodnju, preradu i modernizaciju gospodarstava, uz posebno povoljne uvjete za mlade poljoprivrednike.

Program omogućuje subvencioniranje kamatnih stopa na kredite u iznosu od 30.000 do 200.000 eura, s rokom otplate do deset godina i mogućnošću počeka do 12 mjeseci.

Zadarska županija subvencionirat će kamatnu stopu za 2,5 postotnih bodova za mlade poljoprivrednike mlađe od 40 godina, odnosno za 2 postotna boda za ostale korisnike.

Potpora ulaganjima u proizvodnju i preradu

Program je usmjeren na ulaganja koja će povećati konkurentnost lokalnih proizvođača, otvoriti mogućnosti za širenje poslovanja te potaknuti stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti.

Subvencioniranje obuhvaća kredite za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje:

– plastenika i staklenika za proizvodnju povrća, cvijeća i presadnica
– objekata za preradu meda
– objekata za preradu mlijeka i proizvodnju sira
– peradarskih farmi
– objekata za preradu mesa i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda
– objekata za proizvodnju vina.

Programom je obuhvaćena i nabava opreme potrebne za unaprjeđenje i modernizaciju poljoprivredne djelatnosti.

– Želimo pomoći našim poljoprivrednicima da lakše realiziraju svoja ulaganja, povećaju proizvodnju i razvijaju proizvode koji donose veću dodanu vrijednost. Posebno nam je važno potaknuti mlade ljude da ostanu na svojim gospodarstvima i upravo u poljoprivredi pronađu svoju poslovnu budućnost. Pozivam sve zainteresirane proizvođače da iskoriste ovu priliku i prijave se na javni poziv – poručio je župan Josip Bilaver.

U provedbu programa uključeno je šest poslovnih banaka: Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka, Hrvatska poštanska banka, Agram banka, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka. Javni poziv otvoren je do iskorištenja raspoloživog kreditnog potencijala.

Zahtjevi s propisanom dokumentacijom podnose se preporučenom poštom na adresu Zadarske županije, Upravni odjel za gospodarstvo i turizam, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar, ili osobno u pisarnici Zadarske županije, Ivana Mažuranića 28, Zadar.

Cjelokupan tekst javnog poziva, uvjeti prijave i potrebni obrasci dostupni su na službenim mrežnim stranicama Zadarske županije: JAVNI POZIV – KREDITIRANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA

Dodatne informacije zainteresirani mogu dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo i turizam Zadarske županije na brojeve telefona 023/350-345, 023/350-437, 023/350-439 i 023/350-430.

U Hrvatskoj se krajem listopada nastavlja razdoblje promjenjivog jesenskog vremena, uz izmjenu sunčanih i oblačnih razdoblja te postupno osvježenje. Na zadarskom području kraj tjedna donosi uglavnom suho vrijeme, dok se početkom sljedećeg tjedna povećava mogućnost prolazne kiše. Nakon toga izgledno je stabilnije, ali svježije vrijeme.

Zadar i zadarska regija

U petak će na zadarskom području prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremena sunčana razdoblja. Najviša dnevna temperatura dosezat će oko 19 °C, dok će jutarnje i noćne vrijednosti biti oko 11 °C. Vjerojatnost oborina bit će mala.

Subota donosi izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja, uz dnevnu temperaturu do 17 °C. U nedjelju se očekuje povećanje naoblake, a temperatura će se spustiti na približno 15 °C.

Početkom sljedećeg tjedna zadržat će se promjenjivo vrijeme. U ponedjeljak će prevladavati oblaci, a osobito navečer postoji mogućnost prolaznih pljuskova. Od utorka se očekuje postupno razvedravanje, dok bi srijeda i četvrtak mogli donijeti obilje sunca.

Jutra će postajati hladnija, s temperaturama koje bi sredinom tjedna mogle pasti na oko 8 °C.

Za zadarsku regiju na snazi je i žuto upozorenje DHMZ-a zbog jake bure s olujnim udarima, do nedjelje oko podneva. Potreban je oprez na izloženim područjima, osobito uz Velebit.

Prognoza za Hrvatsku

U unutrašnjosti Hrvatske petak će biti pretežno oblačan, mjestimice uz slabu kišu, ponajprije u istočnim i gorskim krajevima. Dnevne temperature uglavnom će se kretati između 9 i 13 °C, dok će na Jadranu biti toplije, od 16 do 20 °C.

Tijekom vikenda u kontinentalnim krajevima nastavit će se promjenjivo i razmjerno hladno vrijeme. Subota će ponegdje donijeti sunčana razdoblja, a od nedjelje poslijepodne povećava se vjerojatnost kiše u većem dijelu unutrašnjosti.

Na Jadranu će biti više sunčanih razdoblja, ali uz umjerenu i jaku buru, posebno podno Velebita. Početkom novog tjedna izgledno je novo jačanje vjetra i povremena kiša.

Prema srednjoročnim izgledima, prva polovica sljedećeg tjedna donosi dodatno zahlađenje, osobito u kontinentalnim predjelima, gdje će dnevne temperature ponegdje ostajati ispod 10 °C. U gorju se ne može isključiti ni pojava snijega.