ZADAR / ŽUPANIJA
KONFERENCIJA BLUE ECONOMY / Bilaver: More nije kulisa za turiste, nego resurs koji moramo sačuvati za buduće generacije
Zadarska županija ima snažan potencijal za daljnji razvoj plavog gospodarstva, osobito u području ribarstva, marikulture, nautike i lučke infrastrukture, ali taj razvoj mora biti održiv i usklađen s potrebama lokalnog stanovništva. Istaknuto je to na konferenciji Blue Economy Zadar, održanoj u hotelu Hyatt Regency Zadar u organizaciji Zadarskog lista, koja je okupila predstavnike državne i lokalne vlasti, gospodarstva, znanstvene zajednice i drugih institucija.
Konferencija je dio nacionalne inicijative Blue Economy Croatia, koju zajednički razvijaju Novi list, Glas Istre, Zadarski list i Glas Slavonije. U fokusu zadarskog izdanja bili su razvoj otočnih zajednica, upravljanje pomorskim dobrom, nautička infrastruktura, vodoopskrba otoka, zaštita obale i prilagodba klimatskim promjenama.
Pozdravljajući okupljene, vršitelj dužnosti glavnog urednika Zadarskog lista Toni Perinić naglasio je kako more za Zadar i Zadarsku županiju predstavlja mnogo više od gospodarskog resursa te kako razvoj mora donositi konkretne koristi lokalnom stanovništvu.
„Razvoj ne možemo promatrati samo kroz brojke, investicije i gospodarski rast. Jednako je važno pitanje kakav Jadran ostavljamo budućim generacijama, kako čuvamo prostor koji imamo i kako osigurati da od razvoja korist imaju i naši otoci i ljudi koji na njima žive“, poručio je Perinić, istaknuvši važnost suradnje gospodarstva, znanstvene zajednice i donositelja odluka.
Bilaver: Zadarska županija najribarskija je županija na Jadranu
Župan Josip Bilaver zahvalio je organizatorima što su upravo Zadar odabrali za održavanje konferencije, istaknuvši kako je more stoljećima oblikovalo život, identitet i gospodarstvo zadarskog kraja.
„Naši preci stoljećima su živjeli na moru i uz more. Za nas more nije samo kulisa za turiste, nego vrijedan resurs koji moramo koristiti odgovorno i sačuvati za generacije koje dolaze. Nije slučajno da je Zadarska županija najribarskija županija na Jadranu. Imamo dugu tradiciju ribarstva, a na tim se temeljima razvila i snažna marikultura na koju smo iznimno ponosni“, poručio je Bilaver.
Naglasio je kako budućnost tih djelatnosti mora uključivati primjenu novih tehnologija, suradnju sa znanstvenom zajednicom i što manji utjecaj na morski okoliš. Jednako je važno, dodao je, dugoročno održivo usmjeravati razvoj turizma i nautičkog sektora, uz uvažavanje potreba lokalnih zajednica.
Govoreći o konkretnim ulaganjima, župan je istaknuo kako Zadarska županija, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, provodi i priprema projekte kojima će se osigurati **više od 1.500 novih komunalnih vezova** za lokalno stanovništvo.
„Upravo danas izvođač se uvodi u posao na izgradnji 80 novih komunalnih vezova u luci Sveti Filip i Jakov. Istodobno se radi na lukama u Biogradu i Ninu, a uskoro očekujemo i početak radova u Dobropoljani. Na području Zadra pripremamo nove projekte, među kojima je i luka u Kožinu, za koju je raspisan natječaj za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole“, istaknuo je župan.
Posebno je izdvojio projekte luka Dražanica i Maestral, koji će značajno promijeniti izgled i funkcionalnost dijela zadarske obale te povećati broj komunalnih vezova.
„Riječ je o dva iznimno važna projekta koja zajednički razvijaju Županijska lučka uprava, Grad Zadar i Zadarska županija. Vlada Republike Hrvatske za njihovu je realizaciju osigurala ukupno 20 milijuna eura, a očekujemo da ćemo krajem proljeća 2027. godine imati građevinske dozvole“, najavio je Bilaver.
Naglasio je kako će ti projekti, uz sigurnije vezove za domaće stanovništvo, donijeti i kvalitetnije uređene javne prostore te nove šetnice uz more.
Osvrnuo se i na razvoj teretne luke Gaženica, istaknuvši kako Zadar ne treba promatrati kao konkurenciju Rijeci, nego kao luku s vlastitim gospodarskim potencijalom.
„Gaženica ima izniman prostor za daljnji razvoj i privlačenje novih tereta. Posebno će to doći do izražaja realizacijom željezničke infrastrukture i izmještanjem pruge iz Bibinja. Vjerujem da će tada Luka Gaženica ostvariti svoj puni potencijal i dati još snažniji doprinos gospodarstvu i zapošljavanju u Zadru, Zadarskoj županiji i Hrvatskoj“, zaključio je župan.
Erlić: Plavo gospodarstvo može biti temelj konkurentnosti Zadra
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić naglasio je kako Zadar i Zadarska županija imaju izrazitu komparativnu prednost u djelatnostima povezanima s morem.
„Ako postoji područje u kojem se Zadar i Zadarska županija mogu dodatno specijalizirati i biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i na europskom i svjetskom tržištu, onda je to upravo plavo gospodarstvo. Nautika, turizam, ribarstvo, marikultura i sve povezane industrije čine snažan gospodarski ekosustav koji već danas ima veliko značenje za naš kraj“, poručio je Erlić.
Posebno je naglasio ulogu Sveučilišta u Zadru u razvoju stručnih kadrova, istraživanja i inovacija. Najavio je i pokretanje Centra za plavo obrazovanje i održivi razvoj, koji Grad Zadar priprema u suradnji sa Sveučilištem u Zadru kako bi se djecu već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja upoznavalo s djelatnostima povezanima s morem.
„Naš je cilj stvarati kvalitetnija radna mjesta, razvijati industrije s većom dodanom vrijednošću i istodobno očuvati obalu kao naš najvrjedniji resurs“, istaknuo je gradonačelnik.
Mihotić: U hrvatske jadranske luke uloženo oko 500 milijuna eura
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako država intenzivno ulaže u pomorsku i prometnu infrastrukturu, stvarajući preduvjete za daljnji gospodarski razvoj obalnih područja.
„U posljednjih deset godina u hrvatske jadranske luke uloženo je oko 500 milijuna eura. Ta ulaganja nisu samo prometno pitanje, nego i pitanje konkurentnosti gospodarstva, sigurnosti opskrbnih lanaca i dugoročne otpornosti države“, poručio je Mihotić.
Podsjetio je na niz realiziranih projekata na području Zadarske županije, među kojima su rekonstrukcija zadarske rive vrijedna oko devet milijuna eura, dogradnja luke Sali na Dugom otoku vrijedna više od deset milijuna eura te ulaganja u ribarsku luku Gaženica.
Posebno je istaknuo planiranu obnovu željezničke pruge Knin – Zadar, projekt vrijedan oko 70 milijuna eura, kao i važnost povezivanja željezničke infrastrukture s lukom Gaženica. Time bi se otvorile nove mogućnosti za razvoj teretnog prometa i snažnije uključivanje zadarske luke u europske prometne tokove.
Mihotić je podsjetio kako je Ministarstvo od 2016. godine za lučku infrastrukturu na području Zadarske županije dodijelilo oko 14,5 milijuna eura, uz dodatnih gotovo 7,7 milijuna eura za projekte na pomorskom dobru u gradovima i općinama.
„Kombinacija javnih ulaganja, europskih sredstava i privatnog kapitala omogućuje ubrzan razvoj lučke i pomorske infrastrukture, ali i dugoročnu održivost tih ulaganja. Takav partnerski pristup ključan je za daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskih luka i ukupnog gospodarskog razvoja“, naglasio je državni tajnik.
Održivi razvoj kroz suradnju gospodarstva i znanosti
Konferencija je nastavljena panel-raspravom o budućnosti plavog gospodarstva, u kojoj su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Zadarske županije Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra Darko Kasap, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha Hrvatska Mislav Galler, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak te pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić.
U središtu rasprave bila je potreba povezivanja javnog i privatnog sektora, znanstvene zajednice i lokalnog stanovništva kako bi se potencijali plavog gospodarstva pretvorili u konkretne razvojne projekte. Pritom je naglašena važnost gospodarskog napretka koji će istodobno pridonositi kvaliteti života stanovništva i očuvanju mora i obale za buduće generacije.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGNOZA / Obilna kiša, olujno jugo, a za vikend osjetno zahlađenje i snijeg u gorju
Hrvatsku danas očekuje pretežno oblačno i kišovito vrijeme, uz mjestimice obilne oborine, grmljavinu i jak vjetar. Posebno nepovoljne vremenske prilike očekuju se na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, dok će jug zemlje povremeno imati i sunčanih razdoblja. Prema najavama meteorologa, kraj tjedna donosi osjetan pad temperature, a u gorju je moguć i snijeg.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), tijekom četvrtka prevladavat će oblačno vrijeme, uz povremenu kišu u većem dijelu zemlje. Oborine će ponegdje biti izraženije, osobito na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, gdje su mogući obilni pljuskovi praćeni grmljavinom.
U istočnoj Hrvatskoj puhat će slab do umjeren jugoistočni i južni vjetar, dok će u ostatku unutrašnjosti prevladavati jugozapadnjak, mjestimice jak, osobito u gorju. Na Jadranu će puhati umjereno i jako jugo, koje će poslijepodne lokalno dosezati olujnu jačinu. Na sjevernom dijelu obale prolazno će zapuhati jugozapadni vjetar.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se između 8 i 13 stupnjeva, a na Jadranu između 13 i 18 stupnjeva Celzijevih. Najviše dnevne temperature uglavnom će biti od 15 do 20 stupnjeva.
Petak donosi nastavak nestabilnog vremena
U petak, 13. studenoga, zadržat će se promjenjivo i pretežno oblačno vrijeme, uz kišu koja će u pojedinim krajevima ponovno biti obilnija. Posebno se to odnosi na dijelove Jadrana, gdje se očekuju izraženije oborine i vjetrovito vrijeme.
Na zadarskom području očekuje se temperatura do približno 19 stupnjeva, uz kišu i jak vjetar. U Zagrebu će dnevna temperatura biti oko 15 stupnjeva, dok će na području Rijeke biti oko 17 stupnjeva.
Prolaskom hladne fronte temperature će početi padati, a promjena će biti najizraženija tijekom vikenda.
Za vikend osjetno hladnije, u gorju moguć snijeg
Subota i nedjelja donose znatno hladnije vrijeme, osobito u kontinentalnim krajevima. Nakon prolaska hladne fronte dnevne temperature u Zagrebu mogle bi se spustiti na samo 8 do 9 stupnjeva, dok će jutra biti još hladnija, ponegdje uz temperaturu oko nule.
U gorju se zbog prodora hladnijeg zraka očekuju uvjeti za snijeg, osobito u višim predjelima Gorskog kotara i Like. Moguć je nastanak snježnog pokrivača, a meteorolozi upozoravaju i na potencijalne poteškoće u prometu.
Na Jadranu će također osvježiti. U Zadru se za subotu predviđa najviša temperatura oko 13 stupnjeva, a u Splitu oko 14 do 15 stupnjeva. Vrijeme će ostati promjenjivo, uz mogućnost povremenih oborina.
Početkom novog tjedna ponovno toplije
Prema trenutačnim prognostičkim modelima, početak sljedećeg tjedna mogao bi donijeti novi porast temperature. U ponedjeljak se u dijelovima unutrašnjosti ponovno očekuje između 17 i 20 stupnjeva, dok bi na Jadranu temperature mogle dosezati oko 19 stupnjeva.
Ipak, stabilizacija vremena neće nužno biti dugotrajna. U nastavku tjedna izgledna su nova razdoblja povećane naoblake i kiše, uz povremeno pojačan vjetar.
Zbog mogućnosti obilnih oborina, jakog vjetra i naglog zahlađenja građanima se preporučuje praćenje najnovijih prognoza i upozorenja DHMZ-a, osobito ako planiraju putovanje kroz gorske krajeve ili duž jadranske obale.
ZADAR / ŽUPANIJA
CENTAR ZA MLADE / Od 16. studenog izložba “Promatranje obala iz svemira: znanstveni pogled na obale pomoću snimki sa satelita Sentinel-2”
Izložba koju organiziraju Veleposlanstvo Španjolske u Hrvatskoj i Sveučilište u Zadru u suradnji sa španjolskim znanstvenim institucijama poput CSIC (Španjolsko nacionalno vijeće za znanstvena istraživanja), pruža osobit znanstveni pogled na obale pomoću snimki sa satelita Sentinel-2.
Snimke su dobivene tijekom trogodišnjeg promatranja obala u okviru projekta Sen2Coast kojeg vodi nagrađivana španjolska istraživačica Isabel Caballero de Frutos.
Datum i vijeme otvaranja: Ponedjeljak, 16. studenog 2026.g.,
Vrijeme otvorenja: 18:00h
Trajanje: 16. studenog – 01. prosinca. 2026.g.
Mjesto: Centar za mlade Zadar , ul. Stjepana Radića 11c, pon-sub 09:00 -22:00
Ulaz: Slobodan!
Istražite planet Zemlju promatranjem iz svemira: jedinstveno iskustvo za upoznavanje i zaštitu obala svijeta
Dana 16. studenog u 18:00 sati, u Klubu mladih Zadar (ul. Stjepana Radića 11c) otvara se izložba “Promatranje obala iz svemira: znanstveni pogled na obale pomoću snimki sa satelita Sentinel-2”, koja posjetiteljima pruža mogućnost istraživanja i razumijevanja obalnih ekosustava kroz zadivljujuće slike snimljene iz svemira. Ova izložba je prigoda da bez napuštanja svog mjesta boravka otkrijete obale zaljeva Cádiz, lagune Mar Menor, delte rijeke Ebro, kao i udaljenije i egotičnije lokacije poput Perzijskog zaljeva, Filipinskog otočja i Bahama.
Svaka satelitska snimka jedan je šareni, živopisni mozaik koji predstavlja bioraznolikost i bogatstvo snimanih prirodnih područja, dok istovremeno omogućuje procjenu trenutačnog stanja svjetskih obala. Izložba je nastala u okviru UNESCO-ove inicijative “Desetljeće oceana” i naglašava važnost zaštite ovih prostora od prijetnji kao što su zagađenje, porast razine mora i invazije stranih vrsta.
Izložbu će ispred svojih institucija predstaviti g. Jerónimo Fuentes Candau, zamjenik veleposlanika Španjolske u Republici Hrvatskoj i izaslanik za kulturna pitanja u veleposlanstvu
izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, prorektorica za kvalitetu i cjeloživotno učenje Sveučilišta u Zadru
izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru
prof. dr. sc. Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
O Autorici
Izložbu je osmislila dr. Isabel Caballero de Frutos, glavna istraživačica projekta Sen2Coast i članica Istraživačke grupe za ekosustave i oceanografiju pri Institutu za morske znanosti Autonomne Zajednice Andaluzije (ICMAN) i Španjolskog nacionalnog vijeća za znanstvena istraživanja (CSIC), u suradnji s Pomoćnim potpredsjedništvom za znanstvenu kulturu CSIC-a i projektom Grad znanosti.
Dr. Isabel Caballero de Frutos aktivna je znanstvena je istraživačica Andaluzijskog instituta za morske znanosti (ICMAN-CSIC). Diplomirala je znanosti o moru na Sveučilištu u Vigu, a potom završila dva diplomska specijalistička studija na sveučilištima u Cantabriji i Cádizu te doktorirala na Sveučilištu u Granadi. Svoje je međunarodno istraživačko iskustvo dodatno obogatila radom u američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), gdje je vodila projekt kartiranja obalnih područja.
U središtu njezina znanstvenog interesa nalazi se primjena satelitskih tehnologija i metoda daljinskih istraživanja u proučavanju obalnih područja pri čemu povezuje oceanografiju s promatranjem Zemlje iz svemira.
Njezin znanstveni rad donio je značajan napredak u analizi priobalnih ekosustava te razvoju naprednih tehnoloških alata koji omogućuju preciznije praćenje promjena u morskom okolišu. Rezultati njezinih istraživanja otvaraju nove mogućnosti za učinkovitije upravljanje morskim resursima, zaštitu biološke raznolikosti i dugoročno očuvanje osjetljivih obalnih područja.
Dr. Isabel Caballero prva je španjolska znanstvenica kojoj je Europska svemirska agencija (ESA) dodijelila Nagradu za izvrsnost u promatranju Zemlje (Earth Observation Excellence Award), čime je odala priznanje njezinu iznimnom znanstvenom doprinosu istraživanju i očuvanju morskih i obalnih ekosustava. Priznanje Europske svemirske agencije potvrđuje važnost njezina znanstvenog doprinosa i ističe ključnu ulogu suvremenih svemirskih tehnologija u razumijevanju klimatskih promjena i zaštiti morskog okoliša.
Ova iznimna znanstvenica primit će zadnju u nizu nagrada dana 12. studenog 2026.g. u Madridu – to je prestižna nacionalna nagrada “Mujeres a Seguir” („Žene koje vrijedi pratiti”).
Dr. Caballero de Frutos o svojoj izložbi:
“Ovakav pristup morima i obalama može pomoći podizanju svijesti budućih generacija o potrebi očuvanja našeg planeta, osobito oceana: što ih više smatramo dijelom sebe, više ćemo se brinuti o njihovom zdravstvenom stanju“, izjavila je dr. Caballero o ovoj izložbi.
“Ovim se područjem bavim jer povezuje primjenu svemirske tehnologije s vrlo konkretnim ekološkim izazovima na dodiru kopna i mora. I zato što je iznimno uzbudljivo! Mogućnost praćenja stanja i zdravlja obalnih područja i mora iz svemira predstavlja znanstveni i tehnološki izazov koji me potiče na neprestano učenje i uvijek iznova iznenađuje, jer su pitanja koja se pritom otvaraju gotovo beskonačna.”
“Želim razumjeti te krajolike koji se neprestano mijenjaju, iz dana u dan, iz sata u sat, a koji su istodobno temelj života. Znanost mi omogućuje da protumačim jezik vode i naučila me da promatranje Zemlje iz tako velike udaljenosti, iz svemira, može biti i način da joj se približimo te pridonesemo njezinu očuvanju.
“Posebno me fascinira činjenica da nam ti optički instrumenti, koji kruže oko Zemlje na visini od 786 kilometara, mogu pružiti dragocjene informacije o lagunama, močvarama, estuarijima, obalnim lagunama, plažama, mangrovim šumama i koraljnim grebenima. Time nam otvaraju jedinstvenu perspektivu za proučavanje oceanografskih i bioloških procesa.”
“Zahvaljujući prostornoj razlučivosti od deset metara, omogućuju nam iznimno detaljnu analizu tih složenih ekosustava, što je iz temelja promijenilo način na koji istražujemo i razumijemo ova izuzetno osjetljiva područja našeg planeta.”
Od prvog predstavljanja u Cadizu (Španjolska) 2022. g. izložba je obišla mnoge španjolske i svjetske gradove. Za njezino nastupno predstavljanje u Hrvatskoj 2024. g. odabran je grad Split zbog svoje već ranije uspostavljene suradnje sa Sveučilištem u Cádizu u okviru Alijanse SEA-EU (European University of the Seas), zatim je slijedilo predstavljanje u Dubrovniku te ova nagrađivana izložba napokon gostuje i u Zadar!
↑Gostovanje izložbe na Sveučilištu u Splitu (2024)
↑Gostovanje izložbe na Sveučilištu u Dubrovniku (2025)
OSNOVNE INFORMACIJE
Kustosica: dr. Isabel Caballero de Frutos (Španjolska)
Kategorija: Znanstvena diplomacija
Trajanje izložbe: 16. studenog – 01. prosinca 2026.
Mjesto: Centar za mlade Zadar, Ul. Stjepana Radića 11c.
Radno vrijeme: Ponedjeljak – sub 09:00 – 22:00h
Ulaz Slobodan!
TEHNIČKI PODACI
Izlošci: 21 pano
Organizatori:
Španjolsko nacionalno vijeće za znanstvena istraživanja (CSIC)
Pomoćno potpredsjedništvo za znanstvenu kulturu CSIC-a
Delegacija CSIC-a u Andaluziji i Extremaduri
Institut za morske znanosti Autonomne Zajednice Andaluzije (ICMAN-CSIC)
Ured za obalno područje Andaluzija-Atlantik
PTI TELEDETECT
PTI WATER:iOS
Europska komisija
Europska svemirska agencija (ESA)
Program Copernicus
Tehnika: Tisak na alubond ploče
ZADAR / ŽUPANIJA
Počelo uklanjanje otpada s područja bivše vojarne Šepurine
Na području bivše vojarne Šepurine počeli su radovi na uklanjanju nepropisno odloženog otpada. Gradonačelnik Nina Emil Ćurko rekao je na početku radova da je Grad godinama upozoravao na odlaganje otpada i devastaciju prostora nakon što je vojska 2012. godine napustila vojarnu. Prema planu uklanjanja, na lokaciji je u trenutku izrade dokumentacije bilo procijenjenih 53.880 tona otpada.
Ćurko je podsjetio da je nakon radnog sastanka s ministrom Brankom Bačićem i obilaska terena dogovoreno da Grad Nin izradi plan uklanjanja otpada i geodetski elaborat, a država osigura sredstva za radove na zemljištu u državnom vlasništvu. Vlada je u ožujku 2026. za sanaciju odobrila oko 3,5 milijuna eura bez PDV-a.
Na javnu nabavu koju je proveo Grad Nin pristiglo je osam ponuda. Odabrana je tvrtka Bagerkop Roberto iz Novog Marofa s ponudom vrijednom 1.184.250 eura, a ugovoreni rok za izvršenje radova je deset mjeseci. Stručni nadzor provodi zadarska tvrtka Via Factum. Početku radova u ime Zadarske županije nazočio je resorni pročelnik Martin Varenina.
Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknula je da je Fond osigurao sredstva za sve troškove uklanjanja i zbrinjavanja otpada te stručnog nadzora. Fond će pratiti radove i sudjelovati na koordinacijskim sastancima kako bi se za svaku vrstu otpada moglo utvrditi gdje je preuzeta i gdje je zbrinuta.
Na lokaciji je najviše građevinskog otpada, među kojim su beton, keramika i drvena građa, a evidentirani su i metalni i glomazni otpad te otpad koji sadrži azbest. Izvođač će otpad koji sadrži azbest predati ovlaštenom sakupljaču, nakon čega će biti odložen u za to predviđene kazete.
Kako bi se pomoglo u sprječavanju ponovnog nepropisnog odlaganja otpada, Zadarska županija je u Šepurinama postavila pilot projekt autonomnog videonadzora, dok se mogućnost širenja takvog videonadzora razmatra za 165 potencijalnih lokacija u 25 gradova i općina na području županije.
-
magazin13 sati prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
magazin2 tjedna prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
magazin2 tjedna prijeTRI DANA KAZALIŠTA, KREATIVNOSTI I DIJALOGA / Četvrti Kazališni vikend za djecu i mlade od 2. do 4. studenoga u Zadru




