Biograd na Moru / Benkovac – Naselje Popovići na području Grada Benkovca, u kojem do danas nije postojao sustav javne vodoopskrbe, napokon dobiva vodovod. Komunalac d.o.o. Biograd na Moru osigurao je bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekt „Izgradnja vodovoda Popovići, faza 1 i faza 4”, ukupne vrijednosti 3.204.539,91 eura.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je 1. listopada 2026. Odluku o financiranju projekta, čime je otvoren put potpisivanju ugovora s Ministarstvom i Hrvatskim vodama. Riječ je o jednom od najvažnijih vodnokomunalnih ulaganja u zaleđe Benkovca posljednjih godina.

Pitka voda za 185 stanovnika

Projektom se gradi ukupno 13,1 km nove vodoopskrbne mreže: 8,5 km u prvoj fazi, od vodospreme Lisičić do zaseoka Tokići, te 4,6 km u četvrtoj fazi, od Tokića kroz selo do zaseoka Jokići s pripadajućim ograncima. Izvodi se i 84 nova pred-priključka s vodomjernim oknima.

Priključak na javni vodovod dobit će 134 stalna stanovnika, oko 76 % stanovništva Popovića, a ukupno 185 korisnika računajući i one koji povremeno borave u naselju.

Mještani se danas oslanjaju na kišnicu iz privatnih cisterni i dovoz vode autocisternom. Novi vodovod donosi i bolju protupožarnu zaštitu te je preduvjet za izgradnju preostalih faza prema zaseocima Kum, Zelići i Otavac.

Iznos/Ukupna vrijednost projekta (s PDV-om)

3.204.539,91 EUR

Prihvatljivi troškovi

2.563.631,93 EUR

Bespovratna sredstva NPOO (80 %)

2.050.905,55 EUR

Hrvatske vode (10 %)

256.363,19 EUR

Komunalac d.o.o. Biograd na Moru (10 %)

256.363,19 EUR

Građevinske dozvole su pravomoćne, imovinsko-pravni odnosi riješeni, a javna nabava provedena uz potpisan ugovor s izvođačem.

Rok za završetak svih aktivnosti je 31. ožujka 2027.

Rezultat zajedničkog rada svih razina vlasti

U Komunalcu naglašavaju da ovaj projekt ne bi bio moguć bez snažne potpore i razumijevanja na državnoj i županijskoj razini.

Posebnu zahvalnost upućuju Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, čija je politika usmjeravanja sredstava NPOO-a u vodno gospodarstvo omogućila da i mala, demografski ugrožena naselja poput Popovića dobiju osnovnu komunalnu infrastrukturu. Ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju diljem Hrvatske, kako ističu, dokaz su ozbiljne brige za ravnomjeran regionalni razvoj.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, na čelu s ministricom Marijom Vučković, prepoznalo je vrijednost projekta i učinkovito ga dovelo do Odluke o financiranju. U Komunalcu ističu da je upravo takav stručan pristup, usmjeren na rezultat, ono što europska sredstva pretvara u konkretna ulaganja na terenu.

Jednako važnu ulogu imale su Hrvatske vode i generalni direktor Zoran Đuroković, s kojima Komunalac godinama gradi pouzdano i stručno partnerstvo. Hrvatske vode u ovom projektu nisu samo provedbeno tijelo, nego i sufinancijer s 256.363,19 eura, čime su izravno rasteretile lokalnu zajednicu.

Komunalac ističe i iznimnu ulogu župana Zadarske županije Josipu Bilaveru, koji kontinuirano podupire razvoj vodnokomunalne infrastrukture u zaleđu i otvara vrata projektima koji Benkovačkom kraju donose kvalitetniji život.

Nakon okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga na Uslužnom području 31, Komunalac je kao investitor preuzeo odgovornost i za projekte na benkovačkom području.

Radovi i stručni nadzor odvijaju se paralelno, a na lokaciji će biti postavljene trajne informativne ploče o projektu. Izgradnja preostalih faza, druge i treće, prema zaseocima Kum, Zelići i Otavac, s tri hidrostanice, očekuje se u naredne četiri godine. Lokacijska dozvola već je ishođena za sve četiri faze.

„Za stanovnike Popovića ovo nije samo cijev u zemlji, nego čaša čiste vode iz slavine i sigurnost da ostanu živjeti na svojoj zemlji. Zahvaljujemo svima koji su prepoznali važnost ovog projekta i nastavljamo s jednakom predanošću na sljedećim fazama”, poručuje direktor Komunalca d.o.o. Biograd na Moru Marin Colić.

ZADAR I DALMACIJA

Pred Zadrom je vrlo ugodan početak listopada. Danas, u subotu, očekuje se pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 25 do 26 °C. Puhat će slab do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar, a prema večeri bura. DHMZ za Dalmaciju prognozira između 25 i 27 °C.

Nedjelja će također biti sunčana i ugodna. U Zadru se očekuje oko 24 °C, uz jutarnjih približno 15 °C. Veći dio dana bit će miran i suh, pa će vikend proteći bez značajnijih vremenskih smetnji.

Početkom novog tjedna nastavlja se razmjerno toplo vrijeme. U ponedjeljak oko 23 °C, a u utorak ponovno oko 25 °C. Bit će nešto više oblaka, a prema sredini tjedna na Jadranu raste mogućnost za ponešto kiše te za jugo. Prema trenutačnoj sedmodnevnoj prognozi za Zadar, temperature bi se sve do četvrtka trebale zadržavati oko 24–25 °C.

HRVATSKA

Danas će u većem dijelu zemlje biti sunčano, nakon prohladnog jutra u unutrašnjosti. Lokalno je moguća kratkotrajna magla. Jutarnje temperature na kopnu uglavnom će biti od 3 do 8 °C, dok će na Jadranu biti znatno toplije, između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura u Hrvatskoj uglavnom će se kretati od 22 do 27 °C.

Nedjelja donosi nastavak stabilnog i sunčanog vremena, a od ponedjeljka će postupno biti više oblaka. U utorak je uglavnom na Jadranu lokalno moguća manja količina kiše. Na kopnu će vjetar biti većinom slab, dok će uz obalu puhati bura i sjeverozapadnjak, a prema sredini tjedna moguće je i jugo. Veće promjene temperature zasad nema.

Pokrenuta je inicijativa za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora, velikog međunarodnog prometnog pravca koji bi preko hrvatskog Jadrana povezao Italiju i Sloveniju s državama jugoistočne Europe sve do Grčke.

Jedan od inicijatora projekta je zadarski župan Josip Bilaver, koji je u Zagrebu sudjelovao na konferenciji „Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti“, održanoj u Uredu Europskog parlamenta. Inicijativu je zajedno s Bilaverom pokrenula zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, a podržali su je predstavnici hrvatskih primorskih županija i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Cilj inicijative je snažnije željezničko povezivanje hrvatskog Jadrana sa susjednim državama i ostatkom Europe, povezivanje jadranskih i jonskih luka s njihovim zaleđem te stvaranje novog strateškog prometnog pravca između srednje i jugoistočne Europe. Jedan od ključnih koraka bit će i zalaganje da se potencijal tog koridora prepozna u budućem razvoju europske TEN-T mreže.

Župan Josip Bilaver, koji se okupljenima obratio u ime župana primorskih županija, naglasio je kako Hrvatska mora pravodobno zauzeti svoju poziciju u budućim europskim prometnim pravcima, posebno imajući u vidu potrebu snažnijeg razvoja željezničke infrastrukture u Dalmaciji.
„Nama je iznimno važno da Jadransko-jonski koridor prolazi kroz Hrvatsku i da paralelno s njegovim razvojem izgradimo modernu i kvalitetnu željezničku mrežu. Za Zadarsku županiju to je posebno značajno jer Zadar i cijela Dalmacija trebaju znatno bolju željezničku povezanost s ostatkom Hrvatske i Europe. Međutim, moramo napraviti i svoj dio posla – na vrijeme pripremati prostorne planove, strateške studije i svu potrebnu projektnu dokumentaciju kako bismo spremni dočekali mogućnosti financiranja i realizacije ovako velikih projekata“, poručio je Bilaver.

Budući Jadransko-jonski željeznički koridor trebao bi povezati sjeverni Jadran s Dalmacijom te se nastaviti prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Takav pravac imao bi višestruki značaj – od razvoja putničkog i teretnog prometa do jačanja hrvatskih luka, turizma i ukupne gospodarske povezanosti jadranskog prostora.

Za Zadarsku županiju ova se inicijativa nadovezuje na aktivnosti kojima se željeznica ponovno želi snažnije uključiti u razvoj prometnog sustava. Uz obnovu postojeće infrastrukture s naglaskom na prugu Zadar – Knin te zgrade kolodvora u Zadru, Benkovcu i Škabrnji, kao i nove projekte poput željezničkog povezivanja središta Zadra sa zračnom lukom i gospodarskim zonama, naglasak je na stvaranju dugoročnih preduvjeta za kvalitetnije povezivanje Zadra s ostatkom Hrvatske i europskim prometnim koridorima.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici europskih i nacionalnih institucija, a nastavak aktivnosti predviđa daljnje razgovore s državama kroz koje bi budući koridor prolazio te predstavljanje inicijative na europskoj razini.