Ninska laguna i ovih je ljetnih mjeseci bila mjesto na kojem su brojni pacijenti tražili olakšanje svojih tegoba. Terapije ljekovitim blatom koje provodi Opća bolnica Zadar tijekom sezone svakodnevno je koristilo između 150 i 200 pacijenata, a interes je ove godine bio veći nego prethodnih sezona. Terapije se provode pod nadzorom djelatnika Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, a obuhvaćaju pacijente s reumatskim i degenerativnim bolestima, pacijente nakon operativnih zahvata te pacijente s određenim neurološkim i dermatološkim bolestima.

Iskustva pacijenata uglavnom su vrlo pozitivna. Mnogi se u Nin vraćaju iz godine u godinu, a fizioterapeuti koji s njima svakodnevno rade navode kako pacijenti nakon terapija često opisuju manje tegoba, bolju pokretljivost i manju potrebu za lijekovima protiv bolova. „Pacijenti nam govore da im je nakon terapije zima bila lakša, uz manje tegoba i veću pokretljivost. Mnogi se zbog toga vraćaju iz godine u godinu“, ističu s Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.

Interes za terapije ne dolazi samo iz Zadarske županije. Sve je više pacijenata iz drugih dijelova Hrvatske, što dodatno pokazuje potrebu za povećanjem kapaciteta. Razmatra se i mogućnost produljenja sezone terapija, kada to vremenski uvjeti budu dopuštali. Voditelj Odjela za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Neven Birkić, dr. med., ističe kako će se rezultati i iskustva pacijenata pratiti i tijekom nadolazećih sezona, kako bi se dodatno procijenili učinci terapija i mogućnosti razvoja programa.

Ninsko ljekovito blato tako i dalje ostaje važan dio rehabilitacijskog programa Opće bolnice Zadar, a činjenica da se broj pacijenata iz godine u godinu povećava govori o kontinuiranom interesu za ovu vrstu terapije.

Sada naša klinika na otvorenom uzima pauzu do idućeg ljeta kada započinje s novom sezonom terapija.

Foto: Mario Padelin/OB Zadar

Divlje svinje koje ulaze u naselja, uništavaju poljoprivredne površine i sve se češće pojavljuju na prometnicama postaju ozbiljan problem za stanovnike zadarskih otoka. Kako bi se pronašla učinkovitija rješenja, Zadarska županija okupila je predstavnike lovoovlaštenika i Lovačkog saveza Zadarske županije na radnom sastanku posvećenom stanju u otočnim lovištima.

Posebno zabrinjava stanje na Dugom otoku, odakle, prema riječima Daniela Segarića, u Županiju učestalo stižu pritužbe stanovnika zbog divljih svinja koje se približavaju kućama, ulaze u naselja i ugrožavaju sigurnost prometa.

„Ne očekujemo da će nestati baš svaka divlja svinja, ali očekujemo da se njihova brojnost dovede pod kontrolu. Imamo primjere koji pokazuju da je to moguće. Neka lovišta ozbiljno su pristupila problemu i postigla rezultate, dok kod drugih očekujemo znatno veći angažman. Spremni smo pomoći, ali lovoovlaštenici moraju preuzeti svoj dio odgovornosti“, rekao  je Segarić.

Istaknuo je kako Županija gotovo svakodnevno zaprima pozive građana, osobito tijekom ljetnih mjeseci, te upozorio da se problem više ne može promatrati isključivo kroz gospodarenje lovištima, nego i kroz sigurnost i kvalitetu života otočnog stanovništva.

Na potrebu zajedničkog djelovanja upozorio je i zamjenik župana Robertino Dujela, naglasivši kako je upravo razdoblje nakon turističke sezone prilika za intenziviranje aktivnosti na terenu.

„Zadarska županija stoji vam na raspolaganju, ne samo financijski i administrativno, nego i kroz nove programe i mjere. Želimo čuti s kojim se problemima susrećete i što možemo zajedno učiniti kako bismo osigurali stanje u lovištima kakvo svi želimo“, kazao je Dujela.

Lovoovlaštenici su, međutim, upozorili da je lov na otocima sve zahtjevniji. Nekadašnje poljoprivredne površine i putovi danas su uglavnom zarasli, a gusta vegetacija na pojedinim mjestima dopire gotovo do samih kuća. Time je znatno smanjen prostor na kojem se može sigurno loviti.

Predstavnik jednog od lovišta na Dugom otoku istaknuo je kako lovci redovito izlaze na teren, ali je odstrel zbog nepristupačnog terena iznimno težak. Kao dodatni problem naveo je nemogućnost postavljanja lovnogospodarskih objekata na privatnim zemljištima. U raspravi je upozoreno i na prisutnost jelena i koza na području Luke, Žmana i Zaglava.

Da se problem ipak može znatno smanjiti, pokazuju primjeri Molata i Sestrunja. Predsjednik Lovačkog saveza Zadarske županije Damir Perić istaknuo je kako su ondje rezultati postignuti organiziranim lovovima, uključivanjem domaćih lovaca te dolascima lovačkih skupina iz drugih dijelova Hrvatske.

„Na Molatu smo imali velik problem, ali smo ga zajedničkim radom dobrim dijelom riješili. Na Sestrunju su rezultati još bolji. Sada se moramo ozbiljnije posvetiti Istu. Repelenti mogu pomoći nekoliko dana, ali jedino pravo rješenje je lov, lov i ponovno lov“, naglasio je Perić.

Tijekom sastanka otvoreno je i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, čime bi se stvorili potrebni zakonski preduvjeti za učinkovitije postupanje na područjima na kojima divljač ugrožava stanovništvo i imovinu.

Predstavnici lovišta na Istu i Škardi upozorili su i na dodatnu poteškoću – divlje svinje plivaju između otoka, zbog čega se mogu ponovno pojaviti i na područjima na kojima je njihov broj prethodno smanjen. Istaknuli su da se lovne aktivnosti redovito provode, no rezultati ovise o vremenskim uvjetima, dostupnosti hrane i kretanju divljači.

Na sastanku je otvoreno i pitanje izrade programa zaštite divljači za površine izvan lovišta, kako bi se omogućilo učinkovitije postupanje na područjima gdje je lov trenutačno zakonski ograničen.

Na sastanku je poručeno kako je Zadarska županija spremna  razmotriti dodatne oblike sufinanciranja, od opreme i prihrane do organizacije intenzivnijih lovnih aktivnosti, ali i kako se od lovoovlaštenika očekuju konkretni rezultati.

Zajednička je poruka sastanka da problem divljih svinja na otocima nema jednostavnog ni brzog rješenja, ali da se kontinuiranim lovom, boljom koordinacijom i suradnjom s lokalnim stanovništvom njihova brojnost može svesti na prihvatljivu razinu.

Projekt tribina u kojoj su smještene višenamjenska dvorana i dvorana za borilačke sportove trenutačno je u postupku ishodovanja građevinske dozvole.

U tijeku su armirano betonski radovi na projektu izgradnje Olimpijskog bazena na Višnjiku. Riječ je o najvećoj kapitalnoj investiciji ulaganja u sport posljednjih godina. Izgradnja vanjskog bazena na Višnjiku započela je u travnju, a gradnja bazena dodatno će podići kvalitetu razvoja vodenih sportova, ali i dati dodatnu sportsku dimenziju cijelom kompleksu ŠC Višnjik koji je postao dnevni boravak brojnih rekreativnih i profesionalnih sportašica i sportaša.
Novi olimpijski bazen samo je jedan korak u projektu modernizacije sportske infrastrukture u Zadru, u okviru ITU projekta Sport Upbuild.

Novi bazen ukupnih je tlocrtnih dimenzija 80,48×35,64 metara i zadovoljit će sve uvjete za održavanje službenih plivačkih natjecanja na međunarodnoj razini. Projekt tribina u kojima su smještene višenamjenska dvorana i dvorana za borilačke sportove trenutačno je u postupku ishodovanja građevinske dozvole.

Izgradnja vanjskog bazena započela je u travnju ove godine.