Topliji dani donose više boravka u prirodi, ali i veću mogućnost susreta sa zmijama. Na području Zadarske županije godišnje se u prosjeku zabilježe dva do tri ugriza poskoka, a u posljednjih desetak godina nije bilo smrtnih ishoda.

Ako primijetite poskoka, najvažnije je ostati smiren i ne približavati mu se. Preporuka je polako se udaljiti ili lagano lupkati nogom ili štapom o tlo kako bi se izazvale vibracije jer zmije uglavnom izbjegavaju kontakt i često se same udalje. Poskoka nikako ne treba dirati niti pokušavati uhvatiti.

„U slučaju ugriza potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i udaljiti se od zmije jer postoji rizik od ponovnog ugriza. Osobu treba smiriti, ograničiti joj kretanje i ugrizeni ekstremitet držati u neutralnom položaju. Važno je ukloniti nakit, sat ili usku odjeću zbog mogućeg oticanja. Ranu treba oprati sapunom i vodom te prekriti sterilnim zavojem. Ne primjenjivati led, ne rezati ranu niti pokušavati isisati otrov. Ugrizeni ekstremitet potrebno je imobilizirati bez kompresije kako bi se smanjila cirkulacija i širenje otrova“, upozorava Vedrana Terkeš, dr. med., voditeljica Odjela za infektologiju OB Zadar.

Otrov poskoka djeluje hematotoksično, neurotoksično i miotoksično.

„Navedeno znači da otrov poskoka djeluje lokalno na mjestu ugriza te sistemski. Lokalno uzrokuje bol, nastaje otok, krvarenje te dolazi do nekroze (odumiranje tkiva). Sistemski može doći do poremećaja zgrušavanja, pada krvnog tlaka i mučnine“, dodaje dr. Terkeš.

„U Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu imamo tri  doze protuotrova te se po potrošnji doze nadopunjuju iz bolničke ljekarne. Dakle, Opća bolnica Zadar ima dovoljno seruma protiv ugriza poskoka te se isti za sada može nabaviti u potrebnim količinama“, umiruje Marijana Surać Jurlina, dr. med., voditeljica OHBP-a.

Stručnjaci savjetuju odgovorno ponašanje u prirodi. Nužno je nositi prikladnu obuću i odjeću, kretati se označenim stazama, izbjegavati hodanje kroz gusto raslinje i kamenjar te ne podizati kamenje golim rukama. Ako ugledate poskoka, ne dirajte ga i mirno se udaljite.

Zbog izvođenja vodovodnih priključaka od strane tvrtke Vodoinstalacija d.o.o. u ulici Punta u Sukošanu, u razdoblju od 26.05.2026. do 10.06.2026. mogući su kratkotrajni prekidi vodoopskrbe u vremenu od 08:00 – 15:00.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 26.05.2026. (utorak) u vremenu od 08:00 h do 14:30 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Bibinje u sljedećim ulicama:
• Obala Alfreda Lisice
• Taline
• Među vrtin
• Put mira
• Zvonimira Sikirića
• Sokolska
• Don Ante Fuzula
• Obala don Marka Sikirića
• Trsina
• Put donje vode
• Padrele

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Duhova u katedrali sv. Stošije u Zadru u nedjelju, 24. svibnja, za vrijeme kojeg je podijelio sakrament Svete potvrde krizmanicima katedralne župe sv. Stošije i zadarske župe sv. Šime.

Duhovi predstavljaju trajni događaj Božje blizine u kojem uskrsli Krist ulazi u ljudsku povijest, zahvaća čovjekovo srce i ispunjava ga svojim mirom i snagom, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da u Duhu Svetom otkrivamo svoju istinsku vrijednost i dostojanstvo djeteta Božjega.

„Učenici iza zatvorenih vrata nose u sebi težinu događaja Velikog petka,  zbunjenost zbog praznog groba i čežnju za sigurnošću i smislom. U takvom ozračju pojavljuje se uskrsli Krist koji u njihovoj sredini izgovara „Mir vama!“.

Krist dolazi kao darovatelj mira koji u nutrinu čovjeka unosi svjetlo i otvara novi pogled prema životu. Kristov mir dolazi iz pobjede ljubavi nad smrću, iz snage uskrsnuća i otvorenog Kristovog srca koje trajno ostaje izvor milosti za svijet“, poručio je nadbiskup.

Kad Krist učenicima kaže „Mir vama“, „daruje im puno više od trenutne utjehe. On u njihova srca unosi sigurnost Božje prisutnosti koja briše  uznemirenost. Kristov mir otvara čovjeku sposobnost da gleda budućnost s povjerenjem, da u kušnjama i slabostima otkriva Božju blizinu i da u svakodnevici prepoznaje snagu uskrslog Gospodina“, rekao je mons. Zgrablić.

Čovjek nosi u sebi mnoga pitanja, traženja i napetosti; čezne za smislom, prihvaćenošću, za ljubavlju koja daje sigurnost i riječju nade. „Kristov mir želi zahvatiti svakoga, naše međusobne odnose, život cijelog društva. Gdje Kristov mir pronađe mjesto u čovjekovom srcu, raste sposobnost razumijevanja, praštanja, strpljivosti i ljubavi. Tu čovjek otkriva snagu za novi početak“, istaknuo je nadbiskup.

U Isusovim ranama učenici prepoznaju njegovu ljubav koja je prošla kroz veliko trpljenje i križ, a sada sjaji slavom uskrsnuća. „Krist svoje rane nosi čak i u nebo, kao znak vjerne ljubavi prema nama. Tako Kristove rane ostaju trajni govor Božje blizine i ljubavi prema nama. U njima možemo prepoznati da Bog poznaje našu ljudsku bol, razumije naše slabosti i da svojim milosrđem zahvaća svaku našu ljudsku ranu“, rekao je predvoditelj slavlja, istaknuvši: „U svjetlu uskrslog Krista i naše ljudske rane, grijesi i slabosti mogu postati mjesto novog života. Naše kušnje mogu postati put sazrijevanja i preobrazbe našeg života. Naše suze mogu postati prostor dubljeg povjerenja u Boga“.

Evanđelist Ivan piše da su se učenici obradovali vidjevši Gospodina. „Radost se rađa iz susreta s Kristom i ostaje u nama usprkos okolnostima života, kad otkrijemo da nam je Bog blizu, da nas Bog prati, da naš život ima smisao,  vrijednost, dostojanstvo i da Božja ljubav ima zadnju riječ nad svakom našom tamom, grijehom i trpljenjem“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon što im je darovao mir, Isus je dahnuo u učenike i rekao da prime Duha Svetoga. Taj čin podsjeća na prve stranice Knjige Postanka kad Bog stvara čovjeka i udahnjuje mu dah života. Evanđelist pokazuje kako uskrsli Krist započinje novo stvaranje. Duh Sveti postaje novi dah života koji obnavlja čovjekovu nutrinu“, rekao je nadbiskup, dodavši da Duh Sveti djeluje kao Božja prisutnost koja oživljuje srce, rasvjetljuje savjest, jača ljubav i otvara čovjeka prema svetosti.

Isus je apostolima povjerio i vlast opraštanja grijeha. Time pokazuje da Duh Sveti djeluje kao snaga pomirenja, obnove i novog početka. „Opraštanje otvara put slobodi srca. Ono obnavlja odnose među ljudima i vraća čovjeku unutarnji mir. Duh Sveti osposobljava čovjeka za ljubav koja zna liječiti rane i graditi zajedništvo“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da susret s Kristom vodi prema poslanju, prema drugome.

Obraćajući se krizmanicima, nadbiskup je rekao da Krist računa na darove mladih i njihovu otvorenost srca. Po sakramentu Svete potvrde, Crkva zaziva na krizmanike puninu darova Duha Svetoga kako bi rasli u vjeri i životom svjedočili Kristovu prisutnost u svijetu, da rode plodove Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, blagost. Crkva moli za krizmanike da ostanu povezani s Kristom, da njeguju molitvu, otkrivaju ljepotu sakramenata, da u Božjoj riječi pronalaze orijentir za život i da svojim ponašanjem šire dobrotu i mir.

„Duh Sveti razvija u nama sposobnost ljubavi, dobrote, vjernosti i odgovornosti. On nam pomaže da otkrivamo ljepotu molitve, vrijednost zajedništva i snagu života koji se oslanja na Boga.

Svijet ima puno mogućnosti, znanja i susreta, tehnologiju, umjetnu inteligenciju, ali traži srca koja će razlikovati što vodi prema istinskoj radosti i punini života. Duh Sveti oblikuje takvu mudrost srca. On pomaže rast u slobodi, u poštovanju prema drugima i u sposobnosti donošenja dobrih odluka“, poručio je nadbiskup, rekavši da Duh Sveti pokreće Crkvu.

Potaknuvši da budemo blizu jedni drugima, da unosimo svjetlo gdje ljudi traže smisao, širimo radost uskrslog Gospodina i našeg udjela u njegovom daru spasenja, mons. Zgrablić je poželio da Duh Sveti ispuni obitelji slogom i mirom, mlade hrabrošću i radošću, župe i druge zajednice gorljivošću u vjeri te cijelu Crkvu novom snagom za svjedočenje Evanđelja.

U ime roditelja, nadbiskupa je pozdravila katehistica Meri Livić koja je i pripremala krizmanike katedralne župe sv. Stošije, a u ime krizmanika dvoje mladih. Iz katedralne župe sv. Stošije bilo je šest krizmanika, što je također znak vremena i socioloških prilika u hrvatskom društvu; pokazatelj pada nataliteta i odlaska velikog dijela naseljenog stanovništva iz središta Zadra na Poluotoku, što se događa u povijesnim središtima dalmatinskih gradova.

Još u prvom desetljeću 2000.-ih godina bilo je i trideset krizmanika godišnje iz katedralne župe sv. Stošije, a zadnjih deset godina u prosjeku je desetak krizmanika godišnje iz katedralne župe sv. Stošije. Iz župe sv. Šime ove godine bilo je sedam krizmanika te po jedan krizmanik iz Gorice i zadarske župe sv. Josipa na Plovaniji.

I.G.