Naziv predstave: VLAK U SNIJEGU, prema romanu Mate Lovraka

21. svibnja 2026.         HNK ZADAR 

pretpremijera: 12.00h  

premijera: 19.00h

AUTORSKI TIM:

redateljica: Matija Šango Šimurina

dramaturginja: Nina Pavlović

kostimografkinja: Anita Goreta

suradnica za scenski pokret: Dora Šimurina

grafičko oblikovanje i dizajn plakata: Robert Brkljača

Majstor tona: Jere Šešelja

Majstor svjetla: Galen Matulina

tisak materijala: DPI grafika

Igraju:  polaznici  IGRAJMO SE ZADAR  (uzrast od 7 do 18 godina)

Ulogu Drage tumači Mia Colić, Ljubana Roko Groš, a Pere Niko Valčić.

U predstavi sudjeluje 70 polaznika Igrajmo se Zadar. Najveći glumački teret predstave nose polaznici najmlađe grupe koji sa svojim ostalim kolegama na predstavi marljivo rade još od  konca prošle 2025. godine. Dugogodišnja polaznica Dora Šimurina uz glumačku ulogu ovaj put se okušala i u ulozi suradnice za scenski pokret. Njoj se naknadno pridružila i nešto mlađa polaznica Mia Jelinić  koja je nesebično s mlađim uzrastima podijelila znanje kulturno umjetničke baštine (plesanja kola i narodnih pjesama).  Igrajmo se nerijetko svoje polaznike uključuje u proces stvaranja na različite načine. Svaka predstava odraz je timskoga rada i zajedništva, ali i mogućnost stvaranja i autorskog rada za sve polaznike i realizacije na svim umjetničkim segmentima koje podrazumijeva stvaranje jedne predstave. Također određenu važnost pridaje i suradnji s lokalnim umjetnicima.  Posebne zahvale idu voditeljici Kulturno umjetničkog društva Zadarski tanac Matei Sikirić, voditelju Miroslavu Cindoriju njenim kolegama predsjedniku Borisu Dizdaru i članovima  društva koji su sudjelovali u realizaciji dijela predstave te svojim znanjem i duhom doprinijeli ovom ostvarenju.

PRODAJA KARATA:

Karte za predstavu biti će u prodaji na blagajni HNK Zadar od 18. svibnja 2026. u uredovno vrijeme blagajne (11.00h – 13.00h).

Cijena ulaznica je 10.00 eura.

Za organizirane dolaske učenika 8.00 eura, nastavnici u pratnji gratis.

U utorak, 28. travnja, u dva termina – u 18:30 i 20:30 sati na sceni Kazališta lutaka Zadar, ne propustite predstavu rađenu prema drami najistaknutijeg suvremenog hrvatskog dramatičara Mate Matišića, „Ne kopaj po groblju, molim te“, u režiji Vinka Radovčića i produkciji Drame plus.

Ulaznice za predstavu možete kupiti na blagajni Kazališta lutaka Zadar, sat vremena prije svake izvedbe. Ili ih možete rezervirati na broj telefona 098779703

Riječ je o smionom političkom dramoletu u kojem Matišićev prepoznatljiv crni humor prerasta u oštar sarkazam, razotkrivajući pogubnost dogmatskog razmišljanja i apsurd stvarnosti oblikovane posljedicama rata i tranzicije.

Kroz gorku ironiju i grotesku autor nemilosrdno progovara o odnosu pojedinca i vlasti, razotkrivajući trajne političke obrasce i društvene traume koje i dalje oblikuju hrvatsku svakodnevicu.

Uloge tumače: Sanda Pinter, Mirjana Đan, Lucija Matković, Anica Tomazinić, Ingrid Štulić i Ines Fantov.

Svi orašasti plodovi nude impresivne zdravstvene koristi, ali se neki posebno izdvajaju po pozitivnom utjecaju na mozak, srce i druge organe.

Bilo da ih dodajete u jogurt, miješate u pesto ili jednostavno grickate za dodatnu energiju, orašasti plodovi odličan su način da obogatite obroke okusom i hranjivim tvarima, prenosi Index.

Krcati su zdravim mastima, vlaknima i proteinima, a koji je najhranjiviji, ovisit će o vašim osobnim ciljevima, bilo da je riječ o zdravlju srca, boljoj funkciji mozga ili povećanom unosu proteina, piše Index.

“Istraživanja dosljedno pokazuju da ljudi koji redovito jedu orašaste plodove, u umjerenim porcijama od otprilike jedne šake dnevno, imaju bolji profil kolesterola, poboljšanu kontrolu šećera u krvi i niži rizik od kardiovaskularnih bolesti”, pojašnjava Carlyne Remedios, registrirana dijetetičarka u JM Nutrition, piše Food & Wine, a evo i koji su to orašasti plodovi najzdraviji.

6. Indijski oraščići

Ovi prirodno kremasti i ukusni oraščići mogu pridonijeti zdravlju crijeva. Remedios ukazuje na nova istraživanja koja su uspoređivala vlakna iz različitih orašastih plodova i “otkrila da vlakna indijskog oraščića mogu potaknuti veću proizvodnju butirata, kratkolančane masne kiseline važne za zdravlje crijeva i funkciju stanica debelog crijeva”.

Remedios također voli indijske oraščiće jer su bogat izvor bakra, minerala koji “igra ključnu ulogu u metabolizmu željeza, antioksidativnoj obrani, stvaranju vezivnog tkiva i proizvodnji stanične energije”. Zbog svoje kremaste teksture omiljeni su u veganskoj kuhinji za pripremu umaka bez mliječnih proizvoda.

5. Pekan orasi

Pekan orasi bogati su vlaknima, nezasićenim mastima i antioksidansima poput polifenola i tokoferola. Registrirana dijetetičarka Amanda Holtzer napominje da njihove mononezasićene masti mogu pomoći u smanjenju LDL-a, odnosno “lošeg” kolesterola, a cijeni ih i zbog vlakana, “koja su ključna za pravilnu probavu, regulaciju šećera u krvi i osjećaj sitosti”.

Iako su pekan orasi hranjivi, deserti u koje se često dodaju obično to nisu. Kriška pite od pekan oraha može biti povremena poslastica, no Holtzer za uravnotežen doručak preporučuje kombiniranje ovih oraha s grčkim jogurtom, jabukama i prstohvatom cimeta.

4. Kikiriki

Iako tehnički pripada mahunarkama, kikiriki je nutritivno vrlo sličan orašastim plodovima, a cjenovno je često pristupačniji. Bogat je antioksidansima i fitokemikalijama, uključujući vitamin E. Sadrži najvišu poznatu razinu arginina, aminokiseline koja pomaže u očuvanju zdravlja jetre, kože i mišića te podržava rad imunosnog sustava i hormona.

Kikiriki je također dobar izvor resveratrola, spoja poznatog iz crnog vina koji može štititi od raka i srčanih bolesti, te fitosterola, koji mogu pomoći u snižavanju ukupnog i LDL kolesterola. I kikiriki i maslac od kikirikija odlični su biljni izvori proteina.

3. Pistacije

Pistacije imaju nešto manje kalorija i više proteina od ostalih orašastih plodova, što ih čini odličnim izborom ako želite smršavjeti ili izgraditi mišiće. Remedios ih cijeni zbog dva važna antioksidansa: luteina i zeaksantina. “Ovi spojevi igraju važnu ulogu u zdravlju očiju i povezani su sa smanjenim rizikom od makularne degeneracije povezane sa starenjem”, kaže ona.

Istraživanja su također povezala pistacije sa smanjenjem upala te poboljšanjem razine šećera u krvi, zdravlja crijeva i kože. “Još jedna prednost pistacija jest što dolaze u ljusci. Sam čin čišćenja može usporiti jedenje i potaknuti svjesnije grickanje, što pomaže u kontroli veličine porcija”, napominje Remedios.

2. Bademi

Bademi sadrže mnoštvo hranjivih tvari u malom plodu. “Bademi su izvrstan izvor vitamina E, vitamina topivog u mastima i bogatog antioksidansima, koji igra važnu ulogu u funkciji imuniteta, zaštiti stanica i održavanju zdrave kože i očiju”, kaže Holtzer.

Također su dobar izvor vlakana, s 3,5 grama po porciji od oko 23 badema. Vlakna su dobra za srce i osjećaj sitosti, što znači da vam šaka badema može pomoći da dulje ostanete siti. Ovi orašasti plodovi također mogu pomoći u smanjenju upala, poboljšanju zdravlja crijeva i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

1. Orasi

Iako oblikom podsjećaju na mozak, to nije razlog zašto su toliko dobri za kognitivne funkcije. “Orasi djeluju kao ‘pojačivači’ za mozak”, kaže Fiorella DiCarlo, registrirana dijetetičarka. “Oni su najbolji biljni izvor omega-3 masnih kiselina, odnosno alfa-linolenske kiseline, koja smanjuje upale, snižava kolesterol i pridonosi zdravlju kože.”

Jedno je istraživanje čak pokazalo da konzumacija oraha pomaže u poboljšanju vremena reakcije. Orasi su također, u usporedbi s drugim orašastim plodovima, bogat izvor biljnih fenola, spojeva koji mogu pomoći u snižavanju kolesterola i poboljšanju procesa detoksikacije u tijelu. Koristite ih kao dodatak zobenoj kaši, jogurtu ili u domaćem pestu.