ZADAR / ŽUPANIJA
UZ KORIZMU 2026. / Poruka pape Lava XIV.: “Slušati i postiti. Korizma kao vrijeme obraćenja”
U nastavku donosimo poruku pape Lava XIV. za korizmu 2026., a pod naslovom “Slušati i postiti. Korizma kao vrijeme obraćenja”:
“Korizma je vrijeme u kojem nas Crkva s majčinskom brižnošću poziva ponovno staviti Božje otajstvo u središte svojega života, kako bi naša vjera bila oživljena i kako nam duh ne bi lutao usred svakodnevnih briga i rastresenosti.
Svaki put obraćenja započinje time da dopustimo da Božja riječ dopre do nas i prigrlimo je poučljiva duha. Postoji, dakle, veza između dara Božje riječi, gostoljubivog prostora koji joj dajemo i duboke promjene koju ona donosi. Zato korizmeni hod postaje povlaštena prilika da prignemo uho Gospodinovu glasu i obnovimo svoju odluku da slijedimo Krista, prolazeći s njim put koji vodi do Jeruzalema, gdje se dovršuje otajstvo njegove muke, smrti i uskrsnuća.

Slušati
Ove godine želim, u prvom redu, skrenuti pozornost na važnost davanja prostora Riječi kroz slušanje, zato što je spremnost na slušanje prvi znak kojim se očituje želja za uspostavljanjem odnosa s drugim.
Sâm Bog, objavljujući se Mojsiju u gorućem grmu, pokazuje da je slušanje prepoznatljiva značajka njegova bića: „Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu i čuo mu tužbu“ (Izl 3, 7). Slušanje vapaja potlačenog početak je povijesti oslobođenja, u koju Gospodin uključuje i Mojsija, šaljući ga da utre put spasenja njegovoj djeci bačenoj u ropstvo.
On je Bog koji nas želi uključiti i koji danas dopire također do nas mislima od kojih mu srce uzdrhti. Zato nas slušanje Riječi u liturgiji uči istinitijem slušanju stvarnosti: Sveto pismo nam omogućuje prepoznati – usred mnoštva glasova koji se razliježu u našem osobnom i društvenom životu – glas koji se izdiže iz patnje i nepravde, kako ne bi ostao bez odgovora. Ući u taj unutarnji stav prijemčivosti znači dopustiti Bogu da nas danas pouči slušati kao što On sluša, do te mjere da možemo prepoznati da „teške prilike u kojima grcaju siromasi predstavljaju vapaj koji je u povijesti ljudskog roda stalni izazov i traži odgovor od nas samih u našemu životu, od naših društava, od naših političkih i ekonomskih sustava i – ne manje važno – od Crkve.“ [1]

Postiti
Ako je korizma vrijeme slušanja, post predstavlja konkretnu praksu koja nas priprema za primanje Božje riječi. Uzdržavanje od hrane, naime, je vrlo drevna i nezamjenjiva isposnička praksa na putu obraćenja. Upravo zato što uključuje tijelo, omogućuje nam jasnije prepoznati što je to za čim „gladujemo“ i što držimo bitnim za naš opstanak. Pomaže nam, dakle, prepoznati i dovesti u red naše „apetite“, održavati našu glad i žeđ za pravednošću budnom, izbavljajući je iz ralja rezignacije i usmjeravajući je tako da postane molitva i odgovornost za bližnjega.
Sveti Augustin, s duhovnom tankoćutnošću, daje nazrijeti napetost između sadašnjeg časa i budućeg ispunjenja koja se provlači kroz to čuvanje srca. On primjećuje da „u ovozemaljskom životu ljudima je palo u dio da gladuju i žeđaju za pravednošću, ali utažiti ih to pripada drugom životu. Anđeli se nasićuju tim kruhom, tom hranom. Ljudi pak gladuju za njom, svi smo privučeni njoj kao nešto što silno priželjkujemo. Upravo to priželjkivanje proširuje dušu i čini je većom.“ [2] Post, shvaćen na taj način, omogućuje nam ne samo dovesti u red tu želju, pročišćavajući je i čineći je slobodnijom, već i proširiti je tako da smjera k Bogu i bude usmjerena na činjenje dobra.
No, da bi zadržao svoj istinski evanđeoski značaj i izbjegao napast da uzoholi srce, post valja uvijek živjeti u vjeri i poniznosti. To traži od nas da ostanemo ukorijenjeni u zajedništvu s Gospodinom, jer „tko se ne zna hraniti Božjom riječju, ne posti kako treba“. [3] Kao vidljivi znak našeg unutarnjeg napora i zalaganja da se, uz pomoć milosti, odvratimo od zla i grijeha, post mora uključivati također druge oblike odricanja koji nas vode usvajanju skromnijeg načina života, jer „samo askeza čini kršćanski život snažnim i autentičnim“. [4]
Zato vas želim pozvati na veoma konkretan i često podcijenjen oblik suzdržavanja, a to je suzdržavanje od riječi koje bole i povrjeđuju naše bližnje. Započnimo s razoružavanjem svoga jezika: odrecimo se oštrih riječi, brzopletih sudova, toga da loše govorimo o onima koji nisu prisutni i ne mogu se braniti, te klevetanja. Umjesto toga, nastojmo naučiti odvagivati svoje riječi i njegovati ljubaznost: u obitelji, među prijateljima, na radnome mjestu, na društvenim mrežama, u političkim raspravama, u sredstvima komunikacije i u kršćanskim zajednicama. Tada će mnoge riječi mržnje ustupiti mjesto riječima nade i mira.

Zajedno
Na posljetku, korizma ističe dimenziju slušanja Božje riječi i posta u životu zajednice. I sama Biblija na više načina podcrtava taj vid. Tako se, primjerice, u knjizi Nehemijinoj opisuje kako se narod okupio da sluša javno čitanje knjige Zakona i pripravljao se postom za ispovijedanje vjere i klanjanje, kako bi obnovio savez s Bogom (usp. Neh 9, 1-3).
Slično tome, naše župe, obitelji, crkvene skupine i redovničke zajednice pozvane su u korizmi poduzeti zajednički hod, u kojem će slušanje Božje riječi i vapaja siromahâ i Zemlje postati oblik zajedničkog života, a post temelj istinske pokore. U tom svjetlu, obraćenje se ne odnosi samo na savjest pojedinca, već i na stil odnosâ, kvalitetu dijaloga i sposobnost da se uhvatimo u koštac sa izazovima koje stvarnost stavlja pred nas i da prepoznamo što uistinu vodi naše želje, bilo u našim crkvenim zajednicama, bilo u svijetu u cjelini, žednom pravde i pomirenja.
Predragi, molimo za milost korizme koja će naše uho učiniti pozornijim prema Bogu i najmanjima među nama. Molimo za snagu posta koji se proteže i na jezik, kako bi bilo manje riječi koje bole, a više prostora pripalo glasovima drugoga. Nastojmo oko toga da naše zajednice budu mjesta gdje će vapaj onih koji pate biti dobrodošao, a slušanje rađati putove oslobođenja, kako bismo spremnije i revnije pridonosili izgradnji civilizacije ljubavi.
Od srca blagoslivljam vas i vaš korizmeni hod.
Iz Vatikana, 5. veljače 2026., spomen sv. Agate, djevice i mučenice.
PAPA LAV XIV.”
_________________
[1] Apost. pob. Dilexi te (4. listopada 2025.), 9.
[2] Sv. Augustin, De utilitate ieiunii tractatus unus, 1, 1.
[3] Benedikt XVI., Kateheza (9. ožujka 2011.).
[4] Sv. Pavao VI., Kateheza (8. veljače 1978.).
ZADAR / ŽUPANIJA
NADBISKUP ZGRABLIĆ / Poziv kumovima na formacijski nadbiskupijski susret u Zadru
Povodom susreta kumova krštenika, krizmanika i zaručnika koji se u Zadru održava prvi put na nadbiskupijskoj razini, poziv kumovima na dolazak na taj formacijsko – duhovni susret uputio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Kumovima se obraćaju župnici u svojim župama u pripremi za podjelu sakramenata, a ovim susretom Zadarska nadbiskupija na nadbiskupijskoj razini želi okupiti u zajedništvo kumove jer je i služba kumova znak zajedništva i pratnje na putu kršćanskog života, kad blizina čovjeka drugome postaje odraz Božje ljubavi i dioništvo u Božjem spasenjskom djelu.
„U redovitom pastoralnom radu sve češće se susrećemo s poteškoćama oko odabira kumova i razumijevanja uvjeta za kumovanje. U mnogim sredinama kumstvo se doživljava ponajprije kroz izvanjsku dimenziju slavlja i darivanja, pa se postupno zamagljuje njegova duboka duhovna narav: pratnja u vjeri i duhovno vodstvo osobe koja prima sakrament. Upravo zato sve snažnije osjećamo potrebu sustavnije formacije kumova, kako bi ponovno mogli svjesno, odgovorno i radosno živjeti službu koja im je povjerena u Crkvi“, poručuje nadbiskup Zgrablić u svojoj okružnici.
Stoga kao pomoć u tom nastojanju, Povjerenstvo za župnu katehezu Zadarske nadbiskupije s predstojnicom s. Marijanom Mohorić, organizira formacijsko – edukativni susret za kumove, na kojeg nadbiskup poziva kumove na krštenju, krizmi i vjenčanju. Naime, kum je pozvan biti ne samo svjedok jednog sakramentalnog čina, nego i trajni suputnik i odgovorni svjedok na putu vjere. O ulozi kumova govori i da među mnogim socijalnim odnosima, nakon obiteljskih veza, kumstvena povezanost kao osobiti odnos međusobnog povjerenja i podrške zauzima značajno mjesto u životu vjernika i ljudi uopće.
Susret se organizira „sa željom da kumovi prodube osobni odnos s Kristom i jasnije razumiju svoje poslanje trajne pratnje na putu vjere. Molimo da se kumove obavijesti i potakne na sudjelovanje, kako bi ova prigoda postala stvarna pomoć njihovoj službi i životu naših župnih zajednica“, potiče mons. Zgrablić.
Edukativno – duhovni susret će se održati u subotu, 14. ožujka, u crkvi sv. Frane u Zadru s početkom u 18 sati. Prigodni nagovor u kojem će sudionike upoznati sa smjernicama Crkve pri odabiru kumova će održati fra Bojan Rizvan. Nakon nagovora, misno slavlje u 19 sati predvodi nadbiskup Zgrablić.
Na susret mogu doći i svi koji su zainteresirani saznati potrebne informacije o preporukama i zahtjevima Crkve pri odabiru kumova.
Po završetku susreta, sudionici će imati prigodu častiti relikvije sv. Franje, što u Godini sv. Franje susretu daje dodatno značenje te je poticaj na život evanđeoske blizine i jednostavnosti.
ZADAR / ŽUPANIJA
KRUNA RADA / Pri Službi za kirurgiju OB Zadar održan tečaj laparoskopske kirurgije, prvi takav u RH!
Pri Službi za kirurgiju Opće bolnice Zadar održan je tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a). Riječ je o prvom tečaju takve vrste u Hrvatskoj te svojevrsnoj kruni rada tima za GERB koji upravo u ožujku obilježava dvije godine djelovanja. Podsjetimo, radi se o prvom timu u nas posvećenom dijagnostici i liječenju GERB-a, osnovanom zahvaljujući suradnji gastroenterologa, kirurga, radiologa i pulmologa.

„GERB je bolest modernog načina života, a procjenjuje se da povremeno ili trajno pogađa svakog trećeg ili četvrtog stanovnika razvijenog svijeta. Promjene u načinu prehrane i promjene životnih navika dovode do porasta broja oboljelih i u Hrvatskoj. Unatoč tome, o mogućnostima kirurškog liječenja kod nas, još uvijek se nedovoljno zna. Većina bolesnika s hijatalnom hernijom ima izražene simptome poput žgaravice, regurgitacije (vraćanja) hrane, bolnosti u žličici ili iza prsne kosti, dugotrajne promuklosti ili grlobolje te učestalog podrigivanja. Kod dijela bolesnika prisutni su tzv. atipični simptomi, pa često prolaze opsežnu kardiološku ili pulmološku obradu prije nego se utvrdi pravi uzrok tegoba. Primjetno je da obrađujemo sve više mladih bolesnika bez hijatalne hernije, ali s izraženim GERB-om“, kazao je doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr. med., dok se pripremao za ulazak u operacijsku salu.
Naime, nakon uvodnog predavanja polaznicima tečaja su demonstrirane dvije operacije: popravak velike hijatalne hernije s fundoplikacijom po Nissenu te operacija fundoplikacije po Toupetu. Nissenova fundoplikacija dugo se smatrala zlatnim standardom, no danas sve više ustupa mjesto Toupetovoj metodi koja omogućava jednako dobru kontrolu refluksa uz manje nuspojava, poput otežanog gutanja ili nakupljanja plinova u probavnom traktu.

Demonstrirane su i prednosti naprednog laparoskopskog insuflatora (AirSeal iFS, ConMed) koji omogućuje stabilno operacijsko polje upuhivanjem zagrijanog i filtriranog plina uz istovremeno efikasno uklanjanje dima nastalog rezanjem tkiva. Operacije su izvedene naprednim harmoničnim skalpelom (Lotus, Bowa).
„Opća bolnica Zadar vodeća je ustanova u Hrvatskoj po broju operacija hijatalne hernije i GERB-a. Posljednih 10 godina ove se operacije u našoj ustanovi izvode minimalno invazivnim, laparoskopskim pristupom. Broj bolesnika se stalno povećava, tako da sada operiramo oko 30 bolesnika godišnje, uz trend daljnjeg rasta“, naglasio je doc. Mihanović.
Tečaj laparoskopske kirurgije hijatalnih (želučanih) hernija i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a) organizirali su kirurzi tima za GERB; prof. dr. sc. Ivan Bačić, dr.med., doc. dr. sc. Jakov Mihanović, dr.med., Dario Vukosav, dr. med. i Bernarda Bakmaz, dr. med., uz pokroviteljstvo distributera laparoskopske kirurške opreme, tvrtke Doctum Surgical.

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Zadarski bogoslov Luka Miletić iz Ražanca primljen među kandidate za svete redove
Luka Miletić, bogoslov Zadarske nadbiskupije, primljen je među kandidate za svete redove đakonata i prezbiterata za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Ražancu, u nedjelju, 8. ožujka, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Luka je u svojoj rodnoj župi pred zajednicom vjernika „u kojoj je primio prve sakramente, učio prve korake vjere i rastao u zajedništvu Crkve“, javno očitovao svoju spremnost biti primljen među kandidate za svete redove i svoj život usmjeriti prema služenju Bogu i narodu, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je to važan trenutak u životu Luke, jer u njemu Crkva prepoznaje znakove poziva.
Taj događaj „ima još dublje značenje za župnu zajednicu, jer se u njemu na poseban način očituje kako Crkva rađa zvanja u svom vlastitom krilu, u obiteljima, molitvi i životu župne zajednice. Svaki korak na putu duhovnog poziva nadilazi osobnu odluku pojedinca i postaje događaj cijele Crkve koja u takvim trenucima prepoznaje djelovanje Božje milosti u srcu jednog čovjeka i zahvaljuje Bogu za dar novog poziva koji raste u njenom zajedništvu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Lukini odgojitelji, profesori i župnik „posvjedočili su o njegovoj spremnosti da produbljuje svoj odnos s Bogom i otvorenosti da život usmjeri služenju Crkvi. Primanje među kandidate za svete redove predstavlja važan korak na tom putu, jer Crkva u tom činu potvrđuje da prepoznaje djelovanje Božje milosti u njegovom životu i želi ga pratiti dok sazrijeva za službu koju će jednog dana primiti po sakramentu svetog reda“, rekao je nadbiskup.
Pred Lukom je „vrijeme rasta, sazrijevanja i produbljivanja vjere, u kojem će sve više učiti živjeti po primjeru Krista, Dobrog Pastira. Svećeničko poslanje je duboko sudjelovanje u Kristovoj ljubavi prema njegovom narodu. Svećenik je pozvan biti čovjek molitve i Božje riječi, koji u sakramentima posreduje Božju milost“, naglasio je predvoditelj slavlja, rekavši da taj događaj podsjeća i na odgovornost svih za duhovna zvanja, koja proizlazi iz našeg krštenja po kojem smo postali članovi Crkve.

„Iz vjere proizlazi odgovornost svakog vjernika za život Crkve, pa i za duhovna zvanja. Kad molimo za duhovna zvanja, kad u obiteljima i župnim zajednicama stvaramo ozračje vjere i povjerenja u Boga, kad mlade potičemo na otvorenost Božjem pozivu, sudjelujemo u poslanju koje je Krist povjerio Crkvi“, rekao je nadbiskup, istaknuvši osobito važnu ulogu kršćanskih obitelji, jer u obitelji dijete upoznaje vjeru, molitvu i povjerenje u Boga.
„Gdje roditelji svjedoče radost vjere, gdje se zajedno moli i živi ljubav prema Crkvi, često sazrijevaju i nova duhovna zvanja. I župne zajednice imaju veliku odgovornost, jer mladi u njima uče što znači pripadati Crkvi i služiti drugima.

Crkva živi od sakramenata koji su vidljivi znakovi Kristove prisutnosti među nama i u kojima Crkva prepoznaje djelovanje uskrslog Gospodina koji ostaje trajno prisutan u svojoj zajednici. Zato svećenička služba ima nezamjenjivo mjesto u životu Crkve, jer je Krist povjerio apostolima i njihovim nasljednicima službu naviještanja Evanđelja i slavljenja svetih otajstava“, poručio je propovjednik, rekavši da je govor Crkve o važnosti duhovnih zvanja govor o srcu njenog života.
„Gdje postoji svećenik, zajednica može slaviti euharistiju, slušati Božju riječ koja se tumači u svjetlu Kristovog evanđelja i nauka Crkve, primati sakramentalno oproštenje i rasti u zajedništvu s Bogom. Svako novo duhovno zvanje predstavlja dar ne samo jednoj osobi nego cijeloj Crkvi, jer se po tom daru nastavlja Kristovo djelo spasenja među ljudima“, rekao je nadbiskup, dodavši da je Crkva od svojih početaka svjesna kako život njene zajednice ovisi o daru duhovnih zvanja. Zato Isus potiče učenike: „Molite gospodara žetve da pošalje radnike u svoju žetvu“ (Mt 9, 38).

„U tim Isusovim riječima sadržana je istina o životu Crkve da Kristova zajednica živi od poslanja koje joj je On povjerio. To poslanje ostvaruje se kroz ljude koji su pozvani služiti Božjem narodu. Stoga svećenička i redovnička zvanja predstavljaju jednu od bitnih dimenzija života Crkve, jer je sâm Krist ustanovio apostolsku službu, kako bi njegovo spasenjsko djelo ostalo trajno prisutno u svijetu“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da svijet „nosi u sebi duboku žeđ za Bogom, istinom i nadom. Crkva odgovara na tu žeđ navještajem Evanđelja i slavljenjem sakramenata, a za to poslanje potrebni su pastiri koji će služiti Božjem narodu“.
U susretu Isusa i Samarijanke, koji je bio opisan u navještenom evanđelju, „Crkva prepoznaje i sliku kršćanskog poziva, jer tko je susreo Krista i iskusio živu vodu njegove milosti, želi i druge ljude voditi prema tom izvoru života“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je svećenik „pozvan pomagati ljudima, prepoznati njihovu žeđ za Bogom i voditi ih prema Kristu koji jedini može tu žeđ ispuniti“.

U evanđeoskoj slici Samarijanke koja postupno otkriva tko je Isus, od proroka do Mesije, prepoznaje se dinamika svakog kršćanskog poziva, jer susret s Kristom vodi prema poslanju, rekao je nadbiskup.
„Susret s Kristom mijenja njen život i otvara joj novu perspektivu. Ona odlazi u grad kako bi drugima posvjedočila što je doživjela. Tada njen osobni susret s Kristom postaje početak poslanja“, istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši da onaj tko je susreo Gospodina i okusio dar njegove milosti, želi taj dar podijeliti s drugima. „U srcu svećeničkog poziva nalazi se takav susret s Kristom koji poziva čovjeka da postane služitelj Božje milosti za druge“, naglasio je nadbiskup.

Potaknuo je na molitvu da Bog prati put bogoslova Luke; da ga učvrsti u vjeri, poniznosti i ljubavi prema Kristu i Crkvi te da njegovo srce uvijek bude otvoreno za djelovanje Duha Svetoga, kao i da Gospodin i ubuduće poziva mlade da „velikodušno odgovore na njegov glas i svoj život stave u službu Evanđelja. Neka i po novim duhovnim zvanjima Krist nastavlja svoje djelo spasenja među ljudima, kako bi mnogi mogli upoznati da je on doista Spasitelj svijeta“, poručio je nadbiskup.

Pitanja u obredu primanja kandidature
Među koncelebrantima je bio i vlč. Josip Đurin, prefekt na zagrebačkoj Bogosloviji, a u misi su sudjelovali i bogoslovi sa zagrebačke bogoslovije.
Nakon propovijedi, vlč. Đurin je, prema obredu, pozvao Miletića neka ustane kao kandidat za svete redove, na što je Luka rekao „Evo me“ i pristupio ispred oltara i nadbiskupa.

Potom je mons. Zgrablić rekao da su pastiri i odgojitelji dali o Luki dobro svjedočanstvo kojeg oni s povjerenjem prihvaćaju te mu je postavio dva pitanja: „Hoćeš li odgovoriti na Gospodinov poziv i svoju pripravu tako privesti kraju, da postaneš prikladan za službu u Crkvi što ćeš je u svoje vrijeme primiti po svetom redu?“ i „Hoćeš li svoj život tako oblikovati da Kristu Gospodinu i njegovom tijelu koje je Crkva uzmogneš vjerno služiti?“, na što je Miletić odgovorio: „Hoću“. Na to je mons. Zgrablić rekao: „Crkva s radošću prima tvoju odluku. Bog neka dovrši što je u tebi započeo“. Potom je puk molio Vjerovanje.

Prefekt Đurin i župnik Sikirić o Luki
Vlč. Đurin je rekao da je to radostan trenutak za bogoslovnu zajednicu, da je jedan kandidat službeno predstavljen u svojoj Nadbiskupiji i da je javno pred svima posvjedočio „Evo me, želim ići tim putem“.
„Luka je radostan, veseo, marljiv, uslužan, uvijek je tu. Kad ga kao odgojitelj zovem, uvijek je tu. To je ta radost koju on nosi u srcu, Gospodin ga je zahvatio i želi se radosno dati onome što je Gospodin stavio na njegov životni put, a to je put prema svećeništvu. I koristi sve resurse, što god može, da doprinese našoj zajednici i svojoj mjesnoj Crkvi“, rekao je vlč. Đurin o Luki.

Don Mario Sikirić, župnik Ražanca, rekao je da nikad nije doživio da se ljudi tako nekome raduju kad ga vide, kako su se obitelji radovale Luki kad bi on kao ministrant išao s njim u blagoslov obitelji i koliko ljudi vole susresti ga te da to nikad neće zaboraviti. Podsjetio je da je Luka nastavak dara duhovnih zvanja iz župe Ražanac, odakle su rodom i živući svećenici Pave Zubčić, Jerko Vuleta i Darijo Matak (rodom iz Krneze).
Istaknuo je da se zvanju Luke raduju vjernici Ražanca, a s njima zajedno i vjernici iz ražanačkih filijala koji su došli na to slavlje, iz Jovića, Rtine i Krneze. Luka Miletić rođen je 14. travnja 1999. godine i pohađa treću godinu Bogoslovije u Zagrebu.
Nadbiskup Zgrablić predvodio je tu misu na kraju svog pastirskog pohoda župi Ražanac. Na kraju mise potaknuo je vjernike da započnu s projektnom dokumentacijom i pripremom obnove ražanačke župne crkve. Rekao je da će u toj obnovi crkve pomoći i Zadarska nadbiskupija i poželio da ražanačka župna crkva bude obnovljena za slavlje mlade mise Luke Miletića.Ines Grbić
Foto: I. Grbić
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeMORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska4 dana prijeKarta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Evo kad stiže promjena vremena: Pojavit će se i zanimljiv prizor na nebu






