Činilo se da su mirovni pregovori Donalda Trumpa konačno na pravom putu. Nakon što je SAD vršio pritisak na Ukrajinu da prihvati nepovoljno rješenje, Kijev je proveo više od mjesec dana pregovarajući o ponudi i približio se dobivanju Trumpovog blagoslova za revidirani prijedlog. A onda je nazvao Vladimir Putin i sve se promijenilo tvrdnjom da ga Ukrajina želi ubiti, piše Kyiv Independent.

Lavrov objavio priču o napadu 91 drona bez trunke dokaza
Nekoliko sati prije jučerašnjeg drugog Putinovog poziva Trumpu u dva dana, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Ukrajina navodno pokušala napasti Putinovu državnu rezidenciju s 91 dronom u ruskoj Novgorodskoj oblasti.

Ruski šef diplomacije dodao je da će zbog napada Rusija revidirati svoj stav o mirovnim pregovorima. Za tvrdnju o napadu Rusija ni dan nakon navodnog napada nije objavila baš nikakav dokaz, no to nije bilo važno.

Danas je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je optužbu da je Ukrajina namjeravala izvršiti atentat na ruskog predsjednika, usmjeravajući komentare izravno prema Trumpu.

Putinov glasngovornik: Dokazi nisu potrebni
“‘To nije usmjereno samo protiv predsjednika Putina osobno. Usmjereno je i protiv Trumpa, s ciljem da se osujete napori predsjednika Trumpa da promakne mirno rješenje ukrajinskog sukoba’, rekao je Peskov danas, 30. prosinca.”

Peskov je također povezao navodni napad s božićnim obraćanjem predsjednika Volodimira Zelenskog, u kojem je za Putina rekao: “Neka propadne”. “Želio bih podsjetiti na božićni govor Zelenskog i riječi koje je uputio Putinu”, rekao je Peskov, dodavši da “dokazi o napadu nisu potrebni”.

“Moguće je da se napad nije dogodio. Ali Putin mi je rekao da jest”
Trumpov odgovor bio je predvidljiv. “‘Ne sviđa mi se. Nije dobro. Čuo sam za to jutros. Znate tko mi je rekao? Predsjednik Putin mi je rekao… Bio sam jako ljut zbog toga’, rekao je Trump jučer nakon razgovora s ruskim predsjednikom.”

Kada su ga novinari upitali o izvoru informacije, Trump je oklijevao. “‘Govorite da se napad možda nije dogodio? I to je moguće, pretpostavljam. Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jest.'”

Kijev: Laž i priprema za napad
Zelenski je jučer odbacio ruske tvrdnje kao “još jednu laž”, upozoravajući da Moskva koristi tu optužbu kako bi opravdala potencijalne napade, najvjerojatnije ciljajući Kijev.

“‘Ovom izjavom o navodnom napadu na neku rezidenciju, oni pripremaju teren za napad, najvjerojatnije na glavni grad i vladine zgrade’, rekao je Zelenski.”

Međunarodne osude nepotvrđenog napada
Ipak, komentari ukrajinskog predsjednika nisu naišli na odjek. Lideri nekoliko država požurili su osuditi napad koji se vjerojatno nije ni dogodio.

“‘Duboko smo zabrinuti izvješćima o napadu na rezidenciju predsjednika Ruske Federacije. Tekući diplomatski napori nude najizvediviji put prema okončanju neprijateljstava i postizanju mira. Pozivamo sve uključene da ostanu usredotočeni na te napore i izbjegnu bilo kakve radnje koje bi ih mogle potkopati’, napisao je indijski premijer Narendra Modi na X-u na engleskom i ruskom jeziku.”

Čelnici Rusiji prijateljskih Uzbekistana i Kazahstana održali su telefonske razgovore s Putinom, osuđujući napad koji tek treba biti potvrđen. Slične poruke stigle su i iz Pakistana.

“‘Pakistan osuđuje prijavljeni napad na rezidenciju Njegove Ekselencije Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije. Takav gnusni čin predstavlja ozbiljnu prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti, posebno u vrijeme kada su u tijeku napori usmjereni na mir’, napisao je premijer Shehbaz Sharif.”

“‘Pakistan izražava solidarnost s predsjednikom Ruske Federacije, te s vladom i narodom Rusije’, napisao je Sharif, dok je Rusija istovremeno bombardirala ukrajinske civile, ostavljajući milijune ljudi u Kijevu i drugim velikim gradovima bez struje i grijanja.”

Razočaranje u Ukrajini
Lakoća kojom je Rusija uspjela prikupiti podršku za svog predsjednika i ratne napore zbunila je Ukrajinu.

“‘Prošao je gotovo cijeli dan, a Rusija još uvijek nije pružila nikakav vjerodostojan dokaz za svoje optužbe o navodnom ‘napadu Ukrajine na Putinovu rezidenciju’. I neće. Jer ga nema’, napisao je ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha na X-u.

“‘Bili smo razočarani i zabrinuti vidjevši izjave emiratske, indijske i pakistanske strane koje izražavaju zabrinutost zbog napada koji se nikada nije dogodio’, dodao je. ‘Takve reakcije na ruske neutemeljene manipulativne tvrdnje samo idu na ruku ruskoj propagandi i potiču Moskvu na daljnje zločine i laži.'”

Analitičar: “Ovo je obrambena reakcija Kremlja”
Dmitrij Oreškin, politički analitičar rođen u Rusiji, kaže da vrijeme Putinove izjave “očito nije slučajnost”.

“‘Došlo je do razgovora (između Zelenskog i) Trumpa koji je bio pozitivan za Ukrajinu. Kremlj je morao nekako reagirati, a ovo snažno podsjeća na obrambenu reakciju s njihove strane. Cilj je jasan: pokazati Trumpu da Zelenski nije održiv pregovarački partner i da Ukrajina želi nastaviti rat”, ustvrdio je.

Provalnici koji su tijekom vikenda provalili u trezor podružnice Štedionice (Sparkasse) u Gelsenkirchenu ukrali su novca i vrijednosti u vrijednosti od 30 milijuna eura, što pljačku te vrste čini najvećom u novijoj njemačkoj povijesti, priopćila je policija u utorak. “Provalnici su obili preko 3200 sefova klijenata u trezoru lokalne Štedionice iz koje su odnijeli novca, nakita i zlatnih poluga u vrijednosti od oko 30 milijuna eura“, priopćila je policija u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna – Vestfalija.

Provalnici su, najvjerojatnije u noći na nedjelju, pomoću specijalnih bušilica iz obližnjeg parkirališta provalili u trezor banke. Svjedoci govore o trojici maskiranih muškaraca koji su pobjegli u Audiju R6, s tablicama koje su prethodno ukradene u Hannoveru.

Kada je objavljena vijest o pljački Štedionice, ispred podružnice banke se okupilo oko dvjestotinjak korisnika sefova koji su od banke zahtijevali informacije o opljačkanome.

Pritom je došlo do nereda i pokušaja nasilnog prodora u prostorije banke zbog čega je morala intervenirati policija.

Njemački mediji prenose izjave pojedinih klijenata banke koji se žale da su u pljački izgubili svu imovinu. Policija u međuvremenu tvrdi da slijedi „konkretni trag“ koji bi mogao dovesti do počinitelja.

Na zapadu Njemačke u blizini granice s Belgijom i Nizozemskom učestale su pljačke pri čemu počinitelji često dolaze s druge strane granice.

Prije nekoliko godina, Elon Musk samouvjereno je najavljivao da će Tesla godišnje prodavati čak 250.000 Cybertruckova, no revolucionarni električni pickup nije se ni približio tim ciljevima. Ove godine, 2025., očekuje se prodaja manja od 20.000 primjeraka, što je manje od 10 posto Muskove ambiciozne najave. Koliko je prodaja razočaravajuća, najbolje pokazuje drastično smanjenje ugovora za nabavu baterija – s 2,67 milijardi dolara na svega 6.776 dolara.

Ugovor srezan za 99 posto
Iako Elon Musk i dalje opisuje Cybertruck kao ogroman uspjeh, slaba prodaja izravno pogađa dobavljače. Najveća žrtva je južnokorejska tvrtka L&F Co., dobavljač materijala za baterije, koja je objavila da je njezin ugovor s Teslom smanjen za nevjerojatnih 99 posto.

U veljači 2023. godine L&F je potpisao ugovor vrijedan 3,83 bilijuna wona, odnosno oko 2,67 milijardi dolara, za opskrbu Tesle visokoniklovim katodnim materijalom za baterije Cybertrucka. Taj je sporazum sada srezan na simboličnih 9,73 milijuna wona, što je prema trenutnom tečaju oko 6.776 dolara.

Problemi s proizvodnjom i politikom
Izvorni ugovor bio je vezan uz Tesline baterijske ćelije 4680, predstavljene još 2020. kao tehnološki iskorak ključan za masovnu proizvodnju i razvoj jeftinijeg električnog vozila od 25.000 dolara. Taj se model još uvijek nije pojavio, a ćelije 4680 do sada su se prvenstveno koristile u Cybertrucku. Prema neimenovanom izvoru upoznatom s ugovorom, L&F je trebao isporučivati samo male količine materijala zbog višekratnih odgoda u razvoju Cybertrucka. Bloomberg navodi da su na smanjenje ugovora utjecala i politička te ekonomska pitanja, uključujući ukidanje subvencija iz američkog Zakona o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act).

SpaceX uskače u pomoć?
Dok se Tesla bori sa slabom prodajom, u priču je uskočio jedan poznati kupac. Prema nedavnim izvješćima, SpaceX je od Tesle već kupio više od 1.000 Cybertruckova, a nagađa se da bi ta brojka s vremenom mogla narasti i do 2.000.

Iz SpaceX-a nisu pojasnili zašto kupuju toliki broj Cybertruckova, no vjerojatno se radi o rješavanju viška zaliha, a ne o stvarnoj potrebi. U svakom slučaju, ovaj potez pokazuje koliko su blisko povezane Muskove tvrtke i sugerira da Tesla možda prodaje neprodane primjerke kroz “stražnja vrata” vlastitih kompanija.