Grupa Forum svojim je božićnim nastupom oduševila zadarsku publiku na Trgu Petra Zoranića, a uz dobru se energiju i dalje nastavlja zabavljati u Zadru! Danas na Stipanje nastupaju dva vrhunska hrvatska benda – Vatra na pozornici na Trgu Petra Zoranića i Gustafi na Božićnom gramofonu u Zlatarskoj ulici. Savršen je to uvod u još jedan blagdanski vikend na zadarskom Adventu, koji će donijeti koncerte Maje Šuput i Sexymotherf***ersa u subotu i nedjelju. 

Rock skupina Vatra, predvođena karizmatičnim frontmenom Ivanom Dečakom, nastupit će u sklopu programa Advent u Zadru u petak, 26. prosinca s početkom u 21 sat na glavnoj adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića. Vatra je kroz više od dva desetljeća karijere izgradila prepoznatljiv glazbeni stil i impresivan opus pjesama koje su obilježile domaću scenu. Hitovi poput „Tango”, „Nama se nikud ne žuri”, „Saturn” i „Ruska” redovito su zauzimali vrhove top-lista slušanosti te su nezaobilazni dio festivalskih i koncertnih programa diljem regije. Njihovi nastupi poznati su po snažnoj energiji i odličnoj komunikaciji s publikom, što svaki koncert pretvara u pravo glazbeno iskustvo. Adventska večer s Vatrom donosi spoj rocka, emocije i dobre atmosfere u središtu blagdanski uređenog Zadra.

– Zadarska publika prihvatila je Vatru još krajem 90-tih, kada smo na našem prvom koncertu u Zadru shvatili da su čuli za nas i izvan našeg rodnog grada. Od tada se uvijek sa velikom srećom vraćamo u Zadar u kojem smo, u međuvremenu, stekli i divna, dugogodišnja prijateljstva. I zato, pozivam vas sve na još jedno Vatreno ukazanje na Adventu u Zadru!, kazao je kratko frontmen Vatre Ivan Dečak, pozvavši sve ljubitelje dobrog rocka da u petak dođu na Advent u Zadru, te se zabave uz njihov eklektičan nastup. 

Zadarska je publika ovom virovitičkom sastavu itekako poznata, a kako bi svoj nastup ovih blagdana učinili nezaboravnim, publici na svojoj mini blagdanskoj turneji predstavljaju novu pjesmu – Doživotni Božić. Kako zvuči blagdansko izdanje njihova poznatog hita Doživotno moći ćete čuti u petak od 21 sat na Trgu Petra Zoranića!

S druge će se pak blagdanske pozornice oriti hitovi jednog od najpoznatijih istarskih bendova, jer kaos stiže u Zadar – Gustafi osvajaju Gramofon! Legendarna grupa iz Vodnjana koja spaja rock, istarsku folk glazbu, blues i Tex-Mex vibe u svoj jedinstveni zvuk donijet će tako u Zadar ne samo svoj prepoznatljivi izričaj, već i jedinstvenu blagdansku feštu!. Gustafi nisu samo bend. Oni su fenomen koji više od 40 godina širi veselje, ples i autentičnu energiju. 

26. prosinca od 20:30 sati svi će Gustafofili u Zadru zato moći osjetiti čistu energiju i veselje koji prate ovaj istarski sastav. 

– Zadovoljstvo nam je i čast da smo ponovo u Zadru, našem omiljenom gradu. Nekad smo tu znali dolaziti i par puta godišnje, pa ćemo ovoga puta nadoknaditi pauzu. Pridružite nam se u plesu, zabavi i prenosenju pozitivne energije. Štala dolazi!, poručila je prije koncerta legenda Gustafa Edi Maružin, koji Zadranima obećava legendarni provod kakav samo Gustafi mogu pripremiti. Ovaj je koncert dio rođendanske turneje Gustafa koji slave 45. rođendan. 

Svoj su prvi koncert održali 27. prosinca 1980. godine u tadašnjem Omladinskom domu u Vodnjanu. Od 1985. Gustafi na sam Božić slave rođendan koncertom. Bit će to večeras prava glazbena i plesna poslastica na Božićnom gramofonu.

Božić je, blagdan kada kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, a riječ Božić, kao “mali Bog”, u kršćanstvu ima značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku.

Kršćanski svijet slavi rođenje Isusa Krista od davnina, a dan Isusova rođenja smatrali su i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi na Božić je bio početak nove godine.

Dan Isusova rođenja smatrao se početkom nove godine

Hrvatska božićna pjesma “Narodi nam se kralj nebeski” sa stihom “Na tom mladom letu veselimo se” upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem. “I Riječ tijelom postade i nastani se među nama…”

Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: “U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog…”

Nakon Božića slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način kao dio njegove etnografske baštine.

Otajstvo Božića odražava se u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, osobito u spletu običaja i božićnim pjesmama. Pjesme su radosne i sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

Hrvatski božićni običaji

U južnohrvatskim krajevima za božićno doba karakterističan je bio običaj biranja kralja. Vremenski je smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića, kada bi se birali kralj ili knez, koji je imao svoje oznake – štap i krunu.

Slično tomu bio je izbor seoskoga kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa ‘znacima vlasti, pratnjom, čašćenjem’. Taj se dio tradicijske kulture, kako je zabilježio hrvatski etnolog Milovan Gavazzi, počeo gubiti u prvoj polovici 20. stoljeća.

Etnolozi smatraju da je izbor seoskoga kralja ostatak drevne hrvatske tradicije povezane sa sjećanjem na izbor narodnih vladara.

Do danas se sačuvao običaj sijanja u posude božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Sv. Barbare ili Sv. Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika.

Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Pšenica se ovija hrvatskom trobojnicom, a nakon Božića se daje pticama jer se ništa iz svetog doba ne smije baciti.

U selima su danas gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući.

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično radio glavar kuće, označavao je službeni početak proslave Božića.

U Hrvatskoj se do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je taj običaj u njemačkim pokrajinama živ od 16. stoljeća.