Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” 

Objavljeno

-

U Kožinu je sinoć predstavljena znanstvena monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština”, urednika Josipa Faričića i Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru i Društva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije Zmajević.

Kožino posljednjih desetljeća obilježava sveobuhvatna socio-ekonomska i s njom povezana prostorna preobrazba pa se mijenja identitet tog naselja koji se gradio stoljećima na rubu zadarskoga urbanog sustava. Autori su istražujući arhivsku građu i druge izvore podataka te na temelju terenskih istraživanja došli do spoznaja kojima je umnogome uspješno rekonstruirani povijesni razvoj Kožina i na taj način omogućili budućim istraživačima temelje za proučavanje različitih drugih motrišta razvoja toga naselja. 

Jedan od urednika, rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, zahvalio je svima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u nastanku ove monografije, autorima radova, fotografima, ranijim piscima, posebno T. M. Bilosniću koji je o Kožinu napisao esejističko djelo s vrijednim informacijama, a najviše mještanima koji su pokazali interes za proučavanje njihovog mjesta pa su se rado odazvali anketnim ispitivanjima, razgovorima te su i na druge načine pridonijeli oblikovanju monografije.

– Zbog svoje atraktivnosti i poželjnog mjesta za gradnju, Kožino postupno gubi nekadašnji identitet koji su oblikovali nekadašnji kožinski dvori, od kojih su, srećom, još uvijek sačuvani neki elementi koji doista imaju pravo biti razmatrani kao značajno kulturno dobro. Trebalo bi sada zastati i vidjeti kakva je budućnost Kožina u odnosu na dosadašnji razvoj, rekao je Faričić, apelirajući na smanjenje intenziteta pa i potpuno zaustavljanje izgradnje kojom se u nepovrat gube dragocjeni dijelovi obale i ruralnog prostora s maslinicima te šumama autohtone i alohtone vegetacije.

Stanovnici Kožina oduvijek su bili vezani uz sv. Petra i sv. Bartula, crkve koje su danas u Diklu i Petrčanima, između kojih je obala bez prirodnih zaklona i stoga s deficitom prikladnih mjesta za izgradnju pristaništa. To je možda i razlog zašto se stanovnici Kožina u prošlosti nisu bavili pomorstvom, nego su bili orijentirani više na poljoprivredu. 

Danas se sve više stanovnika i posjetitelja otvara moru i mislim da će kvalitetno uređena lučica, s komunalnim i javnim sadržajima, riješiti problem raznih improvizacija. Ali nakon nužne betonizacije za javnu infrastrukturu, trebalo bi se zaustaviti i uživati u krajoliku koji umnogome obogaćuje sredozemno raslinje. Očuvajte dragocjene masline, nemojte ih prenamjenjivati u turističke, mješovite ili stambene zone. Ne možemo idealizirati prošlost, neće se vratiti ono što je bilo prije 100 ili 50 godina, ali osnovne stvari trebale bi ostati sačuvane. I ova knjiga je jedan od takvih spomenika – vašim precima, ali i vama, sadašnjim stanovnicima. Neka vam bude obiteljska osobna iskaznica koju ćete s ponosom pokazivati drugima, istaknuo je Faričić.

Sadržaj monografije predstavio je recenzent prof. dr. sc. Kristijan Juran, koji je naveo kako su u njoj zastupljeni  arheološki, povijesni, geografski i lingvistički radovi. Kao posebnu zanimljivost ističe dva zaključka Nikole Jakšića, prvi da ime naselja potječe od zadarskog plemića Kože iz obitelji Saladin, koji je u 14. stoljeću imao posjede na ovom području te drugi, kako se Kožino kao samostalno selo emancipira od Petrčana u drugoj polovini 15. stoljeća, kada postaje pravno i faktično naselje sa svim funkcijama.

– Zdenko Dundović piše da je Kožino do 1570. pripadalo župi u Blatu, koja je imala crkvu sv. Tome. To do sada nije bilo poznato u historiografiji. U sukobima Mlečana i Osmanlija 1570-ih Blato je opustjelo, a crkva sv. Tome porušena. Tada se u Kožinu gradi župna crkva sv. Mihovila, pa Kožino postaje samostalna župa. Na njegov rad nadovezuje se rad Grozdane Franov Živković, koja je detaljno istražila glagoljske matične knjige od 1666. do prve polovice 19. stoljeća. Ondje se nalaze dragocjeni podaci o krštenima, vjenčanima i umrlima, pa će mnogi prepoznati svoje pretke, rekao je Juran.

Oduševljenje monografijom na kraju je istaknuo i kožinski župnik don Franciszek Kowal.

– Na oltaru u crkvi piše u kamenu: “Ovaj oltar podignut je za vrijeme župnika Tome Medića 1793.” Postavljala su se pitanja o crkvi – od kada ona postoji, kakva joj je povijest. To nas je potaknulo da nešto učinimo. Nekada su ljudi u kamen zapisivali ono što je važno, a sada to imamo i u knjizi, sa zanimljivim tekstovima, slikama u boji, a među njima i onima snimljenim iz zraka. Za našu malu zajednicu to je nešto fantastično. Kamen ostaje zauvijek, ali ova knjiga ostat će također kao svjedočanstvo. Bit će na ponos svima nama, na čemu zahvaljujemo posebno Sveučilištu u Zadru i našoj udruzi Zmajević, rekao je Kowal.

Monografija “Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština” može se, kao i sva izdanja Sveučilišta u Zadru, nabaviti u  Sveučilišnoj knjižari Citadela, na adresi Mihovila Pavlinovića 1.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Stožer civilne zaštite Zadarske županije spreman za zimsku sezonu

Objavljeno

-

By

Pod predsjedanjem načelnika Stožera civilne zaštite Zadarske županije Robertina Dujele održana je sjednica Stožera na kojoj su analizirane aktivnosti tijekom protekle požarne sezone te pripreme za nadolazeću zimsku sezonu. Na sastanku su sudjelovali predstavnici žurnih i operativnih službi, Hrvatskih cesta, policije, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskih voda, zdravstvenih ustanova te ostalih članova, a cilj je bio sagledati stanje pripravnosti sustava civilne zaštite i unaprijediti međusobnu suradnju i koordinaciju.

O protekloj požarnoj sezoni izvijestio je županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, istaknuvši da je sezona 2025. godine protekla bez većih šteta i ljudskih žrtava. Na području Zadarske županije zabilježeno je oko 300 požara otvorenog prostora, a zahvaljujući brzoj reakciji vatrogasaca i dobroj koordinaciji snaga, većina ih je stavljena pod nadzor u roku od nekoliko sati. U akcijama gašenja sudjelovalo je više od 1.600 vatrogasaca i 800 vozila, dok su zračne snage bile angažirane u manjem broju slučajeva. Rudić je naglasio kako je uspješan ishod sezone rezultat dobre pripreme, suradnje i zajedničkog djelovanja svih službi.

U nastavku sjednice razmotrene su pripreme za zimsku sezonu, a predstavnici Hrvatskih cesta, policije i Ravnateljstva civilne zaštite izvijestili su kako su sve službe spremne i opremljene potrebnom mehanizacijom, solju i zimskom opremom. Istaknuto je kako će u razdobljima najavljenih vremenskih nepogoda biti pojačana međusobna komunikacija i koordinacija na terenu. Kao jedan od važnih zaključaka navodi se potreba ubrzavanja postupka zatvaranja cesta u izvanrednim uvjetima, za što je predloženo postavljanje automatske svjetleće signalizacije kojom bi se promet mogao zaustaviti na daljinu, čime bi se skratilo vrijeme između proglašenja zabrane prometovanja i fizičkog zatvaranja ceste.

Posebna pozornost posvećena je problemu tzv. starih cesta preko Velebita, koje su postale popularne među vozačima zbog GPS navigacija. Riječ je o prometnicama, posebno o dionici preko Tulovih greda, koje su zimi često neprohodne, no unatoč tome se u navigacijskim sustavima prikazuju kao prohodne. Kako je izvijestila predstavnica HGSS-a Jana Mijailović, takve situacije svake zime dovode do toga da vozači, najčešće strani turisti, zalutaju i zaglave u snijegu, nakon čega HGSS i Crveni križ moraju intervenirati.

„Ljudi slijepo vjeruju navigaciji i krenu cestama koje nisu prohodne, a mi ih moramo izvlačiti iz snijega. Možemo evakuirati putnike i pružiti pomoć, ali ne i izvlačiti vozila jer naša osiguranja to ne pokrivaju“, istaknula je Mijailović. Unatoč pokušajima, nije moguće trajno ukloniti te ceste iz GPS sustava jer su državne prometnice koje se automatski prikazuju u kartama. Jedan od prijedloga rješenja je postavljanje dodatne prometne signalizacije na lokaciji.

Na pojedinim lokacijama postavljene su rampe koje zatvaraju dio ceste, no potpuno zatvaranje nije moguće budući da tom dionicom moraju prolaziti i interventne službe. HGSS Zadarske županije raspolaže s dovoljnim brojem obučenih članova i vozila za zimske uvjete. Uz novo vozilo, služba je spremna reagirati u svim situacijama, posebno u području planinskog i krškog terena gdje su vremenski uvjeti najteži.

Tijekom zime HGSS redovito surađuje s vatrogascima, policijom i Crvenim križem u zajedničkim akcijama spašavanja i logističke potpore.

Ravnateljica Crvenog križa Zadarske županije Katarina Radeljić izvijestila je da je organizacija u potpunosti spremna za djelovanje u zimskim uvjetima. Uz operativni rad, Crveni križ i dalje pruža humanitarnu pomoć ukrajinskim obiteljima smještenima na području županije, za koje je pripremljeno 380 humanitarnih paketa. Crveni križ Zadarske županije tijekom cijele godine provodi aktivnosti pripreme i obuke za krizne situacije. Trenutno raspolaže s 21 aktivnim članom interventnog tima, uz dodatne članove koji se uključuju prema potrebi.

Zaključno, načelnik Stožera Robertino Dujela zahvalio je svim službama na predanom radu i visokoj razini pripravnosti, naglasivši da sustav civilne zaštite Zadarske županije pokazuje iznimnu profesionalnost, suradnju i spremnost za djelovanje u svim uvjetima te da zajedničkim radom svih dionika županija spremno dočekuju izazove  nadolazeće zimske sezone.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Županijskih 100 tisuća eura za igrališta i vježbališta u deset gradova i općina: Sredstva za 2026. godinu dodatno će rasti

Objavljeno

-

By

Zadarska županija, u cilju demografske revitalizacije i poboljšanja kvalitete života, nastavlja s programom sufinanciranja opremanja i uređenja dječjih igrališta i vježbališta na otvorenom. Nakon provedenog Javnog poziva iz županijskog proračuna izdvojeno je ukupno 100 tisuća eura za projekte gradova i općina kako bi se osigurao siguran i kvalitetan prostor za druženje i rekreaciju, što je izuzetno važan čimbenik za kvalitetniji život mladih obitelji.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš naglasio je da se prednost pri dodjeli sredstava, uz maksimalni iznos od 12 tisuća eura po projektu, davala onim jedinicama lokalne samouprave koje u protekle tri godine nisu koristile ovu potporu:

“Kroz pravedan pristup, osigurali smo da kvalitetan prostor za igru i rekreaciju dobiju sve zajednice kojima je to najpotrebnije. Ovogodišnje sufinanciranje dodijeljeno je gradovima Benkovcu, Biogradu na Moru i Pagu te općinama Bibinje, Jasenice, Kukljica, Pakoštane, Posedarje, Ražanac i Sali. Nastavit ćemo s ovim programom i u idućim godinama i cilj je da osiguramo što veću dostupnost dječjih igrališta i vježbališta u svim krajevima Zadarske županije“, naglasio je Sjauš.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je strateški značaj ovakvih ulaganja te najavio daljnje jačanje podrške lokalnim zajednicama.

“Ulaganje u dječja igrališta i vježbališta smatramo jednim od najvažnijih aktivnosti, jer je to strateško ulaganje u obitelj i našu demografsku budućnost. Stvarajući preduvjete za kvalitetan život, jačamo lokalne zajednice. Zbog iznimnog interesa i važnosti ovog projekta, sa zadovoljstvom najavljujem da će u županijskom proračunu za iduću, 2026. godinu, biti povećana sredstva namijenjena sufinanciranju opremanja i uređenja igrališta i vježbališta. Time nastavljamo višegodišnju praksu financijske podrške gradovima i općinama, izravno podižući kvalitetu života građana diljem cijele Zadarske županije“, poručio je Bilaver.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Započelo uređenje prolaza glavnog ulaza u utvrdu Forte

Objavljeno

-

By

Grad Zadar – UO za kulturu i sport je u ponedjeljak, 10. studenoga 2025., pokrenuo radove na uređenju prolaza glavnog ulaza u renesansnu utvrdu Forte.

Podsjetimo, u rujnu 2017. obilne kiše prouzročile su urušavanje dijela zida utvrde. Projekt sanacije izrađen je 2019., a tijekom 2023. godine izvedeni su radovi obnove urušenog dijela zida te nasipa iznad svoda prolaza koji vodi prema istočnom ulazu.

Sada se pristupa završnoj fazi uređenja prolaza i svoda. U sklopu građevinsko-obrtničkih radova očistit će se i otprašiti unutarnja ploha svoda te ukloniti neadekvatni cementni mort. Sljubnice između opeka bit će ponovno fugirane vapnenim mortom na bazi hidrauličnog vapna. Kameni zidovi ispod svoda i u nastavku prolaza prema unutrašnjosti utvrde bit će isprani pod pritiskom, a zatim očišćeni i ponovno fugirani prema uputama nadležnog Konzervatorskog odjela.

Prolaz se nalazi na glavnoj komunikaciji između prostora Ravnica i grada, odnosno lučice Foša, a dodatno je važan zbog Perivoja Vladimira Nazora u kojem se nalaze četiri srednje škole. Stoga će po završetku građevinskih radova biti postavljena nova rasvjetna tijela, odabrana u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zadru.

Tijekom izvođenja radova prolaz će ostati prohodan, a zbog sigurnosti građana postavit će se zaštitna drvena skela.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu