ZADAR / ŽUPANIJA
VLAŠIĆI: Na blagdan sv. Jeronima, nadbiskup Zgrablić predvodio misu u Vlašićima na Pagu
Na blagdan sv. Jeronima u petak, 30. rujna, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je u župnoj crkvi sv. Jeronima u Vlašićima na otoku Pagu svečano misno slavlje, a nakon mise procesiju s kipom sv. Jeronima kroz mjesto.

„Blagdan sv. Jeronima podsjeća na temeljno, da Crkva živi od Božje riječi. Bez Svetog pisma, Evanđelja, bez Božjeg glasa, bili bismo poput putnika koji putuje bez svjetla i karte. Sv. Jeronim, crkveni naučitelj i prevoditelj, čovjek burnog temperamenta i neumorne marljivosti, cijeli život stavio je u službu da Božja riječ bude svima razumljiva i dostupna“, poručio je mons. Zgrablić, naglasivši da je Jeronimova rečenica: “Nepoznavanje Svetog pisma znači nepoznavanje Krista” izazov za svakoga: „koliko poznajem Krista, koliko dopuštam Kristu da mi progovori kroz Sv. Pismo, koliko dopuštam da mi Božja riječ oblikuje misli, srce i djela? Jesam li uopće svjestan važnosti Sv. Pisma?“.

Tekstovi koje su sastavili Isusovi učenici su važni kako bismo upoznali Kristov život, a poznavati Krista i biti u komunikaciji s njim je bitan dio našeg kršćanskog života, rekao je nadbiskup.
Razmatrajući navješteno Evanđelje i Lukin zapis: “Kad su se navršili dani da bude uznesen, krenu Isus sa svom odlučnošću prema Jeruzalemu” (Lk 9, 51), nadbiskup je rekao da je taj događaj Isusove odlučnosti „nova stranica u Isusovom životu i Evanđelju“.
Do tada je Isus propovijedao u Galileji, opraštao grijehe, ozdravljao bolesne, okupljao učenike. Od tada je krenuo na put u Jeruzalem, upravno i religiozno središte Židova gdje je Isus doživio odbacivanje, muku i smrt.
Nadbiskup je pojasnio što znači da je Isus “sa svom odlučnošću” krenuo prema Jeruzalemu. „Grčki izvorni tekst koristi izraz koji doslovno znači “učvrstio je svoje lice” ili “utvrdio svoje lice” prema Jeruzalemu. To znači da se svjesno usmjerio, da nije dopustio kolebanje, da je čvrsto usmjerio svoje srce prema Očevoj volji.
Ta Isusova odlučnost je izraz Njegove ljubavi koja ide do kraja. Njegova odlučnost je znak njegove slobode: on ne ide u Jeruzalem jer ga okolnosti guraju, nego jer želi dovršiti svoje poslanje koje mu je Otac povjerio. Njegova odlučnost je izraz njegove potpune vjernosti Ocu i ljubavi prema nama“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Isus je pred sobom poslao glasnike, učenike koji su putem došli u pokrajinu Samariju, gdje Samarijanci nisu željeli primiti Isusa. „Tu dolazi reakcija učenika Jakova i Ivana – žele oganj s neba, Božju kaznu. Isus ih je prekorio, jer put koji je on odlučio slijediti nije put osvete, nego milosrđa. Njegova odlučnost nije želja da pobijedi neprijatelje, nego da ih spasi“, rekao je predvoditelj slavlja, dodavši da se i u tom događaju vidi koliko je važno poznavati Krista, kako bismo i mi u sličnim okolnostima učinili što i Isus.
To je velika poruka i nama, naglasio je nadbiskup, jer i mi često, „kad nas netko povrijedi ili ne prihvati, poželimo ‘vatreni odgovor’; u srcu nosimo osudu, prezir, želju da ‘im se vrati’. Isus nas poziva da poput njega ‘utvrdimo svoje lice’, ali ne u tvrdokornosti i inatu, nego u vjernosti ljubavi. Da idemo do kraja u opraštanju, strpljenju i ljubavi“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Jeronim je primjer da „postanemo ljudi koji znaju krotiti svoje reakcije, koji ne traže osvetu, nego mir. Sv. Jeronim nas uči da je put preobrazbe put kroz Božju riječ. Njegov život bio je pun borbi – s vlastitim karakterom, sa strastima, s ljudima. Poznata je Jeronimova uzrečica: „Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac!“. Na mnogim slikama prikazan je kako se kamenom udara u prsa. Sv. Jeronim je uvijek iznova posezao za Pismom, prepuštao se da ga oblikuje Božja riječ“, rekao je nadbiskup, istaknuvši važne poruke sv. Jeronima za naš život: upoznavati Sveto pismo, dopustiti da nas Božja Riječ oblikuje i svjedočiti Božju Riječ životom.

„Jeronim nije prevodio Bibliju iz dosade ili da zaradi. On je znao da je Božja riječ hrana za dušu. Zato i mi ne smijemo ostati površni. Ne možemo živjeti od nekoliko stihova, prispodoba, događaja iz Biblije koje čujemo na vjeronauku ili misi. Poznavanje Pisma nije hobi nego duhovna potreba koja hrani našu dušu i omogućuje nam upoznati Boga, sebe i drugoga. Božja Riječ donosi duši mir“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Potaknuo je vjernike da svaki dan pročitaju Evanđelje dana, neku misao; u obitelji nedjeljom pročitati odlomak Svetog pisma, proučavati psalme i u njima moliti, čitati knjigu po knjigu u Bibliji.
„Jer, kad poznajemo Pismo, poznajemo i Krista. Čitanje Svetog pisma nije isto što i čitanje vijesti ili romana. Biblija nije samo informacija, ona nas oblikuje, formira, preobražava. Ona nas izaziva, propituje, ponekad i ‘reže’ u srce kao mač s dvije oštrice“, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši na riječ iz Poslanice Hebrejima: „Živa je, uistinu, Riječ Božja; oštrija je od svakog dvosjeklog mača; prodire dotle da dijeli dušu i duh, zglobove i moždinu te prosuđuje nakane i namisli srca“ (Hebr 4, 12).

„Sv. Jeronim, koji je bio poznat po svom ‘oštrom jeziku’, znao je da ga Riječ poziva na obraćenje. Zato je išao u pustinju, činio pokoru. Pustio je da ga Riječ mijenja“, rekao je mons. Zgrablić.
Potaknuo je da čitajući Sveto pismo, ne tražimo „samo lijepe citate koji nas tješe, nego i one koji nas pozivaju na obraćenje, kajanje, na promjenu života. Božja riječ uči nas strpljenju, praštanju, hrabrosti, poniznosti. Kad je uzmemo ozbiljno, ona nas oblikuje u ljude koji sve više sliče Kristu“, poručio je nadbiskup, rekavši da svi možemo svojim životom postati “živo evanđelje”. To znači raditi pošteno, biti strpljiv, braniti dostojanstvo čovjeka, oprostiti kad bismo najradije uzvratili, u teškim vremenima drugima donositi nadu jer je crpimo iz Božje riječi, poručio je nadbiskup.

„Potaknuti Isusovim primjerom, pozvani smo ‘krenuti sa svom odlučnošću’, ili kako kaže originalni grčki tekst, ‘učvrstiti svoje lice’ – ne u tvrdokornosti, nego u vjeri. Kao što je Isus odlučno krenuo prema Jeruzalemu, i mi smo pozvani s istom odlučnošću krenuti putem vjere, Kristovim putem, putem koji nije uvijek lagan, ali vodi u puninu života.
Da bismo imali tu snagu, potrebno nam je da nas Riječ Božja svakodnevno hrani, preobražava i da kroz nas progovara drugima“, potaknuo je mons. Zgrablić. Zamolio je zagovor sv. Jeronima da nam podari ljubav prema Svetom pismu; da nas Jeronimova ljubav za Božjom riječi nadahne da i mi rado čitamo Bibliju, da u njoj tražimo Krista i nosimo ga drugima. „Tako će i naš život postati hod prema Jeruzalemu – prema susretu s Bogom licem u lice, zauvijek“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
I. G.
Foto: Župa Vlašići
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 sata prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




