ZADAR / ŽUPANIJA
Alpe Adria Jet Ski Tour 2025 donosi spektakl u Sveti Filip i Jakov
Danas se u Svetom Filipu i Jakovu očekuje jedinstveni sportski spektakl – europsko regionalno prvenstvo u jet ski utrkama pod nazivom European Jet Raid Cup 2025, dio višednevne utrke koja traje od 19. do 24. rujna i prolazi duž hrvatske obale
Ova utrka jedan je od najatraktivnijih događaja svoje vrste u regiji, s preko 15 timova, oko 50 natjecatelja i 30 vozila koja će preći ukupno 1300 kilometara tijekom pet dana.
Sveti Filip i Jakov bit će domaćin jednog od ključnih službenih checkpointova utrke te specijalnog sportsko-zabavnog dijela programa pod nazivom endurance utrka. U nedjelju u popodnevnim satima, oko 17 sati, natjecatelji će krenuti iz Crikvenice prema Svetom Filipu i Jakovu gdje ih čeka refuel zona i dvije kružne utrke po 30 minuta svaka, održane ispod Zapadne plaže ili plaže iza Moluma. Posjetitelji će pritom moći uživo pratiti adrenalinsku vožnju jet skija, a nakon sportskog dijela događaja predviđeno je druženje s pilotima i gostima, uključujući priliku za fotografiranje i postavljanje pitanja.
Organizatori, u suradnji s Turističkom zajednicom općine Sveti Filip i Jakov, pripremili su i bogat popratni program. Glazbenu atmosferu podići će klapa Bunari iz Vodica, a posjetitelji će moći kušati tradicionalnu dalmatinsku pizzu. Tako će se spojiti sportska uzbuđenja i autentični dalmatinski ugođaj, stvarajući privlačan ambijent za sve uzraste.
“Očekujemo da će ovaj događaj privući veliki broj lokalnih stanovnika, turista i ljubitelja adrenalinskih sportova,” istaknula je za Radio BNM Ana Baroša, direktorica TZ-a Sveti Filip i Jakov. “Ovo je izvrsna prilika da naši gosti provedu cijeli vikend uživajući u različitim sportskim i kulturnim aktivnostima, jer odmah nakon jet ski utrke slijede i tradicionalni kvartovski turnir nogometnog kluba Nova Zora, kao i mnogi drugi sadržaji.”
Utrka je dio velike međunarodne jet ski završnice pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, a pratit će je brojni mediji i televizijski prijenosi sa snimkama dronova, čime će se slikovita destinacija Sveti Filip i Jakov promovirati u cijeloj Europi i šire.
Posjetitelji se pozivaju da dođu na Zapadnu plažu u nedjelju iza ručka i budu dio jedinstvenog sportskog događanja koje će pružiti ne samo vrhunske sportaše, već i pregršt zabave i izvrsne atmosfere uz dalmatinske note i ukusnu hranu.
Izvor: BnM portal
ZADAR / ŽUPANIJA
INOVACIJA ZADAR / Prijave za besplatnu edukaciju „Temeljne digitalne vještine“
Danas je poznavanje rada na računalu i korištenje interneta potrebno u gotovo svakom poslu i svakodnevnom životu. Ako želite naučiti osnovne digitalne vještine i lakše se snaći u digitalnom svijetu, prijavite se na besplatni program edukacije „Temeljne digitalne vještine“.
Program provodi Ustanova INOVAcija u suvremeno opremljenom Centru za kreativne industrije u Zadru, na adresi Put Murvice 3a. Polaznicima su dostupni moderna oprema, računalna učionica, multifunkcionalna dvorana i stručna podrška mentora.
Tijekom programa naučit ćete:
- koristiti javne online usluge poput e-Građani
- izraditi profesionalni i kreativni životopis
- kreirati YouTube play listu
- izrađivati tekstove, tablice i slike u osnovnim dokumentima te raditi u MS Office paketu
- prepoznati i rješavati osnovne tehničke poteškoće
- brinuti o sigurnosti i zaštiti podataka na internetu
Program je namijenjen isključivo nezaposlenim osobama i uključen je u sustav vaučera za obrazovanje HZZ-a, što znači da je besplatan za sve polaznike.
Tijekom pohađanja programa, nezaposlene osobe imaju pravo na novčanu potporu za vrijeme trajanja edukacije.
Planirani početak programa je 15. prosinca 2025. godine.
Za inicijalnu prijavu potrebno je poslati osnovni životopis na e-mail adresu:
Kontakt telefon: +385 23 627 894
– Broj mjesta je ograničen – prijavite se što prije i iskoristite HZZ vaučere za besplatno obrazovanje!
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / Predavanje “Putevima Tajvana i njegovim arhipelazima” Anice Čuke
Predavanje Putevima Tajvana i njegovim arhipelazima održat će prof. dr. sc. Anica Čuka u srijedu 19. studenog u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Predavanje organiziraju Hrvatskog geografskog društvo – Zadar, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, EGEA Zadar i Grad Zadar. Ovaj događaj održava se povodom Geography Awareness Week-a, međunarodnog projekta koji zajednički obilježavaju EGEA, AFNEG i GeoDach, s ciljem promicanja geografije i njezine uloge u razumijevanju svijeta oko nas.
Anica Čuka će govoriti o svom putovanju na Tajvan te o prirodnim i kulturnim ljepotama Tajvana te njegovih arhipelaga Matsu i Penghu, donoseći osobne dojmove i zanimljive priče. Tajvan je otočna država smještena u zapadnom Pacifiku, uz obalu jugoistočne Kine, između Istočnokineskog i Južnokineskog mora. Glavni otok Tajvan najveći je i najnaseljeniji u državi, s planinskim središnjim dijelom i plodnim priobalnim ravnicama. Uz glavni otok, Tajvan obuhvaća i nekoliko manjih arhipelaga: Penghu (Pescadores), Kinmen (Quemoy), Matsu, Orchid Island (Lanyu) i Green Island (Lüdao). Ovi otoci imaju različite kulturne i geografske značajke, od ribarskih zajednica do tropskih ekosustava i vulkanskih formacija. Tajvan ima bogatu povijest pod utjecajem Kine, Japana i zapadnih sila, što se vidi u njegovoj kulturi, arhitekturi i jeziku. Danas je poznat po dinamičnom gospodarstvu, visokoj tehnološkoj razvijenosti i demokratskom političkom sustavu. Glavni grad Tajpej kulturno je, političko i gospodarsko središte zemlje. Tajvanski otoci važni su i geostrateški, budući da se nalaze na jednom od ključnih pomorskih puteva Azije. Unatoč složenom međunarodnom statusu, Tajvan njeguje snažan identitet i bogatu prirodnu i kulturnu raznolikost.
Anica Čuka redovita je profesorica na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru te se uglavnom bavi istraživanjem otoka i otočnih zajednica. U svom znanstvenom radu bavi se temama koje obrađuju održivi razvoj, prostorne promjene, depopulaciju i turizam na otocima, s posebnim naglaskom na hrvatski prostor. Trenutno obnaša dužnost predsjednice Komisije za otoke Međunarodne geografske unije (IGU Commission on Islands) za razdoblje 2024.–2028., a aktivna je i u Međunarodnoj udruzi za proučavanje malih otoka (ISISA), gdje djeluje kao članica Izvršnog odbora i urednica godišnjaka. Profesorica Čuka je sudjelovala na inozemnim konferencijama i sveučilištima kao pozvana predavačica te sudionica panela, a u svom radu povezuje znanstvena istraživanja i praktična rješenja važna za razvoj otočnih zajednica. Autorica je znanstvenih radova koji se uglavnom bave hrvatskim otočnim prostorom te surađuje na stručnim i znanstvenim projektima s istraživačima iz zemlje i inozemstva.
ZADAR / ŽUPANIJA
BILJANE DONJE / Centar za gospodarenje otpadom započeo s radom – stigli prvi kamioni s Dikla!
Otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim stvoreni su svi preduvjeti za trajno zatvaranje Odlagališta Diklo za prihvat miješanog komunalnog otpada. Na odlagalištu Diklo miješani komunalni otpad više se neće zbrinjavati, a kroz godinu dana prestat će i odlaganje građevinskog otpada.
Početak rada CGO-a znači i uspostavu novog sustava prikupljanja otpada.
Tim povodom konferenciju za novinare održali su gradonačelnik Zadra Šime Erlić, župan Zadarske županije Josip Bilaver, gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić, direktor Čistoće d.o.o. John Ivan Krstičević i direktor Eko d.o.o. Toni Kozina.

Imali smo priliku vidjeti prva tri kamiona Čistoće koja su dovela komunalni otpad u Biljane Donje i od današnjeg dana svi kamioni s takvim otpadom iz Zadarske županije svoj će komunalni otpad voziti u novi suvremeni Centar za gospodarenje otpadom vrijedan više od 80 milijuna eura. CGO je sad u punoj funkcionalnosti, to je povijesni dan za naš Grad i Županiju, nakon nešto više od 50 godina prestaje se s odlaganjem na Diklu – kazao je gradonačelnik Erlić.

CGO u Biljanima Donjim četvrti je izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, s kapacitetom mehaničko-biološke obrade od 75.000 tona godišnje.
U centru, na površini od oko 46 hektara, obrađivat će se komunalni otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije.
Osim što će se trajno riješiti problem odlaganja neobrađenog otpada, rad novog CGO-a dovest će, osim Dikla, i do zatvaranja sedam postojećih odlagališta na području Zadarske i Ličko-senjske županije. U sklopu projekta uspostave CGO Biljane Donje izgrađene su i tri pretovarne stanice u Biogradu na Moru, Gračacu i na Pagu.
Zadarskim domaćinstvima bit će dostupni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, reciklažna dvorišta, a komunalna tvrtka Čistoća Zadar i dalje jača kapacitete sustava gospodarenja otpadom na načelima kružnog i resursno-učinkovitog gospodarstva, s naglaskom na odvojeno prikupljanje otpada te njegovo recikliranje i ponovnu uporabu.
Novim sustavom prikupljanja i gospodarenja otpadom za korisnike na području Grada Zadra od 1. siječnja 2026. počet će se primjenjivati odluka o cijeni usluge odvoza otpada, i to njezin varijabilni dio koji iznosi jedan eurocent po litri, uz fiksni dio od 9,80 eura.
– Cilj je da plaćaš onoliko koliko proizvedeš. Kompletan sustav naplate temelji se na tome. Moramo krenuti s edukacijom kako bi se građani pripremili i znali koliko će ih koštati te kako smanjiti tu cijenu. Ako više odvajaju ili proizvode manje otpada, cijena će biti manja. Početak primjene je od Nove godine – izjavio je gradonačelnik Erlić.
U usporedbi s drugim hrvatskim gradovima koji imaju uspostavljene centre za gospodarenje otpadom (Pula, Rijeka, Šibenik) taj je iznos najniži, dok je cijena fiksnog dijela cijene niža tek u Puli s tim da jedino na području Zadra korisnici imaju mogućnost odvoza otpada dva puta tjedno tijekom čitave godine.
-
Hrvatska5 dana prijeNe kupujte lažne lijekove! “U ljekarnama ih sigurno nema, a na crno se najviše kupuje jedna vrsta”
-
magazin5 dana prijeFOTO / Uspješno održan 2. susret brijača u Zadru
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Kakvo nas vrijeme čeka idući tjedan? Samo u jednom dijelu Hrvatske bez magle i oblaka
-
Svijet4 dana prijeSTRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”








