Connect with us

Hrvatska

USUSRET NOVOJ AKADEMSKOJ GODINI / Koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet gradova u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima početkom kolovoza, u Hrvatskoj je 147.454 studenata. Toliko ih je, naime, bilo upisano u zimskom semestru prošle akademske godine. Od toga ih je 83,3 posto bilo na fakultetima, 14,9 posto na veleučilištima, 1,7 posto na umjetničkim akademijama, a samo 0,1 posto na visokim školama.

No tek nešto manje od 10 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima. Prema podacima DZS-a iz srpnja ove godine, u Hrvatskoj su 24 studentska doma u kojima je u prošloj akademskoj godini bilo smješteno 14.060 studenata, dok je onih koji su se prijavili za taj smještaj ali ga nisu dobili bilo 5.121.

Uoči nove akademske godine, provjerili smo koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet sveučilišnih gradova u Hrvatskoj.

Zagreb: od 35 do 120 eura

Gotovo polovica od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, njih oko 70 tisuća (lani ih je bilo 68.935) studenti su Sveučilišta u Zagrebu. Velik dio njih su Zagrepčani kojima ne treba smještaj u domovima. Studentski centar (SC) Zagreb nudi smještaj u studentskim domovima Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Lašćina i Dr. Ante Starčević. Ukupan kapacitet sva četiri doma je 7.490 ležajeva, od čega se 6.880 dodjeljuje studentima putem natječaja za subvencionirani smještaj, a preostalih 610 mjesta dijelom je namijenjeno studentima koji dolaze na razmjenu preko programa Erasmus, a dijelom raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Za 6.880 mjesta u zagrebačkim studentskim domovima ove akademske godine prijavilo se 9.756 studenata, što znači da ih je oko tri tisuće ostalo bez tog smještaja pa će morati potražiti znatno skuplji privatni smještaj. Nedavno smo pisali o cijenama najma manjih (‘studentskih’) stanova u Zagrebu. U prosjeku su cijene najma garsonijera oko 550 eura, a stanova od pedesetak kvadrata 700 do 800 eura. To je znatno više od subvencionirane cijene smještaja u studentskim domovima koje se kreću od 35 do najviše 120 eura mjesečno.

Najpovoljniji je smještaj u Studentskom naselju Lašćina – 35 eura, odnosno 45 eura u skupljem I. paviljonu. U studentskom domu Dr. Ante Starčević cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 50 eura mjesečno, a u jednokrevetnoj sobi 72 eura. U SD Cvjetno naselje cijene su 77 eura za smještaj u dvokrevetnoj sobi i 102 eura u jednokrevetnoj. U najvećem studentskom domu Stjepan Radić s oko 4.000 kreveta, smještaj u dvama najstarijim paviljonima je 40 eura, u sedam relativno novijih 62 eura, dok je u dvama novim paviljonima cijena 99 eura za dvokrevetnu sobu i 120 eura za jednokrevetnu. Cijene su već drugu godinu zaredom povećane – od neznatnog poskupljenja od pet eura u SD Lašćina, preko poskupljenja od 17 eura za jednokrevetnu sobu na Cvjetnom pa do 20 eura skupljeg smještaja u jednokrevetnoj sobi u onim dvama novim paviljonima na ‘Savi’. No i dalje je to barem pet puta jeftinije od privatnog smještaja.

Split: od 70 do dvjestotinjak eura

Drugo najveće u Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu pohađa oko 17.500 redovnih i izvanrednih studenata. Smještaj je na trima lokacijama: u Kampusu Dr. Franjo Tuđman sa šestotinjak mjesta, Studentskom domu Bruno Bušić s 465 mjesta te u Hostelu Spinut s 223 mjesta. Za smještaj u predstojećoj akademskoj godini osigurano je 1193 mjesta, a sredinom kolovoza Studentski centar Split objavio je podatak da se na natječaj za subvencionirani smještaj u domovima javilo dvaput više studenata od raspoloživih mjesta, odnosno da ih je oko 1200 ostalo bez smještaja. Cijene nisu rasle u odnosu na prošlu akademsku godinu. Puna troškovna cijena smještaja u SD Dr. Franjo Tuđman iznosi 240 eura, u Spinutu 200 eura, a u SD Bruno Bušić 175 eura. No studenti s pravom na subvenciju Ministarstva znanosti plaćaju punu troškovnu cijenu umanjenu za subvenciju koja iznosi 31,85 eura. Svi ostali studenti s pravom na subvencionirani smještaj plaćaju jednokrevetnu sobu 118 eura, dvokrevetnu sobu 110 eura ili 100 eura u dvokrevetnim sobama s krevetima na kat, dok je cijena smještaja u trokrevetnoj sobi 70 eura.

Rijeka: od 51 do 74 eura

Sveučilište u Rijeci broji oko 14.300 studenata. U dvama studentskim naseljima ima mjesta za 1428 studenata – 754 kreveta u Studentskom naselju Trsat i 674 kreveta u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za subvencionirani smještaj javilo se 2.167 studenata, što znači da 739 studenata nije ‘dobilo dom’. Budući da na stranicama Studentskog centra Rijeka nisu objavljeni novi cjenici, vrijede lanjske cijene.

U SN Ivan Goran Kovačić u Objektu 1 mjesečna cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je je 51,10 eura, a u preostala četiri paviljona 51,76 eura. Cijena jednokrevetne sobe je 53,09 eura, dok studenti iz posebnih socijalnih kategorija plaćaju 33,18 eura. U studentskom naselju Trsat cijene su nešto više. Smještaj u dvokrevetnoj sobi je 73,99 eura, a studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 39,82 eura mjesečno.

Osijek: od 70 do 130 eura

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku broji oko 14 tisuća studenata. U trima studentskim domovima ima mjesta za 1.366 studenata, a na natječaj za subvencionirani smještaj ljetos je stiglo 2.265 prijava. Najveći studentski dom u Osijeku, ujedno i najveći studentski paviljon u Hrvatskoj, je SD Lavoslav Ružička sa 796 kreveta u 404 sobe.

Cijene smještaja nisu rasle od 2022.godine, a iste su za sva tri studentska doma: u jednokrevetnoj sobi 130 eura, u dvokrevetnoj 99 eura, a u trokrevetnoj sobi 70 eura mjesečno. Studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 50 eura mjesečno.

Zadar: od 60 do 110 eura

Sveučilište u Zadru pohađa oko 4.400 studenata. Ondje su dva studentska doma s ukupno 454 kreveta. U Studentskom domu dr. Franje Tuđmana ima mjesta za 170 studenata, a u Studentskom domu Put Stanova 284 mjesta. Subvencionirane cijene smještaja iste su kao i lani.

U SD-u Put Stanova u jednokrevetnoj sobi za osobe sa smanjenom pokretljivošću cijena je 80 eura, u dvokrevetnoj sobi 110 eura, a u trokrevetnoj 90 eura. U SD Dr. Franje Tuđmana cijena smještaja je 60 eura. Na natječaj za smještaj u studentskim domovima u Zadru za ovu se akademsku godinu javilo 739 studenata, 285 više od raspoloživog broja mjesta.

Varaždin: od 88 do 139 eura

Čak 1.300 studenata javilo se na natječaj za subvencionirani smještaj u dvama studentskim domovima u Varaždinu ukupnog kapaciteta 811 mjesta. Riječ je o starijem Domu A i novijem Domu B. Upravno vijeće Studentskog centra u Varaždinu od 1. rujna je povećalo cijene smještaja za 3,5 posto.

U Domu A najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi – 127 eura mjesečno, a u maloj jednokrevetnoj sobi 114 eura. Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 107 eura, odnosno 96 eura u sobama s krevetom na kat. Smještaj u trokrevetnoj sobi je 88 eura. U novijem Domu B cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi je 139 eura mjesečno, u dvokrevetnoj sobi 116 eura, a u trokrevetnoj 88 eura.

Pula: malo manje od 100 eura

Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studira oko tri tisuće studenata. U sklopu tamošnjeg Studentskog centra studentski je dom s tri paviljona u kojima ima mjesta za 384 studenata. Potkraj kolovoza objavljeno je da je na natječaj za subvencionirano stanovanje redovnih studenata u predstojećoj akademskoj godini pristigla 531 prijava.

Cijena smještaja u Studentskom domu u Puli za studente s pravom na subvencionirano stanovanje je 99,54 eura, a za studente iz posebnih socijalnih kategorija 66,36 eura.

Slavonski Brod: 38 i 65 eura

Sveučilište u Slavonskom Brodu ima oko 1.900 studenata. U sklopu Studentskog centra je studentski dom s tri paviljona i mogućnošću smještaja stotinu studenata. Na natječaj za smještaj u novoj akademskoj godini javilo se njih 107.

Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 65,03 eura, a u trokrevetnoj sobi 38,49 eura.

Dubrovnik: 115 i 125 eura

Na Sveučilištu u Dubrovniku studira oko 1.100 studenata, a u tamošnjem Studentskom domu ima mjesta za njih 503. No na natječaj se javilo upola manje, njih 248, a 204 je ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj.

Sam smještaj poskupio je u odnosu na prošlu godinu pa mjesečna cijena dvokrevetne sobe u studentskom domu umjesto 119 sada iznosi 125 eura, dok je za studente u nepovoljnijem položaju umjesto dosadašnjih 112 eura sada 115 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.

petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.

Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.

Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”

Objavljeno

-

By

Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.

Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha

Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.

“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.

Cjepiva ima dovoljno

Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.

Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.

Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.

Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri

“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.

Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.

Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.

“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.

Vjeruju li građani struci?

I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.

“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:

“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”

Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.

Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.

Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Colussi SpA., Italija

Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska

Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu