Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

Kretanje svaki dan
Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

Početak dana kavom
Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
   Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

“Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

U svijetu u kojem je dijeljenje svakog trenutka i misli postalo uobičajeno, ljudi koji rijetko ili uopće ne objavljuju na društvenim mrežama pravo su čudo suvremenog doba. Oni biraju privatnost umjesto javne prisutnosti, što ih čini pomalo tajanstvenima. Takvi ljudi često posjeduju osobine koje ih jasno izdvajaju od drugih. Razumijevanje tih karakteristika pomaže nam da shvatimo zašto su se odlučili za drugačiji put u vremenu pretjeranog dijeljenja, navodi psihološki portal “Hackspirit“.

Poštuju osobni prostor
Ljudi koji ne objavljuju na društvenim mrežama obično duboko cijene koncept osobnog prostora, kako svog, tako i tuđeg. Razumiju da ne mora svaki trenutak biti dokumentiran ili javno prikazan, a isto to poštuju i kod drugih.

Oni više cijene iskustvo samo po sebi nego potrebu da ga pokažu drugima.

Manje su podložni anksioznosti i depresiji
Istraživanja pokazuju da su ljudi koji se klone društvenih mreža ili ih koriste umjereno manje skloni problemima mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije.

Društvene mreže često nameću nerealna očekivanja i potrebu za potvrdom, što povećava stres.

Samostalni su i sigurni u sebe
Ljudi koji se ne oslanjaju na društvene mreže često pokazuju visok stupanj samodostatnosti. Nije im potrebna potvrda internetske zajednice da bi se osjećali vrijednima. Svoju vrijednost temelje na osobnim uspjesima i rastu.

Vjeruju vlastitom rasuđivanju i dobro se osjećaju u svojoj koži, bez potrebe za vanjskim odobravanjem.

Fokusirani su i produktivni
Bez stalnog provjeravanja objava i statusa, ovi ljudi imaju više vremena za odnose, važne zadatke i aktivnosti. Bez ometanja koje donose društvene mreže, mogu se usmjeriti na posao, hobije ili osobne ciljeve. To često rezultira većom produktivnošću i životnim zadovoljstvom.

Cijene privatnost
Kod ljudi koji se drže podalje od društvenih mreža postoji duboko ukorijenjena potreba za privatnošću. Za njih je to prostor slobode, mjesto gdje mogu biti svoji bez osuđivanja ili očekivanja.

To je prostor za rast, učenje, pogreške i razvoj, daleko od očiju javnosti.

Teže dubljem smislu
Ovi pojedinci često tragaju za dubljim smislom u životu. Površne interakcije i prolazna satisfakcija u obliku lajkova ne zadovoljavaju ih. Umjesto toga, žele iskustva koja obogaćuju dušu, duboke razgovore i odnose koji mijenjaju život.

Autentičnost im je važna
Ljudi koji ne objavljuju na društvenim mrežama često zrače snažnom autentičnošću. Ostaju vjerni sebi i ne podliježu lako društvenim pritiscima i trendovima. Umjesto stvaranja savršene slike o sebi na mreži, oni grade život koji je iskren, dubok i stvaran.

Biraju stvarne, a ne digitalne doživljaje
Najvažnija osobina ovih ljudi jest njihova posvećenost stvarnim iskustvima. Cijene ono što se može doživjeti svim osjetilima. Umjesto da život gledaju kroz kameru telefona, oni ga žive – stvaraju uspomene i grade smislen kontakt s ljudima koje doista poznaju.