ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 950 godina župe sv. Lovre u Lukoranu
Jubilej 950 godina postojanja župe sv. Lovre u Lukoranu (1075.-2025.) proslavljen je na blagdan sv. Lovre u nedjelju, 10. kolovoza, svečanim misnim slavljem koje je u lukoranskoj župnoj crkvi sv. Lovre predvodio o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu.

Blagdan sv. Lovre bio je vrhunac i završetak jednogodišnjeg obilježavanja Jubileja 950 godina od prvog spomena župe Lukoran. Slavlje je počelo u crkvi sv. Lovre na groblju u Lukoranu čija se izgradnja spominje 1068. godine te je bila nekadašnja župna crkva u Lukoranu do 1878., kad je posvećena nova župna crkva sv. Lovre, jer je stara bila izgorjela.
Kod stare crkve sv. Lovre bilo je središte lukoranske župe koja je u vrijeme svoga osnivanja obuhvaćala i područja sadašnjih župa Sutomišćica – Poljana i Preko. Od crkve sv. Lovre na groblju krenula je procesija svećenika i vjernika s kipom sv. Lovre i njegovom relikvijom prema župnoj crkvi sv. Lovre čija je obnova u tijeku, tako i simbolično predstavljajući povijesni hod župne zajednice; od prve župne crkve, uz cestu koja predstavlja ovaj svijet, prema župnoj crkvi koja se obnavlja, u kojoj se okupljaju vjernici slaviti otajstva vjere, uvijek potrebni obnove.

“Postoje narativi koji oblikuju naš identitet: razumijeti ih znači razumijeti barem nešto o tome tko mi to jesmo”, rekao je o. Jeronim u propovijedi. Razmatrao je odnos sv. Lovre i pape Siksta II. kao “priču o učeniku i učitelju, o papi i njegovom đakonu, o autoritetu i poslušnosti, o vladanju i služenju. No, to je ipak najprije priča o ocu i sinu, iako njima nije tekla obiteljska krv, nego Kristova. To je drugačije očinstvo i sinovstvo koje ih povezuje”, rekao je o. Jeronim. To snažno dolazi do izražaja kad je papa Siksto pred svoju mučeničku smrt rekao Lovri, tužnom što ne može dijeliti njegovu sudbinu: “Ne budi tužan, sine moj. Slijedit ćeš me za tri dana”.
Takvo očinstvo, ili majčinstvo, “prvi je i najvažniji način na koji Crkva živi svoje poslanje: ne najprije kroz institucije ili hijerarhiju, poslušnost i moć”, istaknuo je o. Jeronim, podsjetivši da za Crkvu kažemo da je majka, a Krist je svojim životom u središte stavio svoj sinovski odnos s Ocem. “U riječ Oče moglo je stati sve što je Isus htio objaviti svijetu, nama: ljubav svoga nebeskog Oca”, poručio je o. Jeronim.
Učitelj Siksto u školi je prepoznao Lovrine vrline zbog kojih ga je želio uz sebe. Korijen grčkog podrijetla imena Siksto je glagol brusiti. “Mogli bismo reći, Siksto u Lovri prepoznaje pravi dijamant kojeg još treba izbrusiti. Zato, čak i kad je izabran za papu, zadržava ga uz sebe. U toj školi vjere i života taj odnos se produbljuje i postaje odnos oca i sina. Otac uzima sina za ruku, vodi ga sa sobom, ima ga uza se, poučava ga. Sin vjeruje ocu, sluša ga poučljivim uhom”, rekao je opat, dodavši da su “očinska ljubav Siksta te primjer života i hrabre vjere razbuktali vjeru mladog Lovre. Uz sigurnost koju mu je pružila, on je mogao rasti, a nakon papine smrti svjedočiti hrabro”.

Opat je istaknuo i značenje predaje – tradicije, kao snažnog elementa života Crkve, ne na način “da želimo živjeti u drugim, boljim vremenima, niti se u tradiciju zatvaramo u strahu od novog, od promjena. Tradicija predaje vrijednosti na koje se može osloniti, jedna generacija predaje drugoj ono što joj je dragocjeno: kao otac sinu, majka kćeri, i u župi jedna generacija svoje običaje i primjere vjere predaje novim naraštajima”, poručio je o. Jeronim.
Naglasio je da se dijamant, sv. Lovro, izbrusio prije svega kroz povjerenje koje mu je poklonio njegov sveti otac, papa Siksto: postavio ga je arhiđakonom, prvim među rimskim đakonima, povjerio mu blago Crkve i brigu za siromahe.
“Sv. Lovro nije bježao od darova koji su mu predani i odgovornosti koja dolazi s njima. S druge strane, nije ni tek poslušni činovnik koji se ne miče od slova zakona, ne postaje zarobljenik onoga što mu je predano”, rekao je o. Jeronim, istaknuvši da su riječi, geste i djela sv. Lovre krasili sloboda, kreativnost i odvažnost.
“Učinio je kako mu je papa Siksto naredio, blago razdijelio siromasima, a onda stupa snaga milosti Božje u njemu i njegova suradnja s tom milošću. Kada car traži od njega blago Crkve, on pokazuje na siromahe: jer to slabo, maleno, prezreno skriva u sebi Krista, naše najveće blago. Krista gladna, žedna, tužna, ostavljena, koga možemo pohoditi, nahraniti, zaodjenuti, susresti u svakom trenutku. Upravitelji Rima bili su bijesni, nadmudreni, nadigrala ih je Božja mudrost po Lovrinoj lukavosti”, naglasio je o. Jeronim.

Usred mučenja, sv. Lovro je rekao: “Okrenite me sada. Ako je jedna strana pečena, počnite jesti”. “Kakva ljubav prema neprijatelju: nije pred nama samo slika Krista, nego živi Krist u Lovri koji se opet žrtvuje, prašta i opet svoje tijelo nudi za hranu onima koji ga ubijaju. Kako je snažna, kreativna i nepredvidljiva milost u njemu, čak i s dozom humora koji je možda i najjasniji znak slobode koju nosi u srcu”, rekao je opat.
Razmatrajući simboliku konteksta toga misnog slavlja u crkvi sv. Lovre koja se obnavlja, o. Jeronim je rekao da vjernici u njoj “stoje na čvrstim temeljima, sigurni unutar zidova koji štite, ali s otvorenim krovom, slobodnog prolaza za milost koja je uvijek nova, stvaralačka. Poput Lovre, oslanjamo se na predano, čvrsto stojimo u tome, ali i slobodni da s darovima činimo kako nas nadahnjuje milost odozgor”.
“Otkad je Bog postao čovjekom, postati čovjekom je postao božanski zahtjevan posao i treba nam njegova pomoć: jer mjera našeg čovještva je Kristovo čovještvo. Tu nam ususret dolazi župa koja sakramentalnim milostima vodi prema punini ono što se događa u obitelji, društvu. U crkvi primamo sakramente, slušamo Božju riječ, hranimo se Isusovom krvlju i tijelom – primamo sve što nam je nužno da postajemo ljudima po Božjem srcu, da poput Lovre narastemo i do mjere svoga križa”, poručio je o. Jeronim.
Opat je rekao i da se malo koja župa može podičiti slavljem tako visoke obljetnice svoga postojanja, poželjevši da se i dalje iz generacije u generaciju prenosi žar vjere i ljubavi za Krista, za obitelj i domovinu. Tijekom devet i pol stoljeća događala se “predaja najdragocjenijega, blaga vjere s jednog koljena na drugo, vjernost vrijednostima za koje se isplati boriti i žrtvovati, živjeti i umrijeti”.

U duhu potrebe predaje vrijednosti i očinsko – sinovskog odnosa između pape Siksta i sv. Lovre, opat je govorio i načelno o odnosu roditelja i djece. “Lijepo je kad roditelji šalju djecu u crkvu, ali još je ljepše i blagoslovljenije kadi ih uzimaju za ruku i vode sa sobom na misu. Šaljemo djecu u školu i na vjeronauk i to je potrebno. Ali, roditelji su njihovi prvi i najvažniji učitelji koji su pozvani govoriti im o Bogu i Crkvi, dobroti i pravednosti; učiti ih razlikovati plodove istine od laži, pomoći shvatiti što izabirati i kojim putem ići. Tako roditelji predaju u školi života blago iz riznice srca koje su za života stekli.
Roditelji mogu puno dati svojoj djeci, institucije čine često veliko dobro društvu, i sve to jest nužno i potrebno na putu postajanja čovjekom. Ali to nije sve i dovoljno”, upozorio je o. Jeronim, rekavši da je u razvoju čovještva potrebna milost Božja.
Jedni predaju druge Bogu upravo u crkvi: roditelji djecu predaju Gospodinovoj milosti na krštenju, djeca roditelje rođene za nebo predaju Božjem milosrđu na sprovodu. U crkvi ljudi izručuju Bogu svoje grijehe i slabosti, želje i nadanja, svoje boli i rane, molitve i zahvalnost, rekao je opat Jeronim.
Na kraju mise otpjevan je svečani Tebe Boga hvalimo, u zahvali Bogu za sve milosti u 950 godina života župe.

Zahvala župnika Dokoze
Lukoranski župnik Marko Dokoza podsjetio je da prisutnost o. Jeronima podsjeća na povezanost župe Lukoran s njenim utemeljiteljima koji su bili benediktinci. Oni su na području Lukorana imali imanja koja je puk obrađivao, a benediktinci su narodu prušili duhovnu skrb i u središtu otoka Ugljana u Lukoranu, izgradili crkvu.

Uz zahvalu opatu, don Marko je zahvalio i don Filipu Kucelinu, ugljanskom dekanu i svećenicima suslaviteljima, među kojima je bio i don Zdenko Milić, župnik Lukorana od 1983. do 1985., u sjećanju po obnoviteljskom i kulturnom radu.
Don Marko je zahvalio i benediktinkama sv. Marije koje su župu pratile molitvama u dane Jubileja te su poslale i četiri kutije kolača i prigodnu čestitku.

Župnik je zahvalio i Ingrid Melada, predsjednici skupštine Zadarske županije, Anti Županu iz ureda župana Zadarske županije te zadarskom gradonačalniku Šimi Erliću i Juri Brižiću, načelniku Općine Preko, koji su uvelike doprinijeli da počne obnova župne crkve.
Dokoza je zahvalio i pjevačicama iz župe Sutomišćica-Poljana koje su se pridružile lukoranskim pjevačima i svim Lukorancima koji su tijekom godine Jubileja molili, obnavljali i na različite načine gradili župnu zajednicu sudjelujući u raznim događajima i hodočašćima.

Ususret proslavi, u petak, 8. kolovoza, koncert duhovne glazbe u župnoj crkvi sv. Lovre održao je Stijepo Gleđ Markos.
Jednogodišnji spomen Jubileja devet i pol stoljeća postojanja župe Lukoran počeo je svečanim misnim slavljem koje je na blagdan Male Gospe, 8. rujna 2024., u lukoranskoj župnoj crkvi sv. Lovre predvodio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.
Ines Grbić
Foto: Župa sv. Lovre, Lukoran
ZADAR / ŽUPANIJA
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.
Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.
Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima. Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.
Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.
Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.
Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:
Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.
Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.
Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.
Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.
11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.
19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:
Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!
U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.
Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.
Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:
otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;
središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;
– hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.
Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.
Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.
Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.
Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.
Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,
+ Milan Zgrablić, nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.
Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.
Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.
Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.
Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).
Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.
Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.
„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.
Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.







