Cijeli Balkan, ali i Europa su na udaru toplinskog vala, za mnoga područja na snazi su upozorenja Meteolarma, uglavnom narančasta, no u Hrvatskoj je toplinski val započeo crvenim upozorenjem za šire riječko područje, a nastavit će se crvenim upozorenjem za cijelu obalu, dok će na kopnu biti na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma. Narančasti meteoalarm, koji označava opasno vrijeme, za nedjelju je proglašen za osječku, zagrebačku, karlovačku, gospićku, kninsku, splitsku i dubrovačku regiju.

Što će biti danas?

Prema prognozi DHMZ-a u cijeloj zemlji će prevladavati sunčano i vruće vrijeme, ponegdje i vrlo vruće. Navečer se na krajnjem sjeveru očekuje mjestimice umjerena naoblaka.

Vjetar će biti uglavnom slab, od sredine dana ponegdje umjeren sjeveroistočni. Na sjevernom Jadranu puhat će slaba do umjerena bura koja će krajem dana jačati, dok će u Dalmaciji sredinom dana i poslijepodne zapuhati jugozapadnjak i sjeverozapadnjak.

Najniža jutarnja temperatura kretat će se između 14 i 19 °C, a na Jadranu od 21 do 27 °C. Najviša dnevna temperatura bit će od 32 do 37 °C, u unutrašnjosti Dalmacije i do 39 °C.

Meteorolozi upozoravaju na opasnost od toplinskog vala te savjetuju oprez, posebno starijim osobama, djeci i kroničnim bolesnicima.

Moguće rušenje temperaturnih rekorda

A da će danas biti jako visoke temperature rekao je i prognostičar Zoran Vakula. On je najavio moguće rušenje dnevnih temperaturnih rekorda  te rekao kako će iznadprosječno toplo biti i na zagrebačkom i splitskom području. Rekao je da će diljem zemlje temperature biti znatno više od uobičajenih za ovo doba godine, a prema numeričkoj prognozi Aladin na nekim će lokacijama temperatura danas ići i na oko 40 stupnjeva. 

Podsjetimo, najviša ikad izmjerena temperatura u Zagrebu iznosila je 40,4 °C, izmjerena 5. srpnja 1950. na meteorološkoj postaji Maksimir. Toga je dana na Griču zabilježena gotovo ista vrijednost od 40,3 °C. Meteorološka postaja Split-Kaštela zabilježila je 42,2 °C u kolovozu 2017. godine. Prema službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), najviša temperatura zraka ikad izmjerena u Hrvatskoj prema standardima Svjetske meteorološke organizacije zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama, čak 42,8 °C.

Što je ALADIN? 

ALADIN je numerički (računalni) modelski sustav za kratkoročnu prognozu vremena. Prognoze modela ALADIN/HR operativno se izrađuju na superračunalu DHMZ-a četiri puta dnevno te za 72 sata unaprijed sa satnom dostupnošću prognostičkih podataka. Za iduće dane modele možete pogledati u galeriji. 

Što nas čeka početkom tjedna?

U ponedjeljak će toplinski val malo popustiti na kopnu, no duž cijele obale će i dalje biti jako vruće, također su moguće temperature oko 40. 

Od ponedjeljka, dakle, također sunčano i vruće, na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije nerijetko i vrlo vruće. Vjetar uglavnom slab, u ponedjeljak povremeno umjeren sjeveroistočni, a u utorak istočni. Na Jadranu u ponedjeljak slaba i umjerena, ponegdje i jaka bura, većinom podno Velebita s olujnim udarima, a od utorka slaba do umjerena bura u noćnim i jutarnjim satima te sjeverozapadnjak i jugozapadnjak sredinom dana i poslijepodne. Dobra vijest za kopno jest da će temperature tijekom noći biti nešto niže. No, preko dana će i dalje biti vruće i to do kraja tjedna.

DHMZ je izdao crveni meteoalarm u ponedjeljak i utorak još i za kninsku, splitsku i dubrovačku regiju.

Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti alarm zbog jakog vjetra vrijedit će i za Velebitski kanal, dok će u srijedu, 13. kolovoza, zbog toplinskog vala narančasti alarm biti na snazi za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju.

Kako se rashladiti

Visoke temperature povećat će rizik od požara i otežati svakodnevno funkcioniranje, pa stručnjaci preporučuju pridržavanje dobro poznatih mjera zaštite.

Vrućine mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih ljudi poput djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika te onih koji rade na otvorenom. Pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti rizik, pa se građanima savjetuje rashladiti prostorije u kojima borave, kloniti se vrućine, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, ali i pomoći drugima, posebno ranjivim skupinama. Osobama s kroničnim bolestima preporučuje se redovito savjetovanje s liječnicima.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.

Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.

Potražite sjenu

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.