Connect with us

Hrvatska

Objavljene brojke: Sve više luksuznih hotela, sve manje turista

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

Pexels

Premda je u petak stigla vijest da je turizam u blagu padu po broju dolazaka i noćenja u srpnju, podaci eVisitora pokazuju da je isti mjesec, s obzirom na lanjski srpanj, broj svih vrsta komercijalnog smještaja za turiste porastao – i to za više od milijun i 200 tisuća .

Jedan posto rasta

U Hrvatskoj je u 2025. povećan broj kategoriziranih turističkih smještajnih objekata u tri najveća segmenta – hotela je sredinom srpnja bilo 1.197 ili devet više nego u isto vrijeme 2024., kampova je bilo 16 više ili 386, a objekata u domaćinstvima 1.359 više ili 124.589, podaci su Ministarstva turizma i sporta.

U svim vrstama kategoriziranog i registriranog komercijalnog smještaja za turiste, prema podacima iz eVisitora, sredinom srpnja ove godine bilo je nešto više od 1,27 milijuna kreveta ili oko jedan posto više nego lani u isto vrijeme.

Hoteli

Sredinom srpnja ove godine najviše novokategoriziranih hotela u odnosu na isto vrijeme prošle godine nosilo je četiri zvjezdice – pet više ili 453, dok ih je s pet zvjezdica sada četiri više ili 74.

U kategorijama s dvije zvjezdice broj hotela smanjen je za tri, na 50, a sa tri zvjezdice ih je jedan manje ili 362.

Dva hotela manje sredinom srpnja ove godine u odnosu na lani ili 109 bilo je i u kategoriji komfor, dok ih je bez kategorije bilo 101 ili šest više, a u kategoriji standard isto kao lani, 45.

Od ukupno 74 hotela s kategorijom pet zvjezdica najviše ih je ili 20 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a s kategorijom četiri zvjezdice najviše ili 125 u u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

I prema ukupnom broju hotela sa četiri i pet zvjezdica sredinom srpnja ove godine Splitsko-dalmatinska županija bila je vodeća sa 140 takvih hotela, a slijedi Kvarner s 86 te Dubrovačko-neretvanska županija sa 60.

Najviše hotela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, najviše novih u Zadarskoj, a na kontinentu većinom bez promjene

Splitsko-dalmatinska županija je među svim županijama s najviše ukupno kategoriziranih hotela, 290, što je dva više nego sredinom srpnja prošle godine. Po jedan hotel više ove je godine još u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, gdje ih je sada 32 odnosno 16, a isti broj kategoriziranih hotela kao lani je ostao u većini ostalih kontinentalnih županija – u Karlovačkoj županiji ih je 20, po 16 ih je u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, po devet u Koprivničko-križevačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, U Međimurskoj sedam, a u Bjelovarsko-bilogorskoj šest.

Najmanje hotela i isti broj kao sredinom lanjskog srpnja ove je godine bilo u Virovitičko-podravskoj županiji, pet, u Sisačko-moslavačkoj četiri te u Požeško-slavonskoj dva.

Kampova najviše u kategoriji tri i četiri zvjezdice

Među 386 kategoriziranih kampova sredinom srpnja ove godine ili 16 više nego na isti dan prošle, najviše ih je ili 90 s kategorijom tri zvjezdice, što je i četiri više nego lani, a tek nešto manje ili 88 ih je sa četiri zvjezdice ili jedan više.

S pet zvjezdica broj kampova u Hrvatskoj se ove godine nije mijenjao te ih je isto kao lani, devet, a onih koji nemaju kategorizaciju je 100 ili tri više, dok ih je s najnižom kategorijom od jedne zvjezdice također isto kao lani, 11, a s dvije 80 ili dva više.

Iz MINTS-a iznose i da je među županijama najviše kampova (svih kategorija) na Jadranu, odnosno 103 u Zadarskoj županiji, koju sa 74 kampa slijedi Istra, te Splitsko-dalmatinska županiji sa 48 i Kvarneru sa 43 kampa.

Kod objekata u domaćinstvima najveći rast u kategoriji četiri zvjezdice i u Zadarskoj županiji 

Od ukupnih ovogodišnjih 124.589 registriranih smještajnih komercijalnih objekata u domaćinstvu, što je i 1.359 objekata više nego sredinom srpnja prošle godine, najveći je rast u kategoriji četiri zvjezdice, za 871 objekt, pa je takvih sada ukupno nešto više od 21 tisuća objekata.

U odnosu na lani, ove je godine samo u tri županije smanjen broj tih objekata – Istarskoj za 120 objekata, na 21.523, u Primorsko-goranskoj za 86, na 19.915 objekata te u Šibensko-kninskoj za 131, na 9.123, dok je većini ostalih županija u Hrvatskoj taj broj povećan, a za najvećih ili 648 objekata, na 18.956 u Zadarskoj županiji.

Najviše kategoriziranih objekata za smještaj turista u domaćinstvu ili 33.315, od kojih 378 novih ove godine, je pak u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ove je godine, po podacima Ministarstva turizma i sporta iz sustava eVisitor, povećan i broj kategoriziranih objekata sa smještaj turista na OPG-ovima, za 31 objekt ili na ukupno 644, pri čemu je najveći najveći rast u kategoriji “4 sunca”, za 22 objekta.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

6 sati prije

-

5. prosinca 2025.

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

22 sata prije

-

4. prosinca 2025.

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

1 dan prije

-

4. prosinca 2025.

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu