Nove smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode: „Više slučajeva denge, zike i žute groznice zbog pregrijavanja organizama uzrokovanih toplinskim valovima, a simptomi se teško razlikuju.“

Zbog globalnog zagrijavanja i sve češćih putovanja zrakoplovom, virusi koje prenose komarci i krpelji “postaju sve veća prijetnja za javno zdravlje, ugrožavajući više od 5,6 milijardi ljudi.”

Upozorenje WHO-a

Upozorenje dolazi od Svjetske zdravstvene organizacije, koja je prvi put objavila smjernice koje obuhvaćaju sve četiri bolesti. Namijenjene su zdravstvenim radnicima i pružaju preporuke za liječenje lakših i težih slučajeva, primjenu tekućina i terapije.

Cilj je poboljšati klinički odgovor u kontekstu sve većeg širenja arbovirusa, koji više nisu ograničeni samo na određena područja svijeta, već su sve prisutniji u Europi i susjednoj nam Italiji, prenosi RAI.

Prema podacima talijanskog Nacionalnog instituta za zdravlje (ISS), od početka godine do 30. lipnja u Italiji je zabilježeno 68 slučajeva denge i 22 slučaja chikungunye, svi povezani s putovanjima.

U posljednjim godinama u Italiji zabilježeni su lokalizirani slučajevi autohtonog prijenosa denga groznice i chikungunye, osobito u sjevernim i središnjim regijama, ali postoji rizik od daljnjih izbijanja u priobalnim područjima i gradskim predgrađima diljem poluotoka, gdje postoje najpovoljniji uvjeti za razvoj izbijanja tzv. tigrastog komarca.

Rizik je raširen

Mapiranje rizika u Italiji rezultat je studije koju su koordinirali Fondazione Bruno Kessler i Talijanski institut za javno zdravstvo (Istituto Superiore di Sanità) u suradnji s Ministarstvom zdravstva i regionalnim pokrajinama, a studija je upravo objavljena u časopisu Nature Communications.

Autohtoni slučajevi denga groznice i chikungunye, bolesti koje su prethodno bile uglavnom uvozne, porasli su u posljednjim godinama u Europi zbog ponovnog uspostavljanja međunarodnih putovanja, širenja vektora insekata i rastućih epidemija u tropskim i suptropskim klimama.

Međunarodna putovanja

Autohtoni slučajevi denga groznice i chikungunye, bolesti koje su prethodno bile uglavnom uvozne, porasli su u posljednjim godinama u južnoj Europi zbog ponovnog uspostavljanja međunarodnih putovanja, širenja vektora insekata i rastućih epidemija u tropskim i suptropskim klimama.

Istraživači su analizirali lokalne prijenose od 2006. do 2023., koristeći matematičke modele za analizu talijanskih izbijanja i procjenu rizika prijenosa u Italiji, uzimajući u obzir gustoću stanovništva i entomološke i klimatske podatke.

Ukupno je tijekom razdoblja potvrđeno 1435 uvezenih slučajeva denga groznice i 142 slučaja chikungunye. Infekcije su najčešće “uvezene” iz Tajlanda, Kube, Indije i Maldiva za dengu, te u Indiji, Dominikanskoj Republici, Brazilu i Tajlandu za chikungunyu.

U istom razdoblju dijagnosticirano je 388 autohtonih slučajeva denga groznice i 93 chikungunye.

U Italiji 68 slučajeva denga groznice i 22 chikungunye

Od 1. siječnja do 30. lipnja 2025., talijanski nacionalni sustav nadzora zabilježio je 68 potvrđenih slučajeva zaraze virusom denga groznice, svi povezani s putovanjima u inozemstvo (medijalna dob 41 godina, 51% muškarci, bez smrtnih slučajeva). Većina infekcija je stečena u Srednjoj i Južnoj Americi te u jugoistočnoazijskim zemljama.

S druge strane, potvrđeno je 22 slučaja zaraze virusom chikungunye, što je porast u odnosu na prethodne godine, i svi su također povezani s putovanjima u inozemstvo (medijalna dob 49 godina, 50% muškarci, bez smrtnih slučajeva).

Većina slučajeva potječe iz Madagaskara i Šri Lanke.

Također su zabilježena četiri potvrđena uvozna slučaja virusa Zika. Među endemskim arbovirusima zabilježeno je 12 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa (svi autohtoni, bez smrtnih slučajeva) i 5 slučajeva infekcije virusom Toskane (bez smrtnih slučajeva) do 30. lipnja 2025.

Unatoč potvrđenom sporadičnom slučaju Zapadnog Nila, prvi su izvještaji o cirkulaciji virusa u uzorcima komaraca već započeli, s aktiviranjem mjera kontrole transfuzije u pokrajinama Oristano i Venecija.

Rezza: Epidemija moguća u mnogim dijelovima Italije

Gianni Rezza, bivši ravnatelj Službe za prevenciju pri Ministarstvu zdravstva, sada izvanredni profesor higijene na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu, potvrđuje podatke iz studije:

“Vlažna područja, gdje ima više vegetacije i zaostale vode oko kuća, izložena su većem riziku, no vjerojatnost izbijanja tijekom ljeta izravno je proporcionalna broju ljudi koji dolaze iz tropskih područja gdje virus aktivno cirkulira.”

Stoga, prema stručnjaku, mogućnost epidemija u mnogim dijelovima Italije je očita.

Savjeti stručnjaka za sprječavanje uboda komaraca

Što učiniti kako bi se smanjio rizik od zaraze? Evo nekoliko preporuka stručnjaka Instituta za javno zdravstvo (ISS):

– Koristite repelente i nosite duge hlače i košulje s dugim rukavima kad ste na otvorenom, posebno u zoru i sumrak;

– Koristite mreže na prozorima i boravite u klimatiziranim prostorijama;

– Redovito praznite spremnike sa stajaćom vodom (kao što su kante, vaze, podlošci, bazeni, kante za smeće i sl.) i pokrijte one koje ne možete pomaknuti;

– Održavajte šahtove i mreže za odvodnju u privatnim vrtovima i zajedničkim prostorima larvicidima od travnja-svibnja tijekom cijele sezone aktivnih komaraca, prema uputama na proizvodu;

• Često mijenjajte vodu u posudama za kućne ljubimce;

– Ispraznite dječje bazene kad se ne koriste;

– Izbjegavajte boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca (zora i sumrak) ili poduzmite dodatne mjere opreza.