Connect with us

Svijet

EKSTREMNO VRIJEME / Smrtonosne poplave bi mogle postati “novo normalno”. Evo što kažu stručnjaci

Objavljeno

-

Rezovi i kaos koje je potaknuo američki predsjednik Trump dolaze u trenutku kada prijetnja od ekstremnih vremenskih pojava, uzrokovanih klimatskom krizom koju je stvorio čovjek, sve više raste.

Smrtonosne poplave u Teksasu mogle bi predstavljati novu stvarnost u SAD-u, dok Donald Trump i njegovi saveznici razgrađuju ključne savezne agencije koje pomažu saveznim državama u pripremi i odgovoru na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje, upozoravaju stručnjaci, a prenosi britanski Guardian.

Više od 100 osoba je poginulo, a deseci se još vode kao nestali nakon što su iznenadne poplave u sušnom području poznatom kao Texas Hill Country u petak navečer odnijele čitave kampove i domove – uslijed naizgled obične oluje koja se zadržala na mjestu i ispustila ogromne količine kiše u kratkom vremenu. Takve pojave postaju sve češće kako se planeta zagrijava.

Rezovi u državnim službama

Još uvijek nije jasno zašto sustav ranog upozorenja nije doveo do pravovremene evakuacije kampa Mystic, gdje je bilo smješteno 700 djevojčica na poznatom poplavnom području uz rijeku Guadalupe. No sve je više zabrinutosti da su kaos i rezovi koje su potaknuli Donald Trump i njegov milijarder donator Elon Musk u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS) i Saveznoj agenciji za upravljanje hitnim situacijama (Fema) mogli pridonijeti smrtnim posljedicama.

“Ovo je upravo ona vrsta oluje na koju meteorolozi, klimatolozi i stručnjaci za upravljanje katastrofama upozoravaju desetljećima. Nema nikakvog razloga misliti da se ovako nešto neće dogoditi i drugdje u SAD-u. Ovo se događa kada se klimatske promjene puste da izmaknu kontroli, a sustav za hitne situacije se razgradi bez ulaganja na lokalnoj i državnoj razini,” rekla je Samantha Montano, profesorica upravljanja katastrofama na Massachusetts Maritime Academy.

“Za smanjenje rizika i osiguranje da su agencije spremne za odgovor kada dođe do poplava, potrebno je puno novca, znanja i vremena. Ako ukinete te pripreme i otpustite ljude koji to rade – odgovor neće biti učinkovit.”

Trumpovi napadi na Femu i razgradnja sustava

Fema je osnovana 1979. za vrijeme predsjednika Jimmyja Cartera upravo zato što su savezne države teško podnosile velike katastrofe. Agencija surađuje s državnim i lokalnim vlastima te pruža resurse, tehničku stručnost, koordinaciju i komunikaciju s javnošću kad lokalne vlasti ne mogu same.

Po povratku u Bijelu kuću, Trump je odmah počeo prijetiti ukidanjem Feme, rugajući se agenciji i dok je pomagali zajednicama pogođenim požarima u Los Angelesu i uraganom Helene (kategorije 4) koji je usmrtio najmanje 230 ljudi u južnim Apalačima.

Kasnije je obećao da će Femu ukinuti nakon sezone uragana 2025., bez ikakvog plana što bi je zamijenilo. Ti rezovi temelje se na neutemeljenim tvrdnjama njegove administracije da su savezne države i privatni sektor najbolje pozicionirani za pružanje federalnih usluga – uključujući vremensku prognozu, znanstvena istraživanja i krizno upravljanje.

Prema izvješćima, više od trećine stalno zaposlenih u Femi je otpušteno ili prihvatilo otpremnine – uključujući najiskusnije stručnjake koji koordiniraju odgovor na katastrofe.

Kolaps meteorološke službe

Fema i Nacionalna meteorološka služba rade ruku pod ruku. No više od 600 zaposlenika NWS-a već je otpušteno ili je otišlo u prijevremenu mirovinu, što je ostavilo urede diljem SAD-a – uključujući područja sklona olujama i poplavama – bez meteorologa i 24-satne pokrivenosti.

Ured u San Antoniju, nadležan za Hill Country, ostao je bez dvoje viših meteorologa – uključujući i koordinatora upozorenja, ključnu osobu za suradnju s lokalnim službama za hitne situacije i izdavanje naredbi za evakuaciju.

Trump je izjavio kako ne planira vratiti otpušteno osoblje, čak ni nakon teksaških poplava:

“Mislim da ne. To se dogodilo u sekundi. Nitko to nije očekivao. Nitko to nije vidio.”

Posljedice rezova i manjak znanstvene podrške

Accuweather, poznata komercijalna meteorološka služba, uvelike se oslanja na podatke i prognoze NWS-a. Fema često financira hitni smještaj i obnovu za Amerikance bez odgovarajućeg osiguranja ili sredstava.

Zbog manjka osoblja, u mnogim saveznim državama otkazano je puštanje meteoroloških balona – ključnih za praćenje oluja – od Nebraske do Floride.

U svibnju, ured NWS-a u istočnom Kentuckyju borio se s kadrom tijekom noći dok su oluje uzrokovale više tornada i usmrtile 28 ljudi.

Usprkos ovim prijetnjama, republikanski proračun koji je Trump potpisao prošli tjedan smanjuje 150 milijuna dolara iz proračuna Nacionalne oceanografske i atmosferske administracije (Noaa), zadužene za poboljšanje vremenskih prognoza. Proračun za Nacionalnu zakladu za znanost (NSF), ključnu za znanstvena istraživanja, smanjuje se za 56% sljedeće godine.

Proračun za 2026. briše Noain Ured za istraživanje oceana i atmosfere, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo značiti kraj unapređenja sustava ranog upozorenja poput onog za teksaške poplave.

Ugrožena ruralna područja i politička hipokrizija

“Hill Country je pustinjsko područje s velikim rijekama, sklono iznenadnim poplavama, ali poput većine ruralne Amerike – nema sustave za mjerenje vodostaja. Bez njih, upozorenja ne dolaze dovoljno rano. A kod ovakvih poplava, svaka minuta spašava živote,” rekao je Ryan Thigpen, stručnjak za poplave iz Apalača.

Senator Teksasa Ted Cruz pozvao je na “bolji sustav upozorenja za zaštitu djece”, iako je sam podržao rezove Noainog sustava upozorenja u zakonskom prijedlogu.

Lokalni dužnosnici također pokušavaju odvratiti pažnju od Trumpovih rezova i vlastite podrške njima, ali nedostatak vodstva u Femi postaje neizbježan, osobito jer Trump planira posjetiti to područje zajedno s ministricom domovinske sigurnosti Kristi Noem.

David Richardson, vršitelj dužnosti administratora Feme, nije otputovao u Teksas. Riječ je o bivšem marincu bez ikakvog iskustva u kriznom upravljanju, koji je, prema navodima, poručio zaposlenicima Feme:

“Ako se usprotivite Trumpovim planovima za Feminu budućnost – pregazit ću vas.” “Mnogi ključni ljudi koji su u Femi radili desetljećima i znali kako rasporediti resurse – više nisu tu. Fema je toliko ispražnjena da je pitanje može li uopće sada pokrenuti značajnu operaciju pomoći,” kaže Montano, autorica knjige Disasterology: Dispatches from the Frontlines of the Climate Crisis.

“Ne čujemo više službene informacije od Feme. Samo od ministrice Noem, što je vrlo neuobičajeno. Gotovo da možemo reći da u Femi – nema nikoga kod kuće.”

Sve u trenutku kada ekstremne vremenske pojave rastu

Kaos u saveznim agencijama dolazi upravo dok ekstremne vremenske pojave sve više jačaju zbog klimatske krize.

Poplave u Teksasu dogodile su se u atmosferi s više vlage i topline nego u prošlosti – analiza je pokazala da su klimatske promjene uzrokovale 7% više oborina i 1,5 °C više temperature nego što bi inače bile.

“U atmosferu smo dodali jako puno ugljika, i taj dodatni ugljik zadržava energiju u klimatskom sustavu,” rekao je Andrew Dessler, klimatolog sa Sveučilišta Texas A&M.
“Zbog te dodatne energije, svaki vremenski događaj danas ima barem neki utjecaj klimatskih promjena. Jedino pitanje je – koliko velik.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu