ZADAR / ŽUPANIJA
PRIDRAGA / Na zid župne crkve postavljena spomen ploča povodom 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva
Povodom obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, don Tomislav Baričević, župnik župe sv. Martina u Pridrazi, dao je postaviti kamenu spomen – ploču na zid župne crkve Gospe od Ružarija u Pridrazi.
Odgovarajući na poticaj hrvatskih biskupa da se na različite načine obilježi ta visoka obljetnica, župnik Baričević želio je ostaviti trajni spomen – znak u sjećanje na visoku jubilejsku obljetnicu hrvatskog naroda koju je nazvao „Velegodom“.
Na ploču je uklesan natpis: „Rod bo smo, koj’ si mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje (P. Preradović). U spomen na 1100. velegod Hrvatskog kraljevstva, godina Gospodnjih 925. – 2025. Župljani sa župnikom Pridrage“.
Don Tomislav je predstavio značenje postavljanja te ploče župljanima na misnom slavlju na blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, u nedjelju, 29. lipnja.
Baričević je podsjetio kako je 1000. obljetnica Hrvatskog kraljevstva 1925. godine, prema zapisima kronika, „bila svečano i organizirano proslavljana u nepogodnim političkim prilikama diljem domovinskih krajeva, od Boke Kotorske do Bačke, od Trebinja do Brčkog i Doboja, od Bihaća do tada okupirane Istre, od Čakovca do Vukovara i Iloka, do Dubrovnika i Konavala; proslave te obljetnice održavale su se tada i u Europi, SAD-u i Argentini“. Bilo je to vrijeme kada se, uz „velegodinu Hrvatskog kraljevstva, slobodnu Hrvatsku moglo tek žudjeti i tiho sanjati“, poručio je don Tomislav.
U tom kontekstu, „koliko bi tek u našem vremenu“, 1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva trebala biti obilježena „još više i bolje, kada je hrvatski narod u Domovinskom ratu i časnoj obrani ponovno uzeo povijest u svoje ruke, zemlju sa zatečenim granicama, duhovnost, kulturu, političku upravu i ostalo.
Sa svojom kulturnom i vjerskom baštinom kao ključem naše osobnosti, s pravom se dičimo zbog njenih visokih dometa u europskim razmjerima i činjenice da smo svoju kulturu stvarali uglavnom pod najezdama kopita i okupacijama svih svjetskih silnika“, podsjetio je don Tomislav, navodeći strane uprave koje su pokušale ovladati hrvatskim teritorijem.
Bili su to „bizantinsko gospodstvo, nasrtaji mađarske halapljivosti, otrovna krv tuđih vladara, nasrtaji Zapada preko mora i Alpa, nasrtaji s Istoka, Mongoli, Osmanlije, kada je Hrvatska bila raskomadana i svedena na ostatke ostataka; zatim, u dva navrata velikosrpska prevlast do vulgarizacije i profanacije najviših hrvatskih ideala u prošlim jugoslavenskim tvorevinama; zatim, uvijek prisutna vlastita rastrovana vjerska i politička strančarenja koja se vuku sve do danas, uvozni bezbožni materijalizam“, naveo je Baričević povijesne društvene okolnosti, unatoč kojih se uspjela sačuvati i izboriti hrvatska državotvornost.
„Unutar te i takve povijesti, kralj Tomislav u počecima i predsjednik Franjo Tuđman iz naših dana, znak su našeg trajanja i glasnogovornici istine o nama, kako veličina i vrijednost jednog naroda nije u broju, nego u samosvijesti da jest. Biti velik znači znati tko si te htjeti i dalje trajati i biti“, poručio je don Tomislav.
Iz tih razloga, Baričević je odlučio u ploču urezati i riječi pjesnika Petra Preradovića (1818.-1872.): „Rod bo samo, koj’si mrtve štuje, na prošlosti budućnost si snuje“.
„Time smo htjeli reći, što bi trebao svatko i u svoje srce urezati, kako naša budućnost počiva na temeljima naše vlastite prošlosti, a ne na uvoznoj, tuđoj i nama stranoj kulturi“, upozorio je Baričević.
Izrazio je žalost zbog „šutnje i sporadičnosti“ glede obilježavanja „Velegoda 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva“ u još više prigoda i načina u mnogim sredinama, rekavši da je postavljanje te ploče u Pridrazi, mjestu koje je stradalo u Domovinskom ratu i bilo žrtva stranih osvajača tijekom teške hrvatske povijesti, „maleni krik u zataji i izdaji“ vrednota koje predstavlja i spomen 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva.
Baričević je izrazio zabrinutost smatrajući kako mnogi politički vođe „nemaju sposobnosti ni volje našu časnu prošlost predati budućnosti“, istaknuvši potrebu da se „razmišlja svojom glavom, a ne slušaju strani centri moći niti da se gleda u vlastite uskogrudne interese“.
Don Tomislav je istaknuo potrebu da ljudi ne mijenjaju vrijednosti i stavove „kako vjetar puhne“ te da ih umjesto „računa osobne ugode i dobiti, vode ideali kao časne hrvatske branitelje“.
Upozorio je da se ne rasprodaje hrvatska zemlja na razne načine, na štetu hrvatske državne suverenosti. „Prava snaga uvijek dolazi odozdo, iz duhovno čiste jezgre običnih i poštenih ljudi, onih koji ne trguju sa svojom poviješću ni s vlastitom savješću.
Velik narod nije onaj koji gospodari nad drugima ili koji negira sebe da bi od drugih bio prihvaćen, nego, velik je narod koji zna tko je bio, koji zna što želi biti i koji zna na čijim korijenima stoji“, poručio je don Tomislav Baričević. Ujedno je izrazio duhovnu povezanost u podršci jubilejske proslave 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva 5. srpnja u Tomislavgradu.
I. G.
Radovi će obuhvatiti sanaciju, stabilizaciju i zaštitu sačuvanih ostataka akvedukta.
Grad Zadar 7. kolovoza pokrenuo je postupak nabave za izvođenje radova na sanaciji i očuvanju ostataka rimskog akvedukta Biba – Iader u Ulici Ivana Zadranina.
Nakon arheoloških istraživanja provedenih u listopadu prošle godine, izrađena je dokumentacija kojom su definirani potrebni konzervatorsko-restauratorski zahvati, a sada slijedi odabir izvođača za sanaciju i očuvanje ovog vrijednog antičkog lokaliteta.
Radovi će obuhvatiti čišćenje i sanaciju sačuvane strukture akvedukta, uklanjanje vegetacije i neprimjerenih ranijih intervencija, učvršćivanje i stabilizaciju zidane mase te lokalnu obnovu oštećenih kamenih i mortnih dijelova. Uredit će se i zaštitna zona oko akvedukta, a svi zahvati izvodit će se uz maksimalno očuvanje izvornih struktura i materijala.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 66.000 eura bez PDV-a, a predviđeni rok izvođenja je tri mjeseca od uvođenja odabranog izvođača u posao.
Podsjetimo, Grad Zadar pokrenuo je 7. listopada 2025. godine arheološka istraživanja sačuvanog dijela rimskog akvedukta u Ulici Ivana Zadranina, kojima je prvi put u novije vrijeme izravno istražena sama struktura akvedukta na ovom lokalitetu. Istraživanja su provedena kao prvi korak prema njegovoj zaštiti i budućoj prezentaciji, a dobiveni rezultati poslužili su kao podloga za planiranje konzervatorsko-restauratorskih zahvata.
Akvedukt Biba – Iader u rimsko je doba dovodio vodu u antički Zadar iz izvora Biba iznad Vrane, trasom dugom više od 40 kilometara.
ZADAR / ŽUPANIJA
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ NOVI LAUREAT CROATIE REDIVIVE / Maslinov vijenac 36. jezično-pjesničke smotre pripao uglednom hrvatskom pjesniku
SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.
Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.
Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić. Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak,Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Mate Ganza, Tatjana Radovanović, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i Tomislav Milohanić Slavić.
Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.
Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.
Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.
Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.
Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.
U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.
Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.
Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.
Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.
Z. D.
Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi „DARUJ KRV – SPASI ŽIVOT” nastavlja s organizacijom akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području Zadra i Zadarske županije.
Nakon uspješne prve uskrsne akcije održane u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, na kojoj je prikupljeno 40 doza krvi, Udruga je u svibnju ponovno pokrenula darivanje krvi u Poličniku. Nakon nekoliko godina pauze, u Poličniku je prikupljeno čak 30 doza krvi, čime je pokazano da postoji velik interes građana za uključivanje u ovu humanitarnu aktivnost.
Sljedeća akcija održat će se 13. kolovoza 2026. godine, povodom blagdana Velike Gospe, u atriju Providurove palače u Zadru, u vremenu od 14:00 do 18:00 sati. Evo najave organizatora:
“Pozivaju se svi dobrovoljni darivatelji krvi, kao i građani koji do sada nisu darivali krv, da se odazovu akciji i svojim humanim činom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.
Posebno pozivamo stanovnike Grada Zadra i Zadarske županije, kao i sve građane koji se tijekom ljetnih mjeseci nalaze u Zadru, da odvoje dio svog vremena i pridruže se akciji. Poslijepodnevni termin od 14 do 18 sati odabran je kako bi se omogućio što veći odaziv građana, uključujući i one koji se zbog radnih obveza ne mogu odazvati jutarnjim terminima.
Dobrovoljno darivanje krvi jedan je od najhumanijih načina pomaganja drugima. Jedna odluka da darujete krv može nekome značiti novi početak, još jedan rođendan, još jedan zagrljaj i još jednu priliku za život.
Naš cilj je da akcije dobrovoljnog darivanja krvi postanu redovite i prepoznate na području Zadra i Zadarske županije te da se što veći broj građana uključi u ovu plemenitu aktivnost.
Pozivamo sve građane da nam se pridruže 13. kolovoza u atriju Providurove palače od 14 do 18 sati.
Daruj krv! Spasi život! ❤️“
Kopao je bazen u dvorištu, a onda otkrio pravo bogatstvo vrijedno 800.000 eura
Grše stiže u Kukljicu – koncert na Trgu u srijedu, 12. kolovoza!
OBJAVLJENE BROJKE / HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine
Pokrenuta nabava za sanaciju rimskog akvedukta na Bulevaru
FOTOGALERIJA / Zadranova zlatna na Državnoj završnici Tommy turnira u malom nogometu
DO 9. KOLOVOZA / Noć punog miseca na zadarskoj rivi uz koncerte i preko 50 izlagača
Horoskop za 6. kolovoza 2026.
SUPERNOVA ZADAR / Ulovite najbolje popuste i ove Super subote
Horoskop za 7. kolovoza 2026.
SUBOTNJA ŠPICA
VIDEO / Vatrena tornada stigla u Europu: Evo što ih pokreće i zašto su opasna
VIDEO / Pedeset godina sam je slagao kamenje i izgradio dvorac od 48 metara, a ulaz je i danas besplatan
VIDEO / Duško Lokin i Darus Despot predstavljaju šaljivi duet Frizura
VIDEO / Glazbenik Ivica Sikirić Ićo oduševio više od 30 tisuća ljudi izvedbom Cesarice na “Tragu u beskraju”
NE TREBA VAM MAJSTOR / Vodoinstalater otkrio jednostavan trik za začepljeni odvod: Štedi vrijeme, novac i živce
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prijeFOTOGALERIJA / USUSRET OLUJI: Kajak kup POSKOK 3 startao iz Maslenice
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeOBAVIJEST IZ OB ZADAR: Hematologija i Gastroenterologija od danas privremeno u zgradi dnevnih bolnica!
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Arbanasi od srca pjesmom
-
magazin7 dana prijeHoroskop za 4. kolovoza 2026.