Connect with us

Hrvatska

Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša

Objavljeno

-

Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.

Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Najbolje će proći Lika

Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.

“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.

Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.

“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.

“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.

Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.

“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu