Connect with us

Hrvatska

Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša

Objavljeno

-

Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.

Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Najbolje će proći Lika

Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.

“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.

Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.

“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.

“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.

Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.

“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

FOTO / U ovom proizvodu otkrivena opasna biljka: Odmah ga prestanite koristiti!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Delizie dal Sole, Mješavina smrznutog povrća, 450g, LOT LR127A, najbolje upotrijebiti do 07.05.2027., zbog mogućeg prisustva komadića biljke Exantium Orientalis.

Navedeni dijelovi biljke zbog svoje čvrstoće i nazubljenosti mogu prilikom konzumacije oštetiti sluznicu usne šupljine.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Smrznuto povrće
Smrznuto povrće

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: INDUSTRIE ROLLI ALIMENTARI S.P.A., Italija

Maloprodaja: Eurospin Hrvatska d.o.o., Vukovina, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a najavio novu promjenu vremena, evo i kada

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Snažno nevrijeme jučer je pogodilo Hrvatsku, a najgore je bilo u Splitu. Kako tvrdi DHMZ, na Jadranu su i danas u prvom dijelu dana lokalno moguće izraženiji pljuskovi uz grmljavinu i prolazno olujne udare vjetra. O tome je u Novom danu govorio ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Ivan Güttler govori kako analize pokazuju da je jučerašnja oluja bila jedan od najekstremnijih događaja na području Splita: “Imali smo pojavu velikih udara vjetra, preko 120 kilometara na sat, veliku količinu oborine i tuče. Ovakav tip fenomena normalan je u ovom dijelu godine, na području Hrvatske se formiraju konektivni sustavi različitih dimenzija, od malih pa do velikih. Na sreću nije bilo smrtno stradalih, nadam se da se ozlijeđeni dobro oporavljaju, radi se o preko 20 građana.”

“Vrlo opasne situacije”

“Vrlo su opasne situacije nakon toplinskog vala, a ovo ljeto smo imali dva takva. Dogodi se prodor hladnog zraka, fronta ili ciklona, na vrlo toplu podlogu. Sve su to sastojci koji doprinose da fenomeni kao što su nevere budu intenzivniji. Ono što nas brine je da ćemo, sa sve toplijim kopnom i morem, imati poticajne uvjete za jačanje nevera”, dodaje.

Kako se zaštititi? “Pokušavamo kroz jasnu komunikaciju, sustav Meteoalarma i semaforski prikaz podizati informacije i sažimati veliku količinu prognoza na građanima razumljiv način. Imamo i sustav SRUUK i tu nam je bitna komunikacija s ostalim službama na terenu i ona je sve bolja. Puno se uložilo i te napore ćemo nastaviti i dalje”, tvrdi ravnatelj DHMZ-a.

Utječu li ovakvi vremenski uvjeti na turizam? “Gosti su upoznati s istim tipovima upozorenja Meteoalarma na području svoje države, SRUUK dolazi i na mobitele gostiju na engleskom.”

Kakvo nas ljeto očekuje?

Güttler navodi postoje li područja koja se više izložena vremenskim neprilikama: “Istra je izložena rubno ekstremnim vremenskim okolnostima koje nastaju na području sjeverne Italije. Ekstremne oborine se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu Europe, požari… Kada se događaju fenomeni kao što su toplinski valovi, to su događaji koji se događaju na području cijele države i Europe.”

Kakvo nas ljeto očekuje? “Očekuje nas, kao i ostalim dijelovima Europe, ljeto toplije od prosjeka, imali smo dosta topao lipanj. Što se tiče oborine, tu je teško davati prognoze. U narednim danima očekuje se stabilizacija, polako se žuta upozorenja vraćaju na zelena. Imat ćemo na otvorenom moru moguće udare bure i žuta upozorenja, nekoliko dana će biti malo mirnije i bez toplinskih valova. Za sljedeći tjedan je moguća nova promjena vremena.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Vapaj HGSS-a: Voda je došla do grla, nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom terenu

Objavljeno

-

By

HGSS

Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti prema dolje, ostao je bez vode, završio iscrpljen i dehidriran pod izravnim suncem.

U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.

Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio nam je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.


“MUP-ovi helikopteri nam nisu na raspolaganju”


Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.

S vojskom su nekoć, govori nam Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.

S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju. “Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena”, govori nam Andrić. 

HMS-ovi helikpoteri nemaju vitlo

Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:“Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena”, kaže naš sugovornik.

Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.

HGSS uvijek tamo gdje treba pomoć

Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.

HGSS će, govori nam Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.

“Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena”, istaknuo je za kraj pročelnik. 

Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije.

Upite o razlozima odbijanja slanja helikopterske podrške u akciji na Biokovu poslali smo MUP-u. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu