Connect with us

Hrvatska

Stiže novi pravilnik za liječnike: Mijenjaju se kriteriji za rad u privatnim klinikama

Objavljeno

-

Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, uvodi se niz strožih mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira dužina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnicu neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog novog pravilnika prošloga tjedna na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu, poručivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.

Predloženi kriteriji za izdavanje dopusnica za dopunski rad liječnika obuhvaćaju radno vrijeme, radno mjesto, radne obaveze i potrebe, izvršenje, vrijeme čekanja na preglede, radno iskustvo i vrstu ustanove za koju se traži suglasnost.

Liječnici koji obnašaju rukovodeće funkcije ili imaju znanstveno-nastavna zvanja mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje da prioritetno upravljaju ustanovom ili sudjeluju u edukaciji kadrova. Također, više neće biti moguće dobiti suglasnost za dopunski rad bez jasnog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi kod privatnika. U obzir će se pritom uzimati i uspješnost u provođenju tih istih postupaka u matičnoj ustanovi.

Novi pravilnik olakšava kontrolu

Jedan od glavnih kriterija za odobravanje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak u ustanovi u kojoj liječnik radi. Ako je čekanje kraće od 30 dana, negativnih bodova neće biti. No ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica se neće izdati. Za čekanje do 60 dana predloženo je 30 posto negativnih bodova, do 90 dana 50 posto, do 120 dana – 80 posto. Dugoročni je cilj Ministarstva da prosječno čekanje na zdravstvene usluge ne bude dulje od 30 dana.

Za dopunski rad u privatnom sektoru dopusnica će se moći izdati samo za jednu ustanovu i na najviše godinu dana. To znači da će liječnik svake godine morati obnoviti dopusnicu. Osim toga, bit će potrebno najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti za koju se traži dopusnicu.

Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobit će dodatne mehanizme nadzora, uključujući tromjesečno praćenje izvršenja i prisutnosti na poslu, uz izuzeće za opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.

“Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić najavivši da će pravilnik uskoro biti upućen u e-savjetovanje.

Aktualni pravilnik o dopunskom radu liječnika donesen je 2016. godine, za mandata ministra Darija Nakića. Po njemu, dopunski rad može obavljati zdravstveni radnik koji “kvalitetno, savjesno i redovito” obavlja poslove u matičnoj ustanovi. Ministrica je istaknula da će novi pravilnik, za razliku od aktualnog, biti konkretan, mjerljiv i kompleksan.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić u raspravi na konferenciji MedMed pozdravio je donošenje novog pravilnika jer smatra da će olakšati kontrolu. “Vi sada vrlo teško možete nekome reći – ti ne možeš raditi privatno, ako imate pravilnik u kojem je apsolutno sve moguće”, ističe Vagić.

Što se provedbe kontrole tiče, kaže da će se u bolnicama ustrojiti informatički sustav za provjeru kriterija, a u praćenje će biti uključena kadrovska služba i predstojnici klinika.

S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da postojeći pravilnik ne treba mijenjati jer nudi sve mehanizme kontrole po kojima su bolnički ravnatelji i šefovi odjela i do sada mogli uskraćivati dopusnice pojedinim liječnicima koji ne obavljaju savjesno poslove.

“Ako sada ne kontrolirate da netko odlazi u 11 sati u svoju privatnu polikliniku kako ćete nakon ovog pravilnika to kontrolirati”, upitala je u Grožnjanu dopredsjednica Komore Samija Ropar, koja poručuje da “novi pravilnik sigurno neće utjecati na smanjivanje lista čekanja”.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković rekao je da je prijedlog pravilnika “sjajno koncipiran” i podržao njegovo donošenje, no upozorio je i da sustav još uvijek nije u dovoljnoj mjeri informatiziran. Smatra i da HZZO ne bi trebao sklapati ugovore s privatnim ustanovama koje koriste liječnike i ostale radnike iz javnoga sektora.

Najtraženije pretrage u privatnom sektoru

Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za privatan rad ima 1586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7500 liječnika u sustavu. Najveći broj njih radi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – ukupno 663 liječnika – dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 216, a u Primorsko-goranskoj 136. U Međimurskoj županiji nijedan liječnik nema dopusnicu, a u Ličko-senjskoj tek troje.

Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi.

U najvećim zagrebačkim bolnicama koncentriran je i najveći broj djelatnika koji obavljaju dopunski rad. KBC Zagreb ih ima 180, KBC Sestre milosrdnice 172, a KB Dubrava 162.

Ministarstvo zdravstva ističe da raste broj dopusnica za rad u drugoj javnoj ustanovi, a ne u privatnom sektoru. Među liječnicima na specijalizaciji koji rade dopunski, najviše ih se angažira u zavodima za hitnu medicinu ili kroz posebna dežurstva u ordinacijama obiteljske medicine.

Najčešće specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija.

Magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, dojki i srca, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija najčešće su pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru. Ministarstvo je svjesno tog trenda i poručuje da umjesto zabrana treba pronaći sustavne odgovore.

Ministrica Hrstić naglasila je i da, unatoč javnim percepcijama o velikim izdvajanjima prema privatnim zdravstvenim ustanovama, podaci pokazuju drukčiju sliku. Tako je 2020. godine svega 5,34 posto zdravstvenog proračuna otišlo prema privatnicima, a 2024. taj je udio čak i pao – na 4,87 posto.

Istraživanje provedeno 2023. pokazalo je da svega dva posto građana koristi isključivo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno zdravstvo.

 

Hrvatska

FOTO / U ovom proizvodu otkrivena opasna biljka: Odmah ga prestanite koristiti!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Delizie dal Sole, Mješavina smrznutog povrća, 450g, LOT LR127A, najbolje upotrijebiti do 07.05.2027., zbog mogućeg prisustva komadića biljke Exantium Orientalis.

Navedeni dijelovi biljke zbog svoje čvrstoće i nazubljenosti mogu prilikom konzumacije oštetiti sluznicu usne šupljine.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Smrznuto povrće
Smrznuto povrće

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: INDUSTRIE ROLLI ALIMENTARI S.P.A., Italija

Maloprodaja: Eurospin Hrvatska d.o.o., Vukovina, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a najavio novu promjenu vremena, evo i kada

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Snažno nevrijeme jučer je pogodilo Hrvatsku, a najgore je bilo u Splitu. Kako tvrdi DHMZ, na Jadranu su i danas u prvom dijelu dana lokalno moguće izraženiji pljuskovi uz grmljavinu i prolazno olujne udare vjetra. O tome je u Novom danu govorio ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Ivan Güttler govori kako analize pokazuju da je jučerašnja oluja bila jedan od najekstremnijih događaja na području Splita: “Imali smo pojavu velikih udara vjetra, preko 120 kilometara na sat, veliku količinu oborine i tuče. Ovakav tip fenomena normalan je u ovom dijelu godine, na području Hrvatske se formiraju konektivni sustavi različitih dimenzija, od malih pa do velikih. Na sreću nije bilo smrtno stradalih, nadam se da se ozlijeđeni dobro oporavljaju, radi se o preko 20 građana.”

“Vrlo opasne situacije”

“Vrlo su opasne situacije nakon toplinskog vala, a ovo ljeto smo imali dva takva. Dogodi se prodor hladnog zraka, fronta ili ciklona, na vrlo toplu podlogu. Sve su to sastojci koji doprinose da fenomeni kao što su nevere budu intenzivniji. Ono što nas brine je da ćemo, sa sve toplijim kopnom i morem, imati poticajne uvjete za jačanje nevera”, dodaje.

Kako se zaštititi? “Pokušavamo kroz jasnu komunikaciju, sustav Meteoalarma i semaforski prikaz podizati informacije i sažimati veliku količinu prognoza na građanima razumljiv način. Imamo i sustav SRUUK i tu nam je bitna komunikacija s ostalim službama na terenu i ona je sve bolja. Puno se uložilo i te napore ćemo nastaviti i dalje”, tvrdi ravnatelj DHMZ-a.

Utječu li ovakvi vremenski uvjeti na turizam? “Gosti su upoznati s istim tipovima upozorenja Meteoalarma na području svoje države, SRUUK dolazi i na mobitele gostiju na engleskom.”

Kakvo nas ljeto očekuje?

Güttler navodi postoje li područja koja se više izložena vremenskim neprilikama: “Istra je izložena rubno ekstremnim vremenskim okolnostima koje nastaju na području sjeverne Italije. Ekstremne oborine se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu Europe, požari… Kada se događaju fenomeni kao što su toplinski valovi, to su događaji koji se događaju na području cijele države i Europe.”

Kakvo nas ljeto očekuje? “Očekuje nas, kao i ostalim dijelovima Europe, ljeto toplije od prosjeka, imali smo dosta topao lipanj. Što se tiče oborine, tu je teško davati prognoze. U narednim danima očekuje se stabilizacija, polako se žuta upozorenja vraćaju na zelena. Imat ćemo na otvorenom moru moguće udare bure i žuta upozorenja, nekoliko dana će biti malo mirnije i bez toplinskih valova. Za sljedeći tjedan je moguća nova promjena vremena.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Vapaj HGSS-a: Voda je došla do grla, nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom terenu

Objavljeno

-

By

HGSS

Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti prema dolje, ostao je bez vode, završio iscrpljen i dehidriran pod izravnim suncem.

U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.

Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio nam je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.


“MUP-ovi helikopteri nam nisu na raspolaganju”


Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.

S vojskom su nekoć, govori nam Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.

S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju. “Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena”, govori nam Andrić. 

HMS-ovi helikpoteri nemaju vitlo

Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:“Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena”, kaže naš sugovornik.

Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.

HGSS uvijek tamo gdje treba pomoć

Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.

HGSS će, govori nam Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.

“Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena”, istaknuo je za kraj pročelnik. 

Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije.

Upite o razlozima odbijanja slanja helikopterske podrške u akciji na Biokovu poslali smo MUP-u. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu