ZADAR / ŽUPANIJA
UZ IZLOŽBU DRAGANA JELAVIĆA PROFE U KAPETANOVOJ KULI: Formalne granice slike se brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva
Dragan Jelavić (1965.), poznat i kao Profe, istaknuti je zadarski umjetnik čije slikarstvo odražava duboku povezanost s mediteranskim identitetom, osobnom introspekcijom i suvremenim društvenim pitanjima. Njegov opus obuhvaća širok spektar stilova i tehnika, od apstraktnih pejzaža do trodimenzionalnih kompozicija, čime se profilira kao jedan od istaknutijih predstavnika hrvatske likovne scene.
Jelavićevo slikarstvo obuhvaća različite tematske cjeline i cikluse što svjedoči o njegovoj svestranosti i dubokom promišljanju svijeta oko sebe. Jelavić u svojim „fragmentima“ spaja slikarstvo i obradu drva, stvarajući reljefne slike. Kroz apstraktne kompozicije, Jelavić će istraživati suvremene teme vezane uz tehnologiju i društvo. Minimalistički pristup s dvije boje omogućavat će promatraču vlastitu interpretaciju njegovog djela. Bavit će se on i portretima i autoportretima poznatih osoba, radovima nastalim u nekoliko poteza kista. Jelavić će nadalje tematizirti suhozide, pristave, mocire i gromače, koristeći apstraktni pristup i bogatstvo boja. Njegove slike karakteriziraju čiste linije, žarke boje i minimalistički pristup, njegov snažan vizualni jezik i dobra kontrola nad tehnikom rezultiraju upečatljivim i intrigantnim slikama. Slikarstvo je to bogato simbolikom i osobnom introspekcijom, istražujući teme identiteta, tradicije, tehnologije i društva, Jelavić potvrđujesvoju poziciju likovnog umjetnika, što čini i izložbom „Na rubu“ koju danas (2. lipnja 2025. godine) otvaramo, izložbom koja predstavlja specifičnu i vrlo osobnu formu vizualnog izražavanja, u kojoj se preklapaju elementi enformela, apstrakcije, simbolizma i grafičke strukture.
Dakle, izložba, naslovljena “Na rubu”, doslovno i metaforički istražuje granice – slikarskog medija, simboličkog jezika, ali i psihičkih i duhovnih prostora. Ova djela nastala usimbiozi kombinirane tehnike, koja uključuje kolažne elemente i grafičke intervencije, pigmentne slojeve i kaligrafske znakove, tvore kompleksno vizualno tkivo sa slojevima značenja i znakova koji se ne čitaju jednoznačno. Dapače, izložba “Na rubu” uranja gledatelja u apstraktan svijet u kojem se formalne granice slike brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva.
U tamnoj, gotovo monokromnoj pozadini, naslućuju se križevi – simboli koji evociraju duhovnost, patnju, ali i strukturalnost. Njihovo prisustvo nije eksplicitno religiozno, već više egzistencijalno, kao tragovi koje vrijeme i traume ostavljaju u čovjeku. U kontrastu s pozadinom, u prvom planu dominiraju usjeci, rasjekline i grafičke linije koje podsjećaju na seizmografske zapise, odnosno metaforu za emocionalne ili psihološke potrese. Posebnu ulogu u kompozicijama imaju mreže, ponekad precizno obojane, ponekad raspršene, koje djeluju kaostrukture reda unutar kaosa, mreže značenja koje pokušavaju obuzdati ili mapirati unutarnji nemir. Te mreže nisu samo estetski elementi, već i znakovi umjetnikova pokušaja da u vlastitom likovnom jeziku uspostavi red i kontinuitet.
Središnje mjesto na ovim slikama zauzimaju osobni kaligrafski znakovi, koji djeluju kao unutarnji jezik, osobna abeceda doživljaja. Nisu čitljivi u tradicionalnom smislu, ali funkcioniraju kao vizualni ekvivalenti unutarnjeg govora, možda čak i molitve ili dnevnika. Ova vizualna kaligrafija spaja umjetnikovu emocionalnu gestu s estetikom avangardnog izraza, čineći slike dinamičnim, živim površinama na kojima se privatno i univerzalno isprepliću, ali Jelavić ovom izložbom ne nudi odgovore o suvremenoj zbilji, već otvara pukotine kroz koje se nazire krhkost suvremenog postojanja. Kombinacijom enformela, simboličkog i apstraktnog izraza, njegov rad ulazi u dijalog s europskom modernističkom i postmodernističkom tradicijom, ali zadržava i snažan autentični lokalni pečat.
Na kraju, izložba “Na rubu” Dragana Jelavića Profe predstavlja likovnu seizmografiju unutarnjih stanja, mapu pukotina i pokušaj njihovog zacjeljenja kroz umjetnost. To je umjetnost koja ne teži ugodi, već istini – slojevitoj, tamnoj, ali i pročišćujućoj.
Tomislav Marijan Bilosnić
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







