Svijet
Troškovi stanovanja u EU-u sve veći: Pogledajte gdje su cijene stanova eksplodirale
Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU-u porasle su za 53%, a u nekim su zemljama troškovi čak utrostručeni.
Viši troškovi izgradnje i kamatne stope na hipotekarne kredite, ograničena ponuda i porast kupovine stanova kao investicije doveli su do nevjerojatnih razina cijena u pojedinim zemljama EU-a, prenosi Euronews.
Mađarska je zabilježila najveći rast cijena – stanovi su danas tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas stan u glavnom gradu, Budimpešti, prosječno košta između 250.000 i 1,5 milijuna eura.
Slijedi Island, gdje su cijene otprilike 2,5 puta više nego 2015. godine. U glavnoj regiji, Reykjavíku i šest okolnih općina, stanovi su najskuplji, s prosječnom kupovnom cijenom oko 558.000 eura.
Prema podacima Islandske središnje banke, kako se ponuda povećava, a potražnja slabi, cijene nekretnina rastu sporije, no godišnja inflacija cijena stanova u ožujku je još uvijek iznosila 8 %.
U ostatku Europe također je zabilježen znatan porast cijena nekretnina u posljednjih devet godina. Litva, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska zabilježile su više nego dvostruki porast cijena.
Na dnu ljestvice nalazi se Finska, gdje cijene nekretnina nisu znatno više nego prije gotovo deset godina. Ipak, postoje velike razlike u cijeni stanova u ruralnim područjima i primjerice u Helsinkiju.
Prema nedavnom izvješću Global Property Guidea, pad finskog tržišta nekretnina, koji je započeo 2021. i donio godišnji pad cijena od 14 %, vjerojatno je dosegao dno.
Očekuje se da će gospodarski oporavak poduprijeti postupni rast cijena nekretnina, uglavnom novoizgrađenih, dok će cijene rabljenih nekretnina porasti tek marginalno, za 1–3 % ove godine. Rabljeni stanovi u prosjeku koštaju 4.612 eura po kvadratnom metru, što za stan od 75 m² znači 345.900 eura, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 eura.
Eurostat nema podatke o cijenama nekretnina u Grčkoj, no prema Indeksu stambenih nekretnina Banke Grčke, cijene su u urbanim područjima tek neznatno iznad razine iz 2008.
Izvan EU-a, u Turskoj su cijene danas čak 17 puta više nego 2015. godine. U Istanbulu, dvosobni stan sada u prosjeku košta oko 120.000 eura. (Možda se to čini povoljno u usporedbi sa zapadnoeuropskim cijenama, ali potrošačke cijene godišnje rastu gotovo 38 %, a prosječna bruto plaća nešto je viša od 600 eura mjesečno.)
Koliko je povoljnije unajmiti stan?
Unajmljivanje kuće ili stana također je postalo znatno skuplje diljem Europe, iako su ti troškovi rasli sporije nego cijene nekretnina.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, najamnine su u EU između 2010. i 4. kvartala 2024. porasle za 26,7 %.
Neke su zemlje ipak zabilježile daleko veći rast najamnina. Estonija bilježi najveći porast – cijene najma više su od tri puta (+212 %) nego 2010., u Litvi su najamnine poskupjele 175 %, a na Islandu 120 %.
U Mađarskoj su cijene najma više nego udvostručene (+114 %) u odnosu na 2010.
Na dnu ljestvice je Grčka, gdje su najamnine 13 % jeftinije nego u istom razdoblju.
U Turskoj su, prema najnovijim podacima OECD-a, cijene najma gotovo 8,8 puta više nego prije deset godina.
Troškovi stanovanja – gdje su najviši u EU?
Troškovi stanovanja, uključujući režije, također su znatno porasli u mnogim državama članicama EU-a.
Između 2015. i ožujka 2025. ljudi u Estoniji zabilježili su najveći porast troškova stanovanja u cijeloj Uniji – plaćali su nešto više nego dvostruko u usporedbi s razinama od prije deset godina.
Slijede Poljska i Češka, gdje su troškovi stanovanja dosegli oko 180 % onih iz 2015.
U prosjeku, u EU-u su ti troškovi porasli za više od 40 % u istom razdoblju.
Najmanji rast zabilježen je u Španjolskoj, nešto iznad 20 %. No Albanija, koja je u postupku pristupanja EU-u, zabilježila je još manji porast.
Uspoređujući troškove stanovanja s prosjekom EU-a, Irska je prema posljednjim podacima Eurostata (2023.) najskuplja zemlja.
U Francuskoj i Njemačkoj ti su troškovi nešto viši, dok su u Italiji i Španjolskoj nešto niži od prosjeka EU-a.
Stanovnici Malte i Mađarske plaćali su tek dvije trećine EU prosjeka, dok su Bugari bili na samom dnu s nešto manje od 40 % tog prosjeka.
Visoke cijene najma i nekretnina djelomično su razlog zbog kojeg mnogi mladi Europljani ne mogu napustiti roditeljski dom godinama nakon što počnu raditi. Prema Eurostatu, mladi u EU-u u prosjeku napuštaju dom svojih roditelja s 26,3 godine. Ova dob se znatno razlikuje među zemljama članicama – od 21,4 godine u Finskoj do čak 31,8 godina u Hrvatskoj, prenosi Euronews.
Gdje su ljudi najviše ulagali u nekretnine?
U 2023. godini građani Cipra uložili su u nekretnine iznos jednak 8,6 % BDP-a zemlje, prema Eurostatu. U Italiji je taj udio iznosio 7 %, nešto više nego u Njemačkoj (6,9 %) i Francuskoj (6,4 %).
Najmanji udio zabilježen je u Poljskoj (2,2 % BDP-a) i Grčkoj (2,3 %).
Prosječna ulaganja u stanovanje u EU iznosila su 5,8 % BDP-a 2023., što je otprilike jedan bilijun eura.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







