Hrvatska
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine

Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.
Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.
Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.
Zahuktala proizvodnja političkih stranaka
Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.
Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.
Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.
Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka
No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.
Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.
Od Plavog grada do Pravog SDP-a
Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:
- Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
- Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
- Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
- BM365 Idemo delati (Zagreb)
- Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
- Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
- Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
- Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
- Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
- Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
- Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
- Sve se može (Jastrebarsko)
- Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
- Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
- Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
- Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
- Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
- Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
- Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
- Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
- Istarski demokrati (Pula)
- Lista za dobro mista (Murter)
- Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)
Hrvatska
PROGNOZA / Sunčano diljem zemlje, tek ponegdje prijete grmljavinski pljuskovi

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Nalazimo se pod utjecajem grebena visokog tlaka anticiklone sa središtem nad srednjom Europom. Manja količina nestabilnog zraka kruži u ciklonalnom vrtlogu nad sredozemnim morem.
Danas će vrijeme biti djelomice sunčano. Slab do umjeren razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti te u dalmatinskoj zagori može lokalno biti praćen grmljavinom i pokojim pljuskom. Na sjevernom Jadran će poslijepodne i navečer zapuhati bura, jaka u podvelebitskom primorju.
Najviše dnevne temperature zraka od 18 u unutrašnjosti do 24 na Jadranu. Temperature mora je od 18 do 20C.
U utorak djelomice sunčano.
Prijepodne će povećane naoblake biti na sjevernom Jadranu i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice u Istri i Gorskom kotaru moguć je pokoji grmljavinski pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura koja će navečer na sjevernom dijelu i u podvelebitskom primorju doseći i olujnu jačinu.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 3 do 6, uz mjestimičnu maglu po kotlinama i u dolinama rijeka. Na Jadranu jutarnje temperature oko 13 uz obalu do 17 na otocima. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 15 do 20, na Jadranu od 21 do 26C.
UV indeks je visok.
Hrvatska
Hrvatska destinacija među najgorima u Europi: Ne može izdržati navalu turista

Dok se hrvatski turistički djelatnici brinu kako privući što više posjetitelja, mnoge europske destinacije suočavaju se s potpuno suprotnim problemom – kako se nositi s turističkim valovima tsunamija koji ih preplavljuju.
Nova analiza Which? Travel otkrila je šokantne brojke o pretjeranom turizmu koji uništava neke od najpopularnijih europskih odredišta.
Rekorder je grčki otok Zakintos gdje noćenja nadmašuju broj stanovnika u omjeru 150:1. Mallorca drži neslavni rekord u ukupnom broju noćenja, dok Pariz ima nevjerojatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru – daleko više od drugoplasiranog grada Atene, prenosi tportal.
“Jasno je da je u mnogim mjestima dosegnuta prijelomna točka”, objašnjava Rory Boland, urednik časopisa Which? Travel. “Negativne strane turističkog booma, bilo da se radi o rastu cijena nekretnina, antisocijalnom ponašanju ili pritisku na lokalne usluge, nadmašuju koristi.”
Pretjerani turizam
Iako izraz “pretjerani turizam” djeluje kao novitet, stručnjaci ističu da problem nije nov. ‘Pritužbe na utjecaj turističkih masa sežu više od stoljeća unazad, svakako barem u slučaju Venecije’, ističe profesor Richard Butler sa Sveučilišta Strathclyde. Za neke destinacije, smatra on, pravi problem nije broj posjetitelja, nego njihovo nepoželjno ponašanje.
“Dugogodišnja turistička mjesta poput Blackpoola, Las Vegasa i Orlanda ne bilježe pritužbe na pretjerani turizam. Oni su u osnovi nastali s turizmom kao jedinom djelatnošću i njihov razvoj uvijek je bio usmjeren na turizam”, objašnjava Butler.
Hrvatski Jadran među neslavnim rekorderima
Zanimljivo je da se prema izvješću časopisa Which? Travel, Istra našla na drugom mjestu najopterećenijih turističkih destinacija u Europi s više od 133.000 noćenja na tisuću stanovnika. Unatoč tome, marketinške kampanje i dalje je često nazivaju najbolje čuvanom tajnom” Hrvatske.
Najveći problem imaju stare povijesne jezgre gradova koji nisu građeni za masovni turizam. “Dubrovnik i Prag ozbiljno pate”, ističe Butler. “No ponekad su rane koje su si sami nanijeli. Barcelona je jedan od glavnih primjera pritužbi na pretjerani turizam u medijima, ali ta je destinacija namjerno stavila fokus na turizam kao izvor razvoja, počevši od Olimpijskih igara 1992.”
Kao alternativa prenapučenim destinacijama, izvješće časopisa Which? Travel preporučuje manje poznata istočnoeuropska odredišta poput Rybnika u Poljskoj, Severoistočena u Sjevernoj Makedoniji i dijelove Rumunjske.
Mircea Crisbășanu, koji organizira biciklističke ture u Rumunjskoj, ističe da je jug zemlje vrlo miran: ‘Neka sela imaju prekrasnu tradicionalnu arhitekturu, a ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni.’
Najmanje posjećena opcija u cijeloj Europi, s nula posjetitelja, jest norveški otok Jan Mayen. Budući da se nalazi unutar Arktičkog kruga i za posjet je potrebna posebna dozvola, vjerojatno će i ostati neobična turistička destinacija.
Statistike koje zabrinjavaju
Najviši turistički pritisak (turisti na 1.000 stanovnika):
- Zakintos, Grčka: 149.887
- Istarska županija, Hrvatska: 133.467
- Fuerteventura, Kanarski otoci: 118.720
Najveći broj turista po km²:
- Pariz: 418.280
- Središnja Atena: 88.535
- Kopenhagen: 63.944
Najviše noćenja:
- Mallorca: 51.193.029
- Pariz: 43.919.010
- Rim: 41.135.744
Hrvatska
Topli dani pred nama, evo kad dolazi promjena

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat.
Pod utjecajem anticiklone, polja visokog tlaka, nad naše krajeve nastavlja se pritjecanje stabilnog suhog zraka sjevernih zemljopisnih širina. Ciklonalni poremećaji s Atlantika zadržavaju se pred zapadnom obalom Europe, a manja količina nestabilnog zraka prodire nad zapadno Sredozemlje.
Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 20, a na Jadranu do 25C.
Ultravioletni indeks je visok u planinskim krajevima i vrlo visok. Temperatura mora je od 18 do 20C.
Sutra u ponedjeljak u kotlinama unutrašnjosti, a mjestimice i na sjevernom Jadranu smanjena vidljivost zbog jutarnje magle. Nakon razilaženja magle sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake osobito u gorju unutrašnjosti te nad priobalnim planinama.
Navečer porast naoblake sa zapada, a na sjevernom Jadranu će zapuhati slaba bura. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 5 do 8, na Jadranu oko 12C, najviše dnevne u unutrašnjosti od 17 do 20, na Jadranu od 22 do 25C.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DAN SESTRINSTVA / Evo tko su dobitnici odličja “Zadarsko bijelo srce” za 2025. godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
AKO ZATREBA… / Danas su otvorene sljedeće trgovine u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Zadar proslavio Dan Europe
-
magazin2 dana prije
Horoskop za 10. svibnja 2025.