Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MISA POSVETE ULJA NA VELIKI ČETVRTAK / Mons. Zgrablić: “Nismo tu da sa strane promatramo rane svijeta – nego da ih dotičemo“

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na Veliki četvrtak, 17. travnja, Misu posvete ulja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Posvetio je ulje koje će se koristiti u slavlju sakramenta, a svećenici djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji obnovili su svećenička obećanja dana na ređenju.

Svećeništvo je otajstvo u kojem Bog djeluje po svećenicima i kada su umorni, izgubljeni ili prazni, rekao je mons. Zgrablić, u zahvalnosti Bogu za dar duhovnog poziva. „U sakramentima koje dijelimo – to nismo mi, nego Bog. Svaki put kad izgovorimo „Ovo je moje tijelo…“ ili „Ja te odriješujem od grijeha tvojih…“, kada krstimo, sudjelujemo u Božjem činu spasenja. To otajstvo ne smijemo izgubiti iz vida čak ni kad svećenik postane ‘rutina’, kad nas pritisne administracija ili bezvoljnost, kad nas obeshrabre prazne klupe ili nerazumijevanje“, ohrabrio je mons. Zgrablić.

Otajstvo svećeništva ne smije se idealizirati kao da je odvojeno od svakodnevice, upozorio je nadbiskup. „Naprotiv, Bog nas je pozvao da budemo pastiri usred svijeta, sa svim njegovim ranama i lomovima. Nema svetosti bez svakodnevice. Nema svećeništva bez prašine života. Naše svećeništvo se živi u susretima, u razgovorima iza mise, u bolničkim sobama, na grobljima, u krsnim i vjenčanim radostima, u slavlju prvih pričesti i krizme“, poručio je nadbiskup svećenicima, istaknuvši potrebu blizine svećenika s Bogom, s biskupom, sa subraćom svećenicima i s narodom. Time se utjelovljuje Božja blizina narodu.

Srce svećeništva je „predati se, darovati se Kristu. Ne djelomično, kad je zgodno, kad smo raspoloženi, na određeno vrijeme i u posebnim trenucima, nego trajno i bezuvjetno. Krist ne traži savršenstvo, traži predanje i povjerenje“, naglasio je mons. Zgrablić.

Svećenik Bogu predaje svoje čovještvo. „Nije riječ o tome da netko ‘radi za Boga’, već da postane prikladna osoba kroz koju Krist djeluje. Po sakramentu svetog reda svećenik je produžena ruka Kristove prisutnosti. Njegov pogled kroz naše oči. Njegova ljubav kroz naše srce. Njegova Radosna vijest kroz naša usta. Njegov oprost kroz naše služenje. Njegova snaga u našoj slabosti. Njegovo milosrđe kroz našu plemenitost.

Tim predanjem Krist nas ne iskorištava, nego nas preobražava. To predanje nije gubitak našeg čovještva, naše osobnosti, nego naše posvećenje. Svećenik ne prestaje biti čovjek – dapače, njegovo čovještvo postaje ‘Kristovo’, preobraženo, otkupljeno i stavljeno u službu višeg poziva“, poručio je nadbiskup, rekavši da se preko svećenika kao puta Božje milosti „događa susret između Boga i čovjeka. To je duboko i uzvišeno, ali i zahtjevno“.

Svećenik je upravitelj svetih otajstava. U tom velikom Božjem povjerenju svećenici nisu gospodari Božjeg naroda ni vlasnici sakramenata. „Sluge smo ‘beskorisne’, ne u smislu bezvrijednosti, nego u smislu poniznosti i svijesti Božjeg djelovanja po našem predanju. Ono što nam je povjereno nadilazi nas same: Riječ Božja, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, povjerenje Božjeg naroda. Zato: ne improvizirajmo, ne odustajmo od vršenja dobra, služimo ponizno i radosno najvećim dobrima“, potaknuo je nadbiskup svećenike, naglasivši da svećeništvo „nije samo služba, posao, nego poziv na svakodnevnu preobrazbu, na suživot s Kristom, na darivanje sebe do kraja – kako bi Bog po čovjeku mogao djelovati na spasenje drugih“.

Nadbiskup je istaknuo don Eugena Šutrina kao primjer bezuvjetne vjernosti koji je „bio spreman riskirati i izgubiti život samo da bi spasio jednu dušu. Uzeo je Presveto, bolesničko ulje i pošao s ubojicama. Nije znao što ga čeka, ali znao je kome služi. Njegovo mučeništvo, podmuklo i okrutno ubojstvo, postalo je nama snažno svjedočanstvo. Pastir koji se nije sakrio pred vukom i koji nije bježao. Svećenik koji je znao da je svećeništvo križ, a ne karijera.

Don Eugen nije bio naivan. Bio je vjeran. Nije tražio sigurnost – tražio je poslušnost volji Božjoj. Gorio je od želje za spasenje duša. Zato je on danas nama veliki izazov i naše ogledalo svećeništva u kojem se često moramo pogledati“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Don Eugen nas podsjeća da nismo pozvani udobno i lagodno živjeli, biti pesimisti, čuvari ustanova, nego svjedoci Krista živog i uskrslog, poslužitelji Božjih otajstva, graditelji i poslužitelji najvećih Božjih dobara, pa i uz rizik gubitka ovozemaljskog života, uz žrtvu vlastitog darivanja i odricanja. Neka nas primjer Sluge Božjega don Eugena potakne da nosimo Presveto ne samo rukama, nego životom“.

Potaknuo je svećenike da imaju srce poput don Eugena, bl. Miroslava Bulešića i bl. Alojzija Stepinca: „Srce koje ne kalkulira, nego ljubi Boga i narod. Srce koje ne pita: ‘Što će biti sa mnom?’, nego: ‘Što mogu učiniti za vječno dobro sebe i drugoga?’. Nismo tu da sa strane promatramo rane svijeta – nego da ih dotičemo“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši da hrabrost i predanje svećenike drže budnima u službi.

Nadbiskup je zahvalio svećenicima za molitve i kad su bili umorni, za sakramente koje su podijelili iz srca, ne iz dužnosti, za obrisane suze, sprovode održane s dostojanstvom i suosjećanjem, za utjehu po kojoj netko nije izgubio vjeru, za žrtvu koju su podnijeli iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu, za dobro koje su učinili a da to nitko, osim Boga, nije primijetio, za uvredu i klevetu koju su oprostili i dostojanstveno podnijeli radi Kraljevstva nebeskoga.

„Vaše djelovanje nije zabilježeno samo u kronici i župnim knjigama, Vjesniku Nadbiskupije, na raznim profilima i platformama, nego i u Božjem srcu. A to je najvažnije“, poručio je mons. Zgrablić svećenicima.

Nadbiskup je potaknuo vjernike da mole za nova duhovna zvanja i za Bogu posvećene osobe, „da znaju Boga slušati, razumjeti i služiti, da u svakom čovjeku prepoznaju lice Krista“.

„Bez svećenika nema Euharistije i sakramenata. Crkva treba svećenike – ljude koji će, unatoč slabostima, nositi spasenje među narod. Svi trebamo svećenika. I svećenik treba svećenika. Neka nam Bog oprosti, a i vas molimo, oprostite nam, kada smo vas ponekad sablaznili našim ponašanjem i našim neljudskim, nekršćanskim i nesvećeničkim životom.

Vi ste naš narod. Vi ste naša obitelj. Budimo jedno – jer samo zajedno možemo biti živa Crkva, uskrsno Tijelo proslavljenog Krista“, poručio je mons. Zgrablić vjernicima.

Nadbiskup je čestitao i za služenje zahvalio don Dariju Tičiću za 25. godišnjicu svećeništva, a mons. Šimi Periću 60. godišnjicu svećeništva.

I.G.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

CRKVA SV. KRŠEVANA / Večeras koncert u sjećanje na profesora Petra Vrbančića

Objavljeno

-

By

Koncert posvećen nedavno preminulom profesoru Petru Vrbančiću održat će se večeras, 12. 5. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Krševana. Nastupaju Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i uz soliste pijaniste, Zorana Velića i Katju Repušić.

Preuzmi najavne vizuale

Rođen 1937. godine u Brežicama, Petar Vrbančić diplomirao je u klasi profesora Ivana Pinkave na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1962. godine. Djelovao je kao koncertni majstor Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra kojeg je svojedobno vodio Rudolf Matz. Kao izuzetan student odabran je za koncertnog majstora Orkestra Muzičke akademije, a svoje je studentske dane provodio s kolegama koji su kasnije postali okosnica glazbenoga života Hrvatske, poput: Nikše Bareze, Pavla Dešpalja, Mire Belamarića, Prerada Detičeka, Olge Račić i brojnih drugih. Profesionalnu karijeru započeo je u Zagrebačkoj filharmoniji, a pedagoškim radom počeo se baviti još za vrijeme studija kada je podučavao mlađe kolege ili pak mijenjao svoje mentore i profesore u zagrebačkim glazbenim školama.
Upravo je pedagoški rad prepoznao kao svoj životni poziv i oko sebe okupljao se više i više mladih koji su odabrali violinu kao svoj instrument. Nakon Drniša i Pule, u Zadar je došao 1967. godine na nagovor Pavla Dešpalja. Veliki doprinos dao je Glazbenoj školi Blagoje Bersa kroz čiji je rad odgojio generacije violinista. U okviru Škole oformio je gudački orkestar iz kojeg je kasnije izrastao Zadarski komorni orkestar u kojem i danas sviraju njegovi učenici. Između ostalog, njegova izvrsnost u sviranju violine potvrđena je još 1954. prvom nagradom Natjecanja Vaclav Huml, kasnije je bio član žirija raznih violinističkih natjecanja, autor je početnice za violinu, radio je kao docent Područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije u Splitu.
Ulaznice su dostupne u prodaji online ili radnim danima na info pultu Providurove palače od 11 do 13 i od 18 do 20 sati.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”

Objavljeno

-

By

Danas slavimo plemenito zvanje koje nam služi od rođenja do smrti – danas je Međunarodni dan sestrinstva. Obilježava se svake godine, 12.svibnja, na dan rođenja utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva, Florence Nightingale.

U nastavku donosimo priopćenje iz OB Zadar:

“Mnogo je profesija, no sestrinstvo je i profesija i poslanje. Medicinske sestre i tehničari posvećeni su pružanju vitalne skrbi, njege i podrške pacijentima i njihovim obiteljima.

Kvalitetna zdravstvena zaštita započinje upravo s njima, pa su ključan i nezamjenjiv kotač našeg zdravstvenog sustava.

Medicinske sestre i tehničari, vaša predanost i stručnost svaki dan mijenjaju živote ljudi. Zahvaljujemo vam na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti te čestitamo Međunarodni dan sestrinstva.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROVIDUROVA / Večeras proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. 

Objavljeno

-

By

u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Frankofonije u ponedjeljak 12. svibnja u 17:30 u Providurovoj palači u Zadru održat će se dodjela Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. Događanje uz prijenos uživo organizira Francuski institut u Hrvatskoj u partnerstvu sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije Goncourt te u suradnji s Carnetom.

Predsjednica žirija ove je godine francuska autorica Camille Laurens, članica Akademije Goncourt.

Nagrada Goncourt najstarija je i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj i na francuskom govornom području. Njome Akademija Goncourt još od 1903. svake godine početkom studenog nagrađuje najbolji roman objavljen u Francuskoj tijekom godine.

Zahvaljujući inicijativi “Međunarodni izbori Goncourt”, od 1998. godine i druge zemlje mogu organizirati svoj vlastiti Izbor Nagrade Goncourt. Hrvatska se 2022. godine pridružila ovom prestižnom krugu u kojemu trenutačno sudjeluje 29 zemalja. O pobjedniku odlučuju studenti francuskog jezika i književnosti na temelju romana koji su se našli u finalu posljednjeg izdanja Nagrade Goncourt, a knjigu u prijevodu objavljuje neka od lokalnih  izdavačkih kuća. 

Ove godine je dvadesetak studenata francuskog jezika i književnosti na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru od siječnja čitalo i radilo sa svojim nastavnicima na četiri romana iz užeg izbora za Nagradu Goncourt 2024.: Sandrine Collette, Madelaine avant l’aube, (JC Lattès); Kamel Daoud, Houris  (Gallimard), Gaël Faye, Jacaranda (Grasset) i  Hélène Gaudy, Archipels (L’Olivier).

U ponedjeljak, 12. svibnja 2025., studenti će se kao žiri ujutro sastati na Sveučilištu u Zadru kako bi raspravljali i glasali o hrvatskom izboru za Nagradu Goncourt. Pobjednik će biti proglašen poslijepodne u Providurovoj palači tijekom književnog događaja u kojemu će sudjelovati i francuska autorica Camille Laurens.

Uvodno će publiku pozdraviti gđa Estelle Halimi-Dagron, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost u Francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, te Barbara Vodanović, pročelnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.

Događaj će se emitirati uživo na Facebook i YouTube stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj.

Program:

4. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor, ponedjeljak, 12. svibnja u 17.30 sati, Providurovapalača(Poljana Šime Budinića 3, Zadar)

17:30 svečano otvorenje

17:45 susret s predsjednicom žirija, književnicom Camille Laurens, razgovor vode Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru) i Maja Zorica (Sveučilište u Zagrebu)

18:30 dodjela nagrade za najbolji studentski prijevod koju uručuje Camille Laurens,

18:45 studenti Sveučilišta u Zagrebu i Zadru predstavit će četiri romana koja su u konkurenciji za nagradu

19:30 proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.

Program će se odvijati na francuskom uz prijevod na hrvatski. Ulaz je slobodan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu