ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Marko Šarlija na Srijedom u sridu: Kako znanstvenici mogu ući u duboki san?

Gost tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru „Srijedom u sridu” sinoć je bio doc. dr. sc. Marko Šarlija, predavač na Odjelu za informacijske znanosti, čiji su znanstveni interes analiza ljudskog sna i primjena umjetne inteligencije u tom području.
Šarlija je nakon završetka Gimnazije Franje Petrića obrazovanje nastavio s obrazovanjem na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao i kasnije doktorirao s temom „Predviđanje ljudskog učinka na temelju psihofizioloških značajki otpornosti i strojnog učenja”. Za vrijeme doktorata radio je kao asistent na FER-u, gdje je sudjelovao u znanstvenom projektu pod pokroviteljstvom NATO Science for Peace and Security Programme, a posebno je zanimljiv njegov ulazak u znanost preko freelance suradnje koju je imao dodatno uz akademsku karijeru.
– Kao asistent nisam imao neka posebna primanja pa sam se počeo baviti freelance aktivnostima, i zbog dodatne zarade i zbog iskustva, birajući poslove koji su bili srodni temi doktorata. Povezao sam se s američkim startupom NeuroGeneces koji je počinjao s analizom EEG-a u kontekstu sna i tako sam upao u taj svijet, rekao je Šarlija.
Nakon završetka doktorata nije se vidio u Zagrebu. Na poticaj sadašnjeg kolege Franje Pehara 2023. se vratio u rodni grad te je zaposlen kao docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za potrebe stručnog prijediplomskog studija Informacijske tehnologije.
Njegovi istraživački interesi uključuju računarsku kognitivnu znanost, obradu bioelektričnih signala te strojno učenje, područje koje je na dodiru računarske znanosti i neuroznanosti, ponajviše istraživanju dubokog sna.
– Svima je poznata REM faza sna, ona u kojoj najčešće sanjamo, no ja sam se najviše bavio drugom, ne-REM fazom, najdubljom fazom dubokog sna, u kojoj mozak dosta drugačije funkcionira. Dok u REM fazi mozak funkcionira kao da je budan, košmarno, što se registrira kroz različite frekvencije na EEG-u, u ne-REM fazi procesi su smireni i orkestrirani, sa sinkroniziranom aktivacijom i deaktivacijom velikog broja neurona. Taj proces je ključan za duboku regeneraciju i pravi odmor na fiziološkoj i neurološkoj razini te konsolidaciju memorije, stvari koje smo naučili napamet, ističe Šarlija.
Kada je netko u toj fazi spavanja, izoliran je od vanjskih podražaja i ne može ga se probuditi tihim šumom ili laganim dodirima. Međutim, spavač ipak mora ostaviti jedan kanal kroz koji će se do njega doprijeti kada je panika.
– Taj zvučni put do mozga otvoren je i u dubokom snu i ako mu se pusti jedan tihi neinvazivni šum u pravoj fazi aktivacije neurona, daje mu se dodatni signal koji orkestrira oscilacije, kao da dodatno zaljuljate ljuljačku. Time se povećava kvaliteta sna, a ljudi nakon njega imaju bolje kognitivne sposobnosti, objasnio je Šarlija.
Što se tiče studija Informacijskih tehnologija na kojemu je angažiran, kaže kako dolazi dosta mladih ljudi koji su tek završili srednju školu i žele nastaviti s razvojnom istraživačkom karijerom, ali ima i starijih koji su zainteresirani za ovo područje i žele promijeniti svoj interes.
ZADAR / ŽUPANIJA
CRKVA SV. KRŠEVANA / Večeras koncert u sjećanje na profesora Petra Vrbančića

Koncert posvećen nedavno preminulom profesoru Petru Vrbančiću održat će se večeras, 12. 5. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Krševana. Nastupaju Zadarski komorni orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i uz soliste pijaniste, Zorana Velića i Katju Repušić.
Preuzmi najavne vizuale
Rođen 1937. godine u Brežicama, Petar Vrbančić diplomirao je u klasi profesora Ivana Pinkave na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1962. godine. Djelovao je kao koncertni majstor Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra kojeg je svojedobno vodio Rudolf Matz. Kao izuzetan student odabran je za koncertnog majstora Orkestra Muzičke akademije, a svoje je studentske dane provodio s kolegama koji su kasnije postali okosnica glazbenoga života Hrvatske, poput: Nikše Bareze, Pavla Dešpalja, Mire Belamarića, Prerada Detičeka, Olge Račić i brojnih drugih. Profesionalnu karijeru započeo je u Zagrebačkoj filharmoniji, a pedagoškim radom počeo se baviti još za vrijeme studija kada je podučavao mlađe kolege ili pak mijenjao svoje mentore i profesore u zagrebačkim glazbenim školama.
Upravo je pedagoški rad prepoznao kao svoj životni poziv i oko sebe okupljao se više i više mladih koji su odabrali violinu kao svoj instrument. Nakon Drniša i Pule, u Zadar je došao 1967. godine na nagovor Pavla Dešpalja. Veliki doprinos dao je Glazbenoj školi Blagoje Bersa kroz čiji je rad odgojio generacije violinista. U okviru Škole oformio je gudački orkestar iz kojeg je kasnije izrastao Zadarski komorni orkestar u kojem i danas sviraju njegovi učenici. Između ostalog, njegova izvrsnost u sviranju violine potvrđena je još 1954. prvom nagradom Natjecanja Vaclav Huml, kasnije je bio član žirija raznih violinističkih natjecanja, autor je početnice za violinu, radio je kao docent Područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije u Splitu.
Ulaznice su dostupne u prodaji online ili radnim danima na info pultu Providurove palače od 11 do 13 i od 18 do 20 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS JE MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA / Čestitka iz OB Zadar: “Hvala na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti!”

Danas slavimo plemenito zvanje koje nam služi od rođenja do smrti – danas je Međunarodni dan sestrinstva. Obilježava se svake godine, 12.svibnja, na dan rođenja utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva, Florence Nightingale.
U nastavku donosimo priopćenje iz OB Zadar:
“Mnogo je profesija, no sestrinstvo je i profesija i poslanje. Medicinske sestre i tehničari posvećeni su pružanju vitalne skrbi, njege i podrške pacijentima i njihovim obiteljima.
Kvalitetna zdravstvena zaštita započinje upravo s njima, pa su ključan i nezamjenjiv kotač našeg zdravstvenog sustava.
Medicinske sestre i tehničari, vaša predanost i stručnost svaki dan mijenjaju živote ljudi. Zahvaljujemo vam na neumornom trudu, ljubaznosti, empatiji i profesionalnosti te čestitamo Međunarodni dan sestrinstva.”
ZADAR / ŽUPANIJA
PROVIDUROVA / Večeras proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.

u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Frankofonije u ponedjeljak 12. svibnja u 17:30 u Providurovoj palači u Zadru održat će se dodjela Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025. Događanje uz prijenos uživo organizira Francuski institut u Hrvatskoj u partnerstvu sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije Goncourt te u suradnji s Carnetom.
Predsjednica žirija ove je godine francuska autorica Camille Laurens, članica Akademije Goncourt.
Nagrada Goncourt najstarija je i najprestižnija književna nagrada u Francuskoj i na francuskom govornom području. Njome Akademija Goncourt još od 1903. svake godine početkom studenog nagrađuje najbolji roman objavljen u Francuskoj tijekom godine.
Zahvaljujući inicijativi “Međunarodni izbori Goncourt”, od 1998. godine i druge zemlje mogu organizirati svoj vlastiti Izbor Nagrade Goncourt. Hrvatska se 2022. godine pridružila ovom prestižnom krugu u kojemu trenutačno sudjeluje 29 zemalja. O pobjedniku odlučuju studenti francuskog jezika i književnosti na temelju romana koji su se našli u finalu posljednjeg izdanja Nagrade Goncourt, a knjigu u prijevodu objavljuje neka od lokalnih izdavačkih kuća.
Ove godine je dvadesetak studenata francuskog jezika i književnosti na Sveučilištima u Zagrebu i Zadru od siječnja čitalo i radilo sa svojim nastavnicima na četiri romana iz užeg izbora za Nagradu Goncourt 2024.: Sandrine Collette, Madelaine avant l’aube, (JC Lattès); Kamel Daoud, Houris (Gallimard), Gaël Faye, Jacaranda (Grasset) i Hélène Gaudy, Archipels (L’Olivier).
U ponedjeljak, 12. svibnja 2025., studenti će se kao žiri ujutro sastati na Sveučilištu u Zadru kako bi raspravljali i glasali o hrvatskom izboru za Nagradu Goncourt. Pobjednik će biti proglašen poslijepodne u Providurovoj palači tijekom književnog događaja u kojemu će sudjelovati i francuska autorica Camille Laurens.
Uvodno će publiku pozdraviti gđa Estelle Halimi-Dagron, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost u Francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, te Barbara Vodanović, pročelnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru.
Događaj će se emitirati uživo na Facebook i YouTube stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj.
Program:
4. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor, ponedjeljak, 12. svibnja u 17.30 sati, Providurovapalača(Poljana Šime Budinića 3, Zadar)
17:30 svečano otvorenje
17:45 susret s predsjednicom žirija, književnicom Camille Laurens, razgovor vode Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru) i Maja Zorica (Sveučilište u Zagrebu)
18:30 dodjela nagrade za najbolji studentski prijevod koju uručuje Camille Laurens,
18:45 studenti Sveučilišta u Zagrebu i Zadru predstavit će četiri romana koja su u konkurenciji za nagradu
19:30 proglašenje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor 2025.
Program će se odvijati na francuskom uz prijevod na hrvatski. Ulaz je slobodan.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DAN SESTRINSTVA / Evo tko su dobitnici odličja “Zadarsko bijelo srce” za 2025. godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
AKO ZATREBA… / Danas su otvorene sljedeće trgovine u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Zadar proslavio Dan Europe
-
magazin2 dana prije
Horoskop za 10. svibnja 2025.