Hrvatska
POLITIČKI KRUH / Sabina Glasovac (SDP) u trezorske zapise i narodne obveznice uložila 91.000 eura!
Čelnici Hrvatskog sabora i 30-ak njegovih radnih tijela nisu u značajnijem broju ulagali u obveznice i trezorske zapise koje je izdavala država, no oni koji to jesu, u nekim su slučajevima uložili poprilične iznose, otkrivaju njihove imovinske kartice za prošlu godinu.
Najviše je, ukupno 195.000 eura, 45.000 u obveznice i 150.000 eura u ‘trezorce’, uložio SDP-ov Arsen Bauk, inače predsjednik saborskog Odbora za obranu.
Pedantni Bauk, prijavio je i kako mu je ulaganje u obveznice u prošloj godini donijelo prinos od 1642 eura, a još 2561 euro zaradio je od kamata na oročenu štednju. Nakon svega, na štednji ima nešto više od 118.000 eura.
Upola manje od njega, ali respektabilnih 100.000 eura, u obveznice i trezorske zapise uložio je bivši ministar financija, SDP-ov Boris Lalovac, predsjednik Odbora za financije i državni proračun, koji nakon ulaganja na štednji ima nešto manje od 9000 eura.
U obveznice i trezorce uložile Bušić, Glasovac, Petir
Manje od Bauka, ali više od Lalovca, u obveznice (97.500 eura) i trezorske zapise (10.000 eura), ukupno, dakle, 107.500, uložila je HDZ-ova Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske. Zastupnica navodi kako nema štednje i kriptovaluta.
Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) u trezorske je zapise uložila 81.000 eura te još 10.000 u narodne obveznice, ukupno 91.000 eura. Ne štednji ima 5000 eura. I Marijana Petir (NZ), predsjednica Odbora za poljoprivredu, uložila je u obveznice 85.000 eura, a navela je i kako štedi 247.000 eura.
HDZ-ov Pero Ćosić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, u obveznice je osobno uložio 30.000 eura, a prijavio je i da je njegova supruga uložila 20.000.
Njegova imovinska kartica otkriva da se radi o jednom od imućnijih zastupnika, ima stanove u Medulinu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, kuće u brodskom vinogorju, Podvinju, Blatu Novom, vinograde, njive, suvlasništvo u Slavonsko-brodskoj televiziji, udjele u fondovima… Prijavio je i da je prošle godine od kapitala jednokratno dobio 256.432 eura te od drugog dohotka, jednokratno, 16.000 eura.
Imućan je i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner (HDZ) koji je u državne obveznice uložio 20.000 eura, što je daleko manje od iznosa koje sa suprugom ima u šest fondova, a koji se kreću od 7287 eura do 151. 000 eura.
Dvije zastupnice, jedna iz većine, a druga iz oporbe, Vesna Vučemilović (HS) i Dušica Radojčić, uložile su po 15.000 eura u narodne obveznice, odnosno u trezorske zapise. Vučemilović je prijavila i kako u fondu ZB Investu ima udjele u vrijednosti 266.865 eura, a na štednji još 87.000 eura. Radojčić pak na štednji ima 76.000 eura.
Situirani Đakić
Za simboličnih po 1000 eura državne su obveznice kupili HDZ-ovi Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, odnosno njegova supruga, i Krunoslav Katičić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo, dok je 500 eura u obveznice investirao Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.
Predsjednici 20-ak ostalih saborskih radnih tijela, a ima ih iz HDZ-ovih i oporbenih redova, trezorce i obveznice, nisu upisivali.
Unatoč tome, i njihove imovinske kartice upućuju da se, mahom, radi o dobro situiranim građanima, a jedan od najbolje situiranih među njima je Josip Đakić (HDZ), predsjednik Odbora za ratne veterane, koji osobno ili u suvlasništvu ima apartmane na Šolti, kuću s okućnicom u Petrčanima, vikendicu u Pitomači, stan i gospodarski objekt u Virovitici, vinograde, njive, brod, dva automobila…
Uz plaću od 5536 eura, koja za 88 eura premašuje plaću predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Đakić je u imovinskoj kartici prijavio da je do samostalne poljoprivredne djelatnosti na godišnjoj razini lani dobio 27. 871 euro, da od imovine i imovinskih prava mjesečno dobiva 212 eura, a od vojne invalidnine 166 eura.
Zastupnici zarađuju i iznajmljivanjem nekretnina
Imovinske kartice otkrivaju da nekolicina zastupnika dobro zarađuje i iznajmljivanjem nekretnina.
Tako je Ivana Kekin (Možemo), predsjednica Odbora za zdravstvo, prijavila da joj je kuća za odmor u Momjanu, koju iznajmljuje turistima, prošle godine donijela ‘čistih’ gotovo 21.000 eura. Toliko je, naime, zaradila nakon plaćanja pristojbi.
HDZ-ov Josip Borić, predsjednik Odbora za medije, od iznajmljivanja apartmana je zaradio 23.360 eura, te još 10.000 eura od najma soba.
Od najma stana SDP-ova Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, dobila je 3600 eura, a Krstulović Opara od istog posla 1709 eura.
Kartica Predraga Štromara (HNS), predsjednika Odbora za prostorno uređenje, otkriva pak da je od Fonda za zaštitu okoliša dobio subvencije u iznosu od 9000 eura i 6300 eura za električno vozilo i za dizalicu topline.
U kartici Roberta Jankovicsa, predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), stoji da u suvlasništvu s roditeljima ima štednju od 225.000 eura.
Penava prima najviše, Ćosić ima satove Rolex i Piaget
Kartice predsjednika i potpredsjednika Sabora te odbora otkrivaju i da najnižu plaću među njima, 3971 euro, prima zastupnica Možemo Jelena Miloš, a najvišu, 5658 eura, Ivan Penava (DP), potpredsjednik Sabora. To znači da je predsjednik Sabora po plaći na trećem mjestu, iza Penave i Đakića.
Sudi li se po upisanom u imovinske kartice, navedeni dužnosnici nisu osobiti ljubitelji umjetnina i nakita.
Svega su dva zastupnika, Reiner i Krstulović Opara prijavili da imaju vrijedne slike i kipove, prvi u vrijednosti nešto većoj od 13.000 eura, a drugi 10.000 eura.
Dva luksuzna sata, Rolex Daytonu i Piaget, vrijedna, kako je naveo, po 10.617 eura, prijavio je Pero Ćosić, a zlatni nakit u vrijednosti 9800 eura DP-ova Dubravka Pehar Lipovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






