Magazin
Muškarci imaju veći rizik od Parkinsonove bolesti: Znanstvenici otkrili zašto
Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti dvostruko je veći kod muškaraca nego kod žena, a novo istraživanje ukazuje na mogući razlog: protein u mozgu koji je inače bezopasan. Parkinsonova bolest je kronična i progresivna neurodegenerativna bolest koja prvenstveno utječe na kontrolu kretanja. Nastaje kada živčane stanice (neuroni) u dijelu mozga koji se zove substantia nigra počnu odumirati i ne proizvode dovoljno dopamina – neurotransmitera koji je ključan za koordinaciju pokreta, prenosi Danas. Protein PTEN-inducirana kinaza 1 (PINK1) obično nije prijetnja i igra važnu ulogu u regulaciji potrošnje energije u moždanim stanicama.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da u nekim slučajevima Parkinsonove bolesti imunološki sustav pogrešno prepoznaje PINK1 kao prijetnju i napada moždane stanice koje ga izražavaju.
Prema studiji koju su proveli istraživači s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji, oštećenje uzrokovano T stanicama imunološkog sustava, koje su povezane s proteinom PINK1, puno je izraženije i agresivnije u mozgu muškaraca nego kod žena, piše Science Alert.
Razlike između spolova u imunološkom odgovoru
“Razlike u odgovoru T stanica između muškaraca i žena bile su izrazito izražene”, kaže imunolog Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla. “Taj imunološki odgovor može biti jedan od razloga zašto postoji spolna razlika u učestalosti Parkinsonove bolesti.” Koristeći uzorke krvi pacijenata s Parkinsonovom bolešću, znanstvenici su analizirali odgovor T stanica na različite proteine povezane s bolešću – pri čemu je pozornost posebno privukao PINK1.
Kod muškaraca oboljelih od Parkinsonove bolesti uočeno je čak šesterostruko povećanje broja T stanica koje napadaju moždane stanice označene proteinom PINK1 u usporedbi sa zdravim mozgovima. U bolesnica je to povećanje bilo samo 0,7 puta.
Nova nada za liječenje i ranu dijagnozu
Ranija istraživanja istog tima pokazala su slične reakcije imunološkog sustava na protein alfa-sinuklein, no te reakcije nisu bile prisutne kod svih pacijenata, što je istraživače navelo na potragu za dodatnim antigenima – tvarima koje pokreću imunološki odgovor. Kao i kod svakog istraživanja ove vrste, bolje razumijevanje načina na koji se bolest razvija i napreduje otvara nove mogućnosti za pronalaženje načina da se ona zaustavi.
“Sada kada znamo zašto T-stanice ciljaju na određene moždane stanice, mogli bismo razviti terapije za njihovo blokiranje”, kaže imunologinja Cecilia Lindstam Arlehamn s Instituta za imunologiju La Jolla.
Dugoročno gledano, otkrivanje PINK1-reaktivnih T stanica u uzorcima krvi moglo bi omogućiti raniju dijagnozu Parkinsonove bolesti, što bi značajno pomoglo u liječenju i podršci bolesnika.
Iako još uvijek čekamo lijek za Parkinsonovu bolest, znanstvenici neprestano napreduju u razumijevanju čimbenika rizika i pronalaze nove pristupe u borbi protiv ove neurodegenerativne bolesti.
“Moramo proširiti istraživanje kako bismo dobili sveobuhvatniju analizu progresije bolesti i spolnih razlika – uzimajući u obzir različite antigene, težinu bolesti i vrijeme od početka”, zaključuje Sete.
Magazin
Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost
Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.
Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.
“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.
Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.
Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.
U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije
Magazin
Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.
Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.
“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.
“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.
Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.
“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.
Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.
“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”
Magazin
Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno
Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.
Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.
Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.
Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”
Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




