Poskupjela je košarica za preživljavanje, ali još snažnije poskupljuje ona koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe. Standardna prehrambeno-higijenska košarica za četveročlanu obitelj u samo šest mjeseci poskupjela je za 17,49 eura i već je drugi mjesec zaredom iznad 730 eura.

Prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu, kada je nacionalni prosjek bio 484,04 eura. Pokazuje to redovito mjesečno istraživanje koje provodi portal za usporedbu cijena Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Ova košarica za preživljavanje bila je najskuplja u Splitsko-dalmatinskoj (498,05 eura), Požeško-slavonskoj (496,99) i Varaždinskoj županiji (490,06). S druge strane, najpovoljnije su bile Sisačko-moslavačka (477,11), Osječko-baranjska (479,34) i Istarska županija (480,14). Razlika između najskuplje i najjeftinije županije tako je u siječnju dosegla gotovo 21 euro.

Rast je zabilježen i kod troška manjih kućanstava. Prosječna temeljna košarica za tročlanu obitelj iznosila je 385,78 eura, pri čemu je najskuplja bila Požeško-slavonska županija (395,69), a najjeftinija Sisačko-moslavačka (380,13).

Za samca je nacionalni prosjek iznosio 250,76 eura. Najviša cijena zabilježena je u Požeško-slavonskoj županiji (260,14), dok je najniža bila u Osječko-baranjskoj (245,69). Samačka košarica je realno najskuplja zbog izostanka ekonomike dijeljenja.

Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Nakon poskupljenja od čak 12 eura u prosincu, standardna prehrambeno-higijenska košarica za četveročlanu obitelj u siječnju je poskupjela “samo” 2,10 eura i sada iznosi 735,59 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Najskuplja je bila Splitsko-dalmatinska županija, gdje je za 77 artikala trebalo izdvojiti čak 751,38 eura. Slijede Požeško-slavonska (743,18) te Krapinsko-zagorska županija (742,71). S druge strane, najniža cijena zabilježena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je standardna košarica stajala 723,90 eura. Razlika između najskuplje i najjeftinije županije tako je 27,5 eura.

Rast je zabilježen i kod ostalih tipova kućanstava. Prosječna standardna košarica za tročlanu obitelj iznosila je 587,10 eura, oko 1,8 eura više nego u prosincu. Samci su za prosječne mjesečne potrebe morali izdvojiti 333,38 eura, što je gotovo 2 eura više nego mjesec ranije.

Koliko je to u kunama?

“Iako se poskupljenja ne čine velika, ne treba smetnuti s uma da su dva eura na mjesečnoj razini nekadašnjih 15 kuna, a da su 735,59 eura, koliko košta standardna košarica za četveročlanu obitelj, nekadašnje 5.542 kune. Osim toga, standardna košarica je na polugodišnjoj razini poskupjela čak 17,49 eura, a to je 131,78 kuna”, kaže Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

“Stalno slušamo od predstavnika vlasti kako će se inflacija zaustaviti i cijene stabilizirati. Ipak, vidimo da cijene i dalje rastu, da je košarica sve skuplja i da potrošači moraju sve više izdvajati za najosnovnije potrebe. To je očiti pokazatelj da naši građani ne žive sve bolje i bolje, već da svaki puta sa zebnjom odlaze u kupovinu i plaćaju sve više. I da u vrećici nose sve manje”, komentira Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva vrlo skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

Donosimo vremensku prognozu za predstojeći vikend

Val kiše koji je tijekom noći prošao većim dijelom Hrvatske jutros postupno napušta našu zemlju. Na zapadu je već počelo razvedravanje, a nešto kiše još ima u Slavoniji i Dalmaciji. U nastavku dana posvuda razvedravanje pa će danas vrijeme biti ranoproljetno. Djelomično sunčano uz više oblaka u prvom dijelu dana na istoku i jugu gdje još može pasti malo kiše. Poslijepodne su blizu granice sa Slovenijom mogući kraći proljetni pljuskovi. Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni i zapadni, u Slavoniji i sjeverozapadni. Na Jadranu umjeren, mjestimice i jak sjeverozapadnjak koji će navečer oslabjeti i okrenuti na jugo. Dnevna temperatura u cijeloj Hrvatskoj između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva.

Subota nam donosi novo pogoršanje vremena. Na Jadranu i u krajevima uz Jadran već od jutra oblačno uz mjestimičnu kišu koja će biti sve raširenija i obilnija kako dan odmiče. U većem dijelu unutrašnjosti prvi dio dana će još biti miran i suh, a kiša je sve vjerojatnija prema večeri. Puhat će slab do umjeren vjetar zapadnih smjerova, poslijepodne i navečer će okrenuti na sjeveroistočnjak. Na Jadranu jako i olujno jugo, na sjevernom dijelu navečer jaka bura. Ostaje toplo uz temperaturu uglavnom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. 

U nedjelju hladnije. Mjestimice će još biti kiše, u gorju i snijega, ali će oborine tijekom dana postupno prestati. Poslijepodne djelomično razvedravanje, najprije na sjevernom Jadranu i sjeverozapadu unutrašnjosti. Na kopnu umjeren i jak vjetar sjevernih smjerova, a na Jadranu jaka i olujna bura, podno Velebita su mogući i orkanski udari. Temperatura u unutrašnjosti od 2 do 7, a uz obalu i na otocima između 8 i 13 Celzijevih stupnjeva. 

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je danas novi Zakon o priuštivom stanovanju prema kojem do 2030. država planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, za što će biti potrebne oko 2 milijarde eura.

Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom, istaknuo je ministar Bačić predstavljajući novi zakon.

Mladi u Hrvatskoj s roditeljima do 33. godine
U Hrvatskoj su to u prosjeku s 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.

Novim Zakonom o priuštivom stanovanju, istaknuo je ministar, država sljedeće četiri godine misli izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se njih 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za promet nekretninama (APN), a 9000 stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

“Netko će reći da je to malo, a ja ću vam reći samo jedan podatak, a taj je da se u 24 godine od postojanja APN-a izgradilo 9000 stanova”, istaknuo je Bačić.

Plan ulaganja do 2034. godine
Ciljevi o 20.200 priuštivih stanova i kuća iziskuju i velik novac, pa je plan do 2030. potrošiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine.

“Zahtjevna su to sredstva, veliki su to poslovi, jako puno angažmana. Ovisno o financijskim mogućnostima državnog proračuna i u ovisnosti o tome koliko ćemo tog novca iskoristiti kroz novi višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine, ovisit će uspjeh ovog programa”, rekao je Bačić. U odnosu na postojeći Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, koji će novi Zakon o priuštivom stanovanju staviti van snage, bit će obvezno da u zgradama koje imaju više od 10 stanova, njih 50 posto bude u funkciji najma. Ako zgrada ima manje od 10 stanova, onda svi moraju biti za najam, ne za prodaju, dodao je.

Stan se neće moći prodavati 35 godina
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja.

Ciljane skupine prema novom Zakonu su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci.

Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je od dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.

“Ako znamo da je prosječna plaća negdje oko 1400 eura onda možemo ocijeniti koliko je građana obuhvaćeno”, istaknuo je ministar.

Cijena stanova ovisit će o indeksu razvijenosti
Upitan koliko bi koštao četvorni metar priuštivih stanova, Bačić je rekao da to ovisi o nekoliko kriterija pa tako nije svejedno mora li se, primjerice, otkupiti zemljište. “To će onda tražiti veće izdvajanje iz državnog proračuna da zadržimo cijenu građenja koja u ovom trenutku iznosi 2104 eura i nismo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, koja će biti samo u jedinici lokalne samouprave koja je u 8. skupini indeksa razvijenosti. Onda ćemo spuštati taj koeficijent sve do jedinice lokalne samouprave u 1. skupini indeksa razvijenosti, gdje će se plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa”, objasnio je ministar.

Nema gradnje bez privole lokalne samouprave
Bačić je istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave bez kojih se program neće moći realizirati te se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu i oporbene kritike da se Zakonom o prostornom uređenju priuštivo stanovanje podiže na “razinu božanstva” i gazi preko ustavnih ovlasti lokalnih samouprava.

Ministar to negira i pojašnjava da se urbanističkim projektom ubrzava gradnja, ali nikakve gradnje nema bez privole jedinica lokalne samouprave.

Na predstavljanju novog Zakona bili su i predstavnici županija, gradova i općina koji su pozdravili nova zakonska rješenja za priuštivo stanovanje.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac istaknula je kako je Hrvatska među državama članicama koje su najozbiljnije krenule u rješavanje stambene krize kao i da su hrvatska zakonska rješenja i mjere u potpunoj kompatibilnosti s europskim planom priuštivog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna i onda kroz desetak dana i u saborskoj proceduri.