Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Pojačan je promet na svim važnijim cestama u smjeru mora, osobito na autocestama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, izvijestio je HAK.

A1 Zagreb-Split-Dubrovnik

prometna nesreća između odmorišta Draganić i čvora Karlovac (na 34. km) u smjeru Dubrovnika, kolona je oko 25 km

A2 Zagreb-Macelj

kolona na naplati Trakošćan u smjeru Zagreba duga je oko 1 km

zastoj je pred čvorom Zagreb zapad

A3 Bregana-Lipovac

na zagrebačkoj obilaznici pojačan je promet prema naplatnim postajama Lučko, kolona iz smjera Buzina duga je oko 8 km

A4 Goričan-Zagreb

zastoj i kolona od čvora Popovec prema čvoru Zagreb istok

DC1 Zagreb-Karlovac-Split

vrlo je gust promet od Zagreba prema Karlovcu, vozi se usporeno u kolonama

u zoni radova između Knina i Gračaca kod Otrića vozi se usporeno

Svako malo, a pogotovo ljeti kada u Hrvatsku dođu milijuni turista pa potrošnja i cijene naglo narastu, u prvi medijski plan iskoči neki proizvod skuplji nego obično. Često i drastično skuplji.

Jednom je to maslac, drugi puta čokolada, treći puta kava, pa trešnje i višnje, a ovih dana najviše se spominju rajčice čije su cijene na domaćim tržnicama dosegnule rekordne razine.

U nekim gradovima kilogram rajčica ovih dana dosegnuo je cijenu od 10 eura čineći ih ondje skupljima i od kilograma svinjetine, ponegdje i teletine.

No nije riječ o svim sortama rajčica. Ove koje se prodaju za 10 eura po kilogramu su cherry rajčice koje su inače skuplje od ostalih.

“Nikome se ne isplati voziti 300 malih paketića tih rajčica”

Pero Pušić, predsjednik udruge Črleno srce iz Preloga koja okuplja dvadesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, uzgajivača rajčica iz Međimurja, objašnjava zašto je cijena kilograma cherry rajčica tako visoka.

“To nije standardna konzumna rajčica. Čak ni uzgoj cherry rajčica nije ništa kompliciraniji od uzgoja standardnih rajčica jedino što su sitnije pa je njihova berba zahtjevnija i duže traje. Razlog visoke cijene je u tome što u Hrvatskoj ne postoji navika potrošača da konzumiraju cherry rajčice. A s obzirom na to da su sitnije, troškovi njihovog transporta i svega ostalog puno su veći u odnosu na prodavanije sorte. Nikome nije isplativo voziti tri stotine malih paketića cherry rajčica. Jasno je da to poskupljuje prijevoz. Te rajčice stoga nećete naći ni na akcijama u trgovinama”, objašnjava Pušić.

Osim toga, jedan od razloga skupoće cherry rajčica je njihova visoka kvaliteta jer su, kaže Pušić, jako slatke i ukusne.

“Pumpanje cijena i cijeđenje malih proizvođača”

U vezi trenutno visokih cijena rajčica i drugog povrća Pušić kaže kako, barem što se tiče domaćih proizvođača, na jesen ne bi trebalo biti dodatnih poskupljenja. Druga je stvar, napominje, kako će se postaviti trgovački lanci.

“Naši poljoprivredni proizvodi, kada ih prodajemo trgovačkim lancima, izrazito su niskih cijena. Stvar je u tome što maloprodajni lanci, koji su većinom u stranom vlasništvu, nabijaju marže. Primjerice, naša otkupna cijena lubenica je oko 20 centi po kilogramu, a krumpira od 30 do 35 centi, dok su cijene u trgovinama višestruko veće. Domaći proizvođači mogu proizvesti većinu kultura koje tržište treba, samo mora postojati volja trgovačkih lanaca da ih otkupe po poštenim cijenama. Ovo što se sada događa je veliki nesrazmjer između pumpanja cijena trgovačkih lanaca i cijeđenja malih proizvođača”, ističe.

Turizam nije usklađen s poljoprivrednom proizvodnjom

Na policama trgovina uz domaće rajčice stoje i uvozne, većinom iz Španjolske i Italije. Pušić nam objašnjava zašto su domaće kvalitetnije.

“Nekakav agronomski zakon kaže kako je normalno da plod ubran u optimalnoj zrelosti i u blizini nekog distributivnog centra krajnjem potrošaču donosi najbolji okus. Ako mogu konkurirati cijenama, okusom nam ne mogu konkurirati proizvodi iz Španjolske ili Grčke jer im treba veći broj dana dok stignu na naše tržište, presortiraju se u distributivnim centrima i tek onda dođu u trgovačke centre.”

Osim toga, Pušić kaže kako turizam, kao najveći potrošač u Hrvatskoj, nije dovoljno ukomponiran s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.