Hrvatska
Potres kod Zadra bio je jak. Seizmologinja govori što se dalje očekuje
Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.
Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.
“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.
“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.
Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.
Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.
Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.
Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.
Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.
“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.
Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.
Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.
“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.
Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.
Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.
“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.
Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”
Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.
Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.
“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.
Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.
“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.
Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.
Hrvatska
PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje
Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.
Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.
Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.
Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.
Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.
U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.
Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.
Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.
Hrvatska
PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena
Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.
Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.
Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.
Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.
U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.
Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija
Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.
U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.
Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.
Hrvatska
PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.
Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:
Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.
Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.
U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.
Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.
Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




