Connect with us

Hrvatska

HEP mijenja električna brojila u svim kućanstvima

Objavljeno

-

HEP mijenja brojila u svim kućanstvima, a do kraja 2029. godine nova brojila moraju imati sva kućanstva u Hrvatskoj. Trenutačno je zamjena obavljena u njih približno milijun. Riječ je o lijepoj vijesti za građane jer paušalno plaćanje odlazi u povijest, dok bi troškovi trebali biti manji.

Bauštela.hr donosi što možete očekivati kad vam HEP-ovci pokucaju na vrata.

Do kraja 2029. HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi pametna brojila za struju. Sve u sklopu investicije vrijedne 86,5 milijuna eura. Na području cijele države do sada je zamijenjeno 36% brojila, a ovaj se brojka povećava iz dana u dan.

Iz HEP-a poručuju kako postupak zamjene brojila nije zahtjevan, traje desetak minuta, a rezultat je jednostavnije i učinkovitije očitavanje struje, te u konačnici čak i ušteda na računima. Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila.

Stan ili kuća

Nema razlike između zamjene električnih brojila u obiteljskoj kući ili višestambenoj zgradi. Brojila se ugrađuju zasebno za svako mjernoj mjesto (stan/kuću), prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila koji je kreiran na temelju kriterija poput: isteka životnog vijeka ili tehnološke zastarjelost uređaja, isteka zakonskog roka ovjere uređaja, nedostupnost (otežanom pristupu) obračunskog mjernog mjesta i slično.

U prijevodu to znači da će vam djelatnici HEP-a pokucati na vrata za izmjenu brojila kada se ispuni jedan od navedenih uvjeta. Iz HEP ODS-a pojašnjavaju kako je to najčešće istek životnog vijeka.

Trošak i ugradnja

Osim što treba omogućiti pristup brojilu kojeg treba zamijeniti, vlasnik nekretnine nema nikakvih drugih obveza po pitanju zamjene brojila. Trošak nabave i ugradnje samog brojila u potpunosti snosi HEP ODS, odnosno postupak je besplatan.

“Zamjenu brojila/ugradnju novog brojila provode djelatnici HEP ODS-a/ovlaštenog kooperanta HEP ODS-a, na temelju valjanog radnog naloga. Sukladno članku 88. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, HEP ODS u roku od 15 dana od dana zamjene brojila šalje korisniku mreže potvrdu o izvršenim radovima, pripadajućim plombama, završnom očitanju stanja brojila i početnom očitanju stanja novog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.

Kada ćete doći na red?

Iz HEP-a ističu kako se projekt zamjene, odnosno ugradnje naprednih brojila HEP ODS provodi već 10 godina, sukladno cilju da se do kraja 2029. svih 2,5 milijuna obračunskih mjernih mjesta u Republici Hrvatskoj (od čega se 2,3 milijuna odnosi na kupce kategorije kućanstvo) opremi brojilima s mogućnošću daljinskog očitanja.

Dio naprednih brojila koja se trenutno ugrađuju nabavljen je u sklopu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, poput završenog Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža ili aktualnog projekta Modernizacije hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijednog 286 milijuna eura. Od toga iznosa 224 milijuna eura su bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Projekt, ističu iz HEP-a, predstavlja važan korak prema energetskoj tranziciji i unapređenju infrastrukture. Ugovor o financijskoj podršci kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) potpisan je u siječnju 2024. s provedbom do 30. lipnja 2026. godine.

Projekt predstavlja nastavak dugogodišnjih aktivnosti HEP Operatora distribucijskog sustava na uvođenju naprednih brojila kod svojih korisnika, s ciljem opremanja svih mjerna mjesta u Hrvatskoj naprednim brojilima do kraja 2029. godine.

“Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.

Manja potrošnja, manji računi

Nova električna brojila imaju životni vijek od 16 godina. Dugoročno gledano, kažu iz HEP-a, korisnici na račun izmjene brojila mogu očekivati smanjenje troškova, budući da će im napredno mjerenje omogućiti upravljanje potrošnjom i bolje vlastito optimiziranje potrošnje električne energije. Također, napredno brojilo je preduvjet za različite oblike dijeljenja električne energije.

“Projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže predstavlja značajan korak naprijed u tranziciji Hrvatske prema održivoj i pametnoj energetskoj budućnosti, omogućujući stabilniju, učinkovitiju i ekološki prihvatljiviju uporabu električne energije u čitavoj državi”, zaključuju iz HEP-a.

Paušalno plaćanje odlazi u povijest

Do 31. prosinca 2024. u Hrvatskoj su ugrađena ukupno 946.623 napredna mjerna uređaja, čime je opremljeno oko 36% svih mjernih mjesta. Planirano je da se do završetka projekta udio naprednih brojila poveća na 70-80% svih brojila u mreži.

“Na području čitave Republike Hrvatske korisnici mogu očekivati nekoliko ključnih poboljšanja izgradnjom napredne mjerne infrastrukture. Prvo i najvažnije je što brojilo osigurava očitanje izravno kupcu i bilo kojoj trećoj strani koju odredi kupac i ažuriranje tih očitanja dovoljno često kako bi se isti mogle koristiti za postizanje uštede energije. Ovaj sustav omogućit će izdavanje računa na temelju izmjerene mjesečne potrošnje, što donosi veću transparentnost i točnost u obračunu potrošnje”, poručuju iz HEP-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Jadranu snimljen veliki morski pas: “Umro bih od straha da ga vidim blizu”

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Kod mjesta Brestova na otoku Cresu u nedjelju je u moru snimljen veliki morski pas. Riječ je o golemoj psini latinskog naziva cetorhinus maximus.

Nakon kitopsine riječ je drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu koja može narasti i do deset metara dužine. No, bezopasan je za ljude i životinje jer se hrani planktonima i drugim sitnim organizmima.

Pojavljuje se u mirnim i toplim vodama te se nerijetko naziva i “basking shark” (sunčajuća psina) zbog načina hranjenja i tromog kretanja. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta Republike Hrvatske, a već je viđen blizu naše obale.

“Umro bih od straha da ga vidim blizu sebe, ali predivno ga je vidjeti s broda”, jedan je komentar u Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Objavljeno

-

By

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.

Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.

Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.

U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.

Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.

Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.

Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu