Početak gripe karakteriziraju nagli i intenzivni simptomi koje je, na prvu, lako zamijeniti simptomima obične prehlade. No, ipak je važno brzo reagirati kako bi se daljni razvoj bolesti što više ublažio. Jednako tako, gripa može biti opasna za starije osobe koje se dodatno moraju paziti.

Gripa je bolest koja nas može iznenaditi naglim i intenzivnim simptomima zbog čega je važno prepoznati ju na vrijeme i pravilno reagirati. Na samom početku bolesti već možemo poduzeti određene mjere kako bismo izbjegli znatno pojačanje simptoma i ozdravili što prije. Početak gripe se može prepoznati po umoru, temperaturi ili pak bolovima u raznim dijelovima tijela.

Početak gripe – simptomi

Početak gripe je, na prvu, vrlo lako zamijeniti sa simptomima obične prehlade jer ove dvije bolesti dijele gotovo identične simptome. Ipak razlikuju se po tome što simptomi gripe dolaze naglo i nekoliko njih se pojavljuje istovremeno. Rani simptomi gripe su tako:

 neobjašnjivi umor, odnosno iscrpljenost

temperatura iznad 38 stupnjeva

upaljeno grlo

kašalj

zimica

probavne smetnje

bol u mišićima i kostima

bol u grlu

curenje nosa

Kako se liječiti na početku gripe

S obzirom na to da simptomi gripe napreduju prilično brzo, potrebno ih je liječiti čim prije kako kroz njihovo napredovanje ne bi bili toliko intenzivni, odnosno kako bi oporavak trajao što kraće. Stoga se, već u samom početku gripe, preporuča:

• piti dovoljno tekućine poput vode ili nezaslađenog čaja
• izbjegavati alkohol, kofein i pušenje
• jesti manje i lagane obroke poput bistrih juha, zobene kaše na vodi, tosta i slično
• konzumirati više povrća i voća, osobito onog bogatog vitaminom C
• odmarati i smanjiti fizičke aktivnosti
• uzimati lijekove bez recepta poput paracetamola, pastila za grlo, aspirina i slično

Također, jako je važno da kada primijetite prve simptome gripe ostanete kod kuće i ne dolazite u bliski kontakt s drugim osobama. Na ovaj način će se spriječiti daljnje širenje ove zarazne bolesti.

Kada posjetiti liječnika

Gripa je progresivna bolest što znači da će se simptomi, nakon onih početnih, dodatno pogoršati sve dok ne dosegnu vrhunac i tijelo se počne oporavljati, što također treba uzeti u obzir tijekom uobičajenog, kućnog liječenja. No, ponekad se i kod gripe mogu dogoditi komplikacije, a u najvećoj opasnosti su: osobe starije od 65 godina, djeca mlađa od 5 godina, osobe s kroničnim stanjima poput astme, dijabetesa i srčani bolesnici. Paziti se moraju i trudnice i žene koje su rodile prije manje od mjesec dana, ali i osobe sa znatno narušenim imunitetom npr. od kemoterapija.

Ove osobe bi odmah, čim primijete prve simptome gripe, trebale kontaktirati svog liječnika koji će im prepisati potrebne lijekove. Osobe koje su inače zdrave, liječnika trebaju kontaktirati ako primijete neke od ovih simptoma: poteškoće s disanjem i kratkoću daha, bol u prsima, zbunjenost, učestalo povraćanje ili nagla vrtoglavica.

Kod male djece se, osim poteškoća u disanju, još mogu pojaviti i simptomi kao što su plavičasta koža, iznimno visoka temperatura i osip, odbijanje hrane i tekućine te plač bez suza što su, zapravo, simptomi teške dehidracije zbog čega je potrebno odmah posjetiti liječnika.

Zaključak

Gripa je bolest koja se brzo razvija i ima intenzive simptome što ju čini ozbiljnijom od obične prehlade. Zato je odmah na početku gripe, čim se pojave simptomi, potrebno započeti s odgovarajućim liječenjem koje uključuje hidrataciju, laganu prehranu, odmor i lijekove bez recepta poput paracetamola, aspirina i slično.

Kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti, važno je izbjegavati kontakt s drugim osobama. Posebnu pažnju također treba obratiti na vrlo osjetljive skupine poput starijih osoba, male djece i kroničnih bolesnika kod kojih gripa može predstavljati opasno stanje. U slučaju pojave ozbiljnih simptoma poput poteškoća s disanjem, teške dehidracije i vrlo visoke temperature, hitno je potrebno potražiti lječničku pomoć.