ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održana komemoracija za prof. dr. sc. Esada Ćimića

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana komemoracija za prof. dr. sc. Esada Ćimića, professora emeritusa, jednog od glavnih osnivača Odjela za sociologiju te jednog od najvećih sociologa religije na ovim prostorima.
Rođen je 1931. godine u Mostaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Daljnje je školovanje nastavio u Sarajevu gdje je i doktorirao te predavao sve do 1976. godine. Te je godine izbačen s fakulteta pod optužbom političko-moralne nepodobnosti jer je u svojoj knjizi „Čovjek na raskršću” analizirao tadašnji socijalistički režim. Knjiga je zabranjena i uništena, a profesor je morao napustiti i sveučilište i grad. Nakon toga je živio i radio u Beogradu, Zagrebu i Zadru. Kako je sam govorio, „Zadar ga je prihvatio kada su ga druge političke i akademske sredine odbacivale”.
– Profesor Ćimić je proživio dug, bogat, izazovan i izniman život. Studenti su ga cijenili: predavao je s blagošću i erudicijom, s posebnom ali pronicljivom lakoćom o složenim političkim i društvenim procesima. Meni ostaje u sjećanju kao kolega od kojega se nešto nauči i u najjednostavnijem, svakodnevnom razgovoru, istaknula je u pozdravnoj riječi pročelnica Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Valerija Barada.
U prvim godinama ratnih devedesetih vraća se u Hrvatsku. Prvo je radio na Institutu Ivo Pilar, a onda se 1996. godine vraća u Zadar gdje ostaje do mirovine i postaje professor emeritus. Grad Zadar mu je dodijelio i nagradu za životno djelo 2008. godine. Uglavnom je istraživao u području sociologije religije, a uređivao je i veliki broj znanstvenih i stručnih časopisa. Knjiga „Socijalističko društvo i religija” iz 1963. godine nastala je kao rezultat prvoga empirijskog istraživanja u okviru sociologije religije u tadašnjoj Jugoslaviji. Autor je i knjiga Drama ateizacije, Sveto i svjetovno, Ateizam kao povijesni humanizam, Dogma i sloboda itd.
– Centar svakog sveučilišta nisu zgrade, nego ljudi, profesori i studenti, universitas koji ih smješta u zajednicu. Profesor Ćimić svojom osobnošću i blagošću izgrađivao je i nekadašnji Filozofski fakultet i Sveučilište u Zadru, obogaćujući nas svojim životom i opusom. Bavio se složenom sociološkom problematikom, društvenim fenomenom koji nadilazi ovaj trenutak. Razmatrajući „sveto” i „svjetovno” zalagao se za prepoznavanje posebnosti i važnosti onog drugog pristupa, za razliku od današnjeg vremena kada smo svjedoci radikalizacije i s jedne i s druge strane. Bio je specifičan svjedok složenosti šireg prostora kojem pripada i Hrvatska, pitanjima različitih religijskih denominacija i neizbrušenih nacionalnih identiteta, a kao osoba nadilazio je ulogu koju je imao u akademskoj zajednici, istaknuo je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak prisjetio se zajedničkih trenutaka provedenih na Institutu Ivo Pilar, ali i kasnijih suradnji u kojima je obogatio njegova razmišljanja, poglede na znanost i život, dok je pročelnik Odjela za filozofiju izv. prof. dr. sc. Marko Vučetić istaknuo kako Ćimić i nakon smrti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje Boga, nastavlja živjeti kroz svoju ostavštinu.
Trenutaka iz svojih studentskih dana prisjetio se hrvatski sociolog i diplomat Ivica Maštruko, koji će ga pamtiti po dva sjećanja – prvi je usporedba znanstvenog rada s proizvodnjom metalnog premeta, za koji je potrebna ruda, talionica, valjak, kovanje, pa se tek onda dobije gotovi proizvod. Jednako zahtjevno mora biti i pisanje doktorata kojeg je tada pisao, rekao mu je, zbog čega je na njemu radio dodatnu godinu dana. Drugi je vezan za njegovu kasniju ulogu veleposlanika pri Svetoj Stolici.
– Pitao me jesam li dotaknuo papu Ivana Pavla II. rukom, a kako sam odgovorio kako jesam barem tridesetak puta, na rukovanjima kada sam vodio Izetbegovića, Tuđmana, Kučana ili na privatnim sastancima, rekao mi je kako prema legendi svaki takav dodir s papom oslobađa čovjeka sedam godina od križa. „Kako si ga dirao tridesetak puta, možeš biti miran dva stoljeća. Imaj na umu da ćeš i dalje griješiti i bit će ti oprošteno”, rekao je. Nikad mu ne mogu biti dovoljan zahvalan za to sjećanje, rekao je Maštruko.
ZADAR / ŽUPANIJA
BATURI, PRIDRAGA / Otkriven spomenik poginulim braniteljima Grbinu i Majeru

U zaseoku Baturi u Pridrazi svečano je otkriveno spomen-obilježje u čast dvojici hrvatskih branitelja poginulih u VRO Maslenica – Danijelu Grbinu iz Otočnoga bataljuna te Robertu Majeru, pripadniku bojne Frankopan.
Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Babić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, načelnici općina Sali, Preko i Novigrad, predstavnici Hrvatske vojske, policije i udruga iz Domovinskog rata te brojni građani.
Obraćajući se nazočnima župan Božidar Longin rekao je kako je neprijatelj želio postići da utihne hrvatski jezik, kako je želio izbrisati jedan čitav narod prisilivši nas da dokazujemo ono svoje pravo koje se u drugim zemljama podrazumijeva – pravo na samostalnost i suverenost.
„Danijel i Robert i njegovi suborci, svi hrvatski branitelji, oni su koji su ostvarenje tog podmuklog plana onemogućili svojom hrabrošću, svojom snagom, svojom žrtvom. Nisu razmišljali, nisu oklijevali, ostavljali su svoje poslove i svoje obitelji i odlazili na bojište u neizvjesnost, u patnju, u životnu opasnost…“, rekao je župan Božidar Longin.
Ministar Medved poručio je kako nas u Pridrazi okupljaju sjećanje i duboka zahvalnost prema onima koji su nam darovali slobodu. “Danijel Grbin i Robert Majer bili su junaci koji su u najtežim trenucima rata dali najviše što su imali – svoje živote. Njihova žrtva temelj je naše sadašnjosti i budućnosti, a naša je odgovornost da ih nikada ne prepustimo zaboravu. Zato podržavamo ovakve inicijative i spomen-obilježja – kao trajne podsjetnike na hrabrost i ljubav prema domovini”, istaknuo je Medved.
Dodao je kako je dužnost svih nas prenijeti istinu o Domovinskom ratu budućim generacijama: “Naša djeca moraju znati da mir u kojem odrastaju nije došao sam od sebe, već iz hrabrosti i krvi onih koji su ga izborili. Hrvatska nije i neće zaboraviti svoje branitelje”, poručio je.
Nazočnima se obratio i predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, rodom Saljanin i rođak poginulog Danijela Grbina.
Nakon otkrivanja spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a program je završen molitvom odrješenja.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZ “KOMUNALCA”: Nastavak radova na proširenju vodoopskrbne infrastrukture u naseljima Sv. Petar na Moru, Turanj i Sv. Filip i Jakov!

Na području Općine Sveti Filip i Jakov provodi se projekt Proširenja vodoopskrbne infrastrukture, koji obuhvaća izgradnju novih vodoopskrbnih dionica na vodoopskrbnom području Komunalca d.o.o., Biograd na Moru u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u vrijednosti od 3,4 milijuna eura bez PDV-a.
Projekt je podijeljen u dvije etape. Etapa I obuhvaća naselja Sv. Petar na Moru, Turanj i Sv. Filip i Jakov te vrijednost etape I iznosi 999.487,85 eura bez PDV-a. Duljina vodoopskrbnog cjevovoda u etapi I iznosi 1473 metra te će se izvesti 59 vodoopskrbnih priključaka. Etapa I također obuhvaća izgradnju hidrostanice ”Majčin brig 1” koja će hidraulički poboljšati sustav te dovesti do boljeg funkcioniranja i dostave dovoljne količine vode. Dovod vode do crpne stanice putem novog cjevovoda iz postojeće vodospreme VS Straža, koja će osigurati potrebne količine vode i tlak za nesmetano funkcioniranje sustava.
Radove nadzire tvrtka Civil Engineering Consultancy d.o.o., dok je izvođač tvtka GOLEMI. Voditelj projekta je Hidroprojekt-ing d.o.o., a glavni projektant Davor Stanković.
Ovaj projekt donosi značajna poboljšanja u vodoopskrbi na području općine Sveti Filip i Jakov, posebno u naseljima Sv. Petar na Moru, Turanj i Sv. Filip i Jakov. Poboljšana infrastruktura omogućit će stabilniju opskrbu vodom, bolju hidrauličku funkcionalnost sustava te veću sigurnost u slučaju požara.
Radovi na ovom projektu značajno doprinose kvaliteti života lokalnog stanovništva, kao i daljnjem razvoju komunalne infrastrukture na području općine.
Za vrijeme izvođenja radova molimo građane za strpljenje i razumijevanje s obzirom da su mogući povremeni prekidi opskrbe pitkom vodom i otežana komunikacija osobnim automobilima te da prate obavijesti na Internet stranicama Komunalac d.o.o. i Općine Sv. Filip i Jakov, stoji u objavi iz Komunalca.
ZADAR / ŽUPANIJA
USUSRET DANU BOLESNIKA / Dr. Finka: “Društvo i zajednica vrijede onoliko koliko brinu o svojim najranjivijim skupinama”

Udruga za zaštitu prava pacijenata Zadarski pacijent želi podsjetiti građane na Svjetski dan bolesnika, koji se obilježava 11. veljače, poznat i kao dan Gospe Lurdske. Ove godine se obilježava 33. Svjetski dan bolesnika, otkako ga je utemeljio Papa Ivan Pavao II na dan 13 svibnja 1992.g. Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti:
“Poruka poslanice Pape Franje povodom dana bolesnika u Jubilejskoj 2025. godini je poruka velikog ohrabrenja: “Nada… ne postiđuje!”, već nas krijepi i jača u nevolji.
Kako biti i ostati jak kad si bolestan i kad osjećaš i patnju najbližih osoba u njihovoj nemoći da ti pomognu?!
Dan bolesnika je samo jedan od dana u životu bolesnika, ali važan podsjetnik i putokaz društvu da obrati pažnju na bolesnike i njihove potrebe. Kao samo jedna od ranjivih skupina društva, koja nažalost ne posjeduje nikakvu moć niti bogatstvo (. .i ne nalazi se na Forbesovim listama. .), često su zanemarivani i mnogi ih koriste kao paravan/alibi za neke svoje ciljeve. Bolesnicima je neophodna socijalna uključenost, empatija društva, pojedinaca i zdravstvenih radnika. U bolesti se ljudi osjećaju nemoćnima, krhkim, ustrašenima, a vrlo često i nepotrebnim u ovom užurbanom društvu. Uz bolesničke postelje, svojom blizinom uz one koji pate ljudi se nauče nadati, vjerovati i otkrivati uzajamnu ljubav. Svi zajedno, jedni za druge, bolesnici, članovi obitelji, liječnici i medicinsko osoblje, volonteri, prijatelji, svećenici, redovnice… postaju ‘anđeli nade’ gdje god se nalazili, bilo u obitelji, u bolnicama, staračkim domovima…
Načela humanosti i dobrote bi trebalo involvirati u sve pore društva, a nadasve u školske kurikulume, kako bi slijedeće generacije naučile i prihvatile, da društvo i zajednica vrijede onoliko koliko se poštuje i brine o ranjivim skupinama društva. kao i čuvanju ljudskog dostojanstva. Odmalena se treba razvijati sposobnost slušanja, dobre komunikacije, milosrđa i nježnosti, protiv kulture ravnodušnosti i odbacivanje u svim aspektima života, a nadasve u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
“Briga za bolesnike zahtjeva i profesionalnost medicine i nježnost bliskih osoba, kao i društva u cjelini. ” – poznate su riječi Pape Franje u jednoj od svojih svojoj poslanica za dan bolesnika. Ujedno je produbio svoje misli i ukazao na izoliranost bolesnika u društvu, i fizičku i psihološku i duhovnu. “Kultura odbacivanja u kojoj se osobe ne doživljavaju kao primarna vrijednost koju treba poštivati i čuvati. ..politike koje ne stavljaju u središte dostojanstvo ljudske osobe… ..strategije koje ne jamče financijska sredstva za pristup zdravstvenim uslugama, potrebnim lijekovima. .. za dobrobit bolesnika je potreban tripartitni savez između liječnika, bolesnika i članova obitelji !”
Ranjive skupine društva (stari, slabi, djeca, bolesni, invalidni…), nemaju uvijek i svugdje u svijetu pristup zdravstvenoj skrbi, ili im nije osigurana na pravedan način. Mora se shvatiti da je zdravlje primarno opće i javno dobro, kao temeljno načelo svakog društva, te ulaganje u sredstva za liječenje i njegu, nije trošak nego vrijednost i investicija. Ne smijemo zaboraviti jedinstvenost svakog pacijenta s njegovim dostojanstvom i njegovim slabostma.
Svaki bolesnik je važniji od svoje bolesti, i usprkos svekolikom napretku medicine, liječe se bolesnici!!
A oni su neodvojivi od svojih slabosti, strahova, tjeskoba i treba ih pomno slušati, tješiti, njegovati, jednostavno biti blizu!!
“Bolest uvijek ima lice i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava.” (usp.Fratelli tutti, 22).
Ne zaboravimo da je usamljenost teža i od najtežih bolesti… zbog usamljenosti bolesnici umiru svaki dan pomalo.
Zato posjećujmo naše bolesnike, članove obitelji, prijatelje, susjede, poznanike, usamljene…. nasmijmo se s njima, nazovimo ih da ih pitamo kako su, pošaljimo im poruku… pitajmo ih da li nešto trebaju….naših 10-15 minuta, njima će uljepšati dan, a mi ćemo se osjećati dobro ! Ili bolje!”
Dubravka Finka, dr med., Udruga za zaštitu i promicanje prava pacijenata Zadarski pacijent