Tech

U vožnji računate na toleranciju zbog moguće greške radara? Do ove se brzine možete pouzdati u to

Objavljeno

11 mjeseci prije

14. siječnja 2025.

Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.

Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.

Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Hrvatska nije jedina

Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.

Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.

Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.

Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).

Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.

Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.

Povezane teme :automobili prometne kamere vožnja

Up Next

Meta otpušta pet posto radnika: “Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima”

Ne propustite

Oprez! Ni pod kojim okolnostima se ne javljajte na ove telefonske brojeve

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Tech

Velika promjena za sve pametne telefone: Svaki uređaj je pogođen

Objavljeno

9 sati prije

17. prosinca 2025.

Tko danas kupuje novi pametni telefon, sve češće primjećuje jedno: plastična SIM kartica više nije nužna za korištenje mobilne mreže. Umjesto toga, korisnici svoj uređaj aktiviraju jednostavno – pomoću QR koda. Tehnologija koja stoji iza toga zove se eSIM i već se koristi kao nasljednik klasične SIM kartice.

Dok su korisnici ranije pri promjeni operatera jednostavno zamijenili SIM karticu, s eSIM-om je potreban drugačiji pristup. Korisnici preuzimaju digitalni profil, najčešće skeniranjem QR koda. Aktivacija traje svega nekoliko minuta.

Što je zapravo eSIM?

eSIM je sićušni čip koji proizvođači trajno ugrađuju u pametni telefon. Slovo „e“ dolazi od riječi embedded, što znači “ugrađen“. Za razliku od plastične SIM kartice, ovaj čip se ne može izvaditi niti fizički zamijeniti. Svi važni podaci – poput telefonskog broja i informacija o ugovoru – pohranjuju se digitalno na tom čipu, piše Fenix magazin.

Primjer iz svakodnevice

Korisnik pametnog telefona na odmoru u Španjolskoj želi povoljan podatkovni paket. Nekad je to značilo: kupnja lokalne SIM kartice, vađenje stare, umetanje nove. S eSIM-om se sve rješava iz hotelske sobe putem aplikacije. No oprez: na pozive s nepoznatih brojeva, primjerice s deset znamenki, korisnici se ne bi trebali javljati.

eSIM umjesto SIM kartice: Koje su prednosti za korisnike?

eSIM donosi brojne prednosti:

Odmah spremno za korištenje: nema čekanja na SIM karticu poštom
Više profila: moguće je paralelno koristiti više tarifa
Ekološki prihvatljivo: prestaje proizvodnja milijuna plastičnih kartica
Idealno za putovanja: strani tarifni paketi mogu se kupiti online
Više prostora u uređaju: proizvođači mogu izrađivati tanje telefone

SIM kartica pred izumiranjem: Na što potrošači moraju paziti pri kupnji

Ne podržava svaki pametni telefon ovu tehnologiju. Apple ugrađuje eSIM od iPhonea XS, dok Samsung nudi eSIM, među ostalim, od modela Galaxy S20. Tko nije siguran, trebao bi pitati prodavača ili provjeriti tehničke specifikacije uređaja.

Aktivacija funkcionira ovako: mobilni operater šalje QR kod e-mailom ili ga učini dostupnim online. Korisnik skenira kod kamerom pametnog telefona, uređaj automatski preuzima sve potrebne podatke – i to je to.

SIM kartica nestaje: Ovo su nedostaci eSIM-a

Tehnologija ipak ima i slabu stranu. Budući da se čip ne može jednostavno prebaciti u drugi telefon, korisnici pri promjeni uređaja moraju zatražiti novi eSIM profil. Kod nekih operatera to se dodatno naplaćuje.

Brza zamjena telefona također više nije moguća. Ranije su korisnici kod kvara jednostavno prebacili SIM karticu u zamjenski uređaj. S eSIM-om taj proces traje dulje jer je potrebna nova aktivacija profila.

Plastična SIM kartica postaje rijetkost – eSIM uređaji budućnost

Stručnjaci poput Alexandera Rabea iz Udruženja internetske industrije eco procjenjuju da će klasične SIM kartice za pet godina biti prava rijetkost. U SAD-u Apple već prodaje modele koji funkcioniraju isključivo s eSIM-om, rekao je Rabe u intervjuu za ZDF u ožujku 2024.

Njemački mobilni operateri Telekom, Vodafone i O2 već odavno nude ovu tehnologiju. Za korisnike to znači: tko uskoro kupuje novi pametni telefon, trebao bi se upoznati s eSIM-om.

Nastavi čitati

Tech

Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju

Objavljeno

5 dana prije

12. prosinca 2025.

Ne još dugo — barem u astronomskim razmjerima — i planet Zemlja uronit će u tamu na dugih šest minuta, kada će Mjesec zakloniti Sunce tijekom najdulje pomrčine Sunca stoljeća.

Rekordnih šest minuta i 23 sekunde potpune tame

Odbrojavanje je počelo za 2. kolovoza 2027., kada će Mjesec zakloniti Sunce na više od šest minuta, što je rekord 21. stoljeća. Egipat će pritom biti idealno mjesto za promatranje.

Bit će to, točnije, šest minuta i 23 sekunde potpune tame, gotovo nestvaran vremenski interval — osobito ako se uzme u obzir da većina potpunih pomrčina ne traje dulje od tri, najviše četiri minute. Savršeno poravnanje će oduševiti astronome i zaljubljenike u svemir, a opisuje se kao jedinstven događaj u 21. stoljeću, javlja RAI.

Zašto će trajati tako dugo?

Potpune pomrčine Sunca događaju se kada se mladi Mjesec točno poravna između Zemlje i Sunca. No zašto trajanje potpune tame toliko varira od jednog događaja do drugog?

Prema Kraljevskom astronomskom društvu (Royal Astronomical Society), posebnost pomrčine 2027. godine rezultat je kombinacije povoljnih astronomskih čimbenika.

Blizina Mjeseca Zemlji

Mladi Mjesec mora biti dovoljno blizu Zemlji kako bi omogućio produljeno trajanje potpune pomrčine, navodi ugledna britanska institucija.

NASA, koja s velikom preciznošću izračunava putanje i vremenske okvire, oslanja se na podatke institucija poput Američkog pomorskog opservatorija (US Naval Observatory) i Ureda HM Nautical Almanac. Ti podaci omogućuju točno određivanje položaja Mjeseca na nebu i njegove udaljenosti od Zemlje u svakom trenutku.

Rotacija Zemlje

Presudnu ulogu ima i rotacija Zemlje, koja nije potpuno ujednačena: male varijacije mogu blago promijeniti putanju Mjesečeve sjene. U slučaju pomrčine 2027. godine, astronomi potvrđuju da su položaj, vremena i zone vidljivosti već poznati s vrlo visokom preciznošću.

Nezaboravnih 15.000 kilometara tame

Astronomi procjenjuju da će se pojas u kojem će Sunce biti potpuno zaklonjeno protezati na više od 15.000 kilometara, prelazeći južnu Španjolsku, Maroko, Alžir, Tunis, Libiju, Egipat, Saudijsku Arabiju i Jemen, gdje će se moći svjedočiti doista rijetkom astronomskom spektaklu.

Najdulje će trajati u blizini Luksora u Egiptu — šest minuta i 23 sekunde.

Nastavi čitati

Tech

OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina

Objavljeno

1 tjedan prije

10. prosinca 2025.

NASA je objavila kada će se dogoditi najduže potpuno pomračenje Sunca u ovom stoljeću – i nećete morati dugo čekati

Trajanje potpune pomrčine Sunca uvijek varira. U travnju 2024. pomrčina koja je prešla preko Sjeverne Amerike trajala je 4 minute i 28 sekundi. Suprotno tome, pomrčina koja će zahvatiti Španjolsku u kolovozu 2026. trajat će samo minutu i 43 sekunde.

Prema NASA-inom kalendaru pomrčina Sunca, najduža pomrčina u posljednjih 100 godina dogodit će se 2. kolovoza 2027. Njena totalna faza trajat će 6 minuta i 23 sekunde. Tijekom tog vremena dijelovi Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka bit će pod Mjesečevom sjenom.

Prema NASA-inoj karti, pomrčina će započeti u Maroku i južnoj Španjolskoj. Zatim će prijeći preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Saudijske Arabije, da bi završila u Jemenu i na obali Somalije. Najduže trajanje bit će zabilježeno u Egiptu, posebno u Luksoru i Asuanu, poznatima po svojim pogrebnim hramovima.

Unatoč čestim teorijama zavjere koje prate gotovo svaku pomrčinu Sunca, ono ne utječe na zdravlje i nema nikakav fizički utjecaj na planet. To je prirodna i predvidljiva astronomska pojava, rezultat poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Štoviše, pomrčina Sunca nije jedinstvena za naš planet – događa se i na Marsu i na Mjesecu, što smo nedavno imali priliku vidjeti.

Postoje i druge potpune pomrčine Sunca koje će imati slično dugo trajanje, ali na njih će trebati čekati desetljećima. Prema izračunima NASA-e, ovo su sljedeće pomrčine s dugim trajanjem:

kolovoz 2045.: 6 minuta i 6 sekundi

travanj 2060.: 5 minuta i 12 sekundi

kolovoz 2063.: 5 minuta i 49 sekundi

svibanj 2078.: 5 minuta i 40 sekundi

rujan 2081.: 5 minuta i 33 sekunde

svibanj 2096.: 6 minuta i 6 sekundi

Nastavi čitati