Hrvatska
Za koliko će biti veći računi za struju?

Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu prema razdoblju prije 1. studenog prošle godine.
U paketu s višom cijenom plina, moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?
Vedran Špehar, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva kazao je u emisiji HRT-a U mreži Prvog kako je ovo drugi korak koji je započet s 1. listopadom.
“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi, a sada je i to uslijedilo. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije i on je 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.
Dodaje, da nema ovih mjera poskupljenje bi bilo puno više.
“Na žalost, doba jeftine energije je prošlo što zbog energetska tranzicije, što je proces koji će trajati bar 20-ak godina pa i duže, stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, CO2 neutralan kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i to, ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.
Ističe kako održiva energija košta.
“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.
Veći računi
Građani bi mogli očekivati veće račune od 4-7 eura.
Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kazala je kako svako poskupljenje energenata neminovno se održava na povećanje cijena.
“Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju”, rekla je.
Dodaje kako smjernice UN-a govore kako bi bilo lakše potrošačima da plaćaju jednu cijenu. Kako kaže, mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube.
Raste ovisnost o cijeni energenata
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP-a kazao je kako građani dugi niz godina plaćaju manje maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci plaćaju veleprodajnu cijenu više.
“To je izvan svake logike, naglašava i dodaje kako se socijalna politika može voditi na puno više načina nego kroz cijene energenata”, naglasio je.
Ističe kako nama raste ovisnost o cijeni energenata.
“HUP se zalaže za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljive izvore energije. Iako su investitori sagradili 2600 megavat sati novih kapaciteta u izvorima novo obnovljive energije, a samo zato što HERA- nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta to stoji nespojeno na mrežu”, rekao je Stojić.
Objasnio je kako 2600 megavat sati može pokriti od prilike pola potrebe stanovništva u Hrvatskoj.
“Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko cjenovne politike”, naglasio je.
Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU.
“To je bitno stoga što neki naši veći poduzetnici su zbog toga manje konkurentni”, kazao je.
Špehar ističe kako se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i na male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.
Knežević je naglasila kako od 2022. godine imamo stalni rast cijena.
“Udruge potrošača su stalno prozivane kako su trebale reagirati. Mi nikakvih ovlasti nemamo, a tražili smo da ih imamo”, istaknula je.
Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta
Stojić se osvrnuo na uvođenje eura koji je bio uveden u jeku energetske krize, jeku uvezenih prehrambenih proizvoda, rata u Ukrajini. Smatra kako imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.
Špehar naglašava kako je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava kod nas.
“Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu”, rekao je.
Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala se što s njima.
“Ublažili smo situacije, ali situacije se trebaju mijenjati”
“Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene, ako vi taj proizvod ne možete kupiti”, naglasila je.
Stojić je kazao kako u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas su porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.
“Prosječna cijena košarice je porasla oko 30 posto”, dodao je.
Ističe kako smo glede realnog medijalnog dohotka u zadnjih 4-5 godina preskočili 4 članice EU.
“Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste”, zaključio je Stojić.
Hrvatska
Rastu cijene, ali i broj turista: Hrvatska jedna od najskupljih destinacija na Mediteranu!

U posljednje tri godine hrvatski turistički sektor bilježi značajan rast troškova, pa se Hrvatska tako prometnula u jednu od najskupljih mediteranskih destinacija.
Cijene u turističkom sektoru porasle su oko 50 posto i po tome je Hrvatska nadmašila mediteranske konkurente gdje su cijene rasle između 15 i 20 posto. Upravo zbog tih poskupljenja, turisti s ključnih tržišta – Njemačka, Češka, Austrija i Italija, potražili su pristupačnije destinacije, što je rezultiralo blagim padom prihoda od turizma u vrhuncu sezone, piše Travel and tour world.
No, unatoč ovim financijskim pritiscima Hrvatska je zabilježila ukupni porast turističkih dolazaka u 2024. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, zemlju je posjetilo više od 21,3 milijuna posjetitelja, što predstavlja rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Noćenja su također zabilježila porast od 1% te su premašila 108,7 milijuna. Međutim, prihod od inozemnog turizma pao je za 0,7% tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima u usporedbi s prethodnom godinom, što naglašava ekonomski pritisak na posjetitelje i domaću ugostiteljsku industriju.
Posljedice poskupljenja
Čelnici hotelske industrije tvrde da su inflacija i povećanje plaća povećali operativne troškove, te da je stoga moralo doći do prilagodbe cijena smještaja i usluga. Iako su hotelske cijene u Hrvatskoj porasle za samo 1,9% u 2023., one su i dalje znatno više nego u razdoblju prije pandemije. Nasuprot tome, u drugim mediteranskim odredištima cijene hotela su prošle godine porasle oko 4,5%, što ih čini relativno konkurentnijima.
Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma, priznao je da rastući troškovi nadmašuju rast prihoda, što dovodi do pada profitabilnosti hotela. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da nastavak poskupljenja može oslabiti konkurentnost Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu jer susjedne zemlje privlače putnike koji paze na budžet.
Visoke cijene, stambena kriza…
Utjecaj inflacije nije ograničen samo na sektor turizma. Sve veći troškovi utjecali su na sve stanovnike Hrvatske, zbog čega su građani i podržali bojkote trgovina diljem zemlje. Taj se pokret potom prelio i na druge države u blizini, uključujući BiH, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.
No to nije jedini problem. Hrvatsku muči i stambena kriza. Iako je udio vlasnika kuća i dalje visok – 92% stanovništva posjeduje nekretninu – iznajmljivači se bore s naglo rastućim troškovima najma. Visoka potražnja povećala je cijene stanova, zbog čega je kućanstvima s nižim primanjima teško osigurati pristupačan smještaj. Problem je posebno izražen u obalnim turističkim središtima, gdje je potražnja za kratkoročnim najmom napuhala troškove.
Istovremeno, Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija koje nameću globalne booking platforme. Ove naknade, koje često prelaze 15% do 20% po transakciji, smanjuju zaradu lokalnih tvrtki dok povećavaju potrošačke cijene. Kao rezultat toga, čelnici industrije zagovaraju uspostavu nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjila ovisnost o međunarodnim platformama.
Stvaranjem alternative koju podupire vlada, Hrvatska nastoji putnicima pružiti izravne mogućnosti rezervacije po nižim troškovima, istovremeno osiguravajući pravednu raspodjelu prihoda za lokalne pružatelje usluge.
Buduća perspektiva hrvatske turističke industrije
Dok se Hrvatska suočava s gospodarskim izazovima i sve većim troškovima turizma,turistička industrija traži načine za postizanje ravnoteže između profitabilnosti i pristupačnosti. Iako je zemlja i dalje popularno odredište, održavanje konkurentnih cijena bit će ključno za održavanje rasta.
Hotelijeri, kreatori politike i dionici u turizmu nastavljaju procjenjivati strategije za privlačenje posjetitelja bez ugrožavanja dugoročne ekonomske stabilnosti.
S obzirom na to da inflatorni pritisci ne popuštaju još uvijek, a globalni trendovi putovanja se razvijaju, hrvatski se turistički sektor mora prilagoditi promjenjivoj dinamici tržišta. To može biti kroz inovativna rješenja za rezervacije, poboljšano upravljanje troškovima ili poboljšanu ponudu usluga. Sposobnost turističke industrije da ostane konkurentna odredit će njezin budući uspjeh u izrazito konkurentnom mediteranskom turističkom krajoliku, zaključuje Travel and tour world.
Hrvatska
Na snazi upozorenje na hladni val, evo kad stiže osjetno zatopljenje

Vedro je diljem zemlje, temperature su vrlo niske u unutrašnjosti, 10.2 stupnjeva ispod nule izmjereno je u Bednji. Minusa ima i duž obale, gdje i dalje puše snažna bura, udari su olujni pod Velebitom, u prometu ima ograničenja.
Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, uz obilje sunca i na kopnu i na moru.
Stabilno će biti i u drugom dijelu tjedna. I tijekom četvrtka i petka na snazi će biti upozorenje na hladni val diljem zemlje. Danju će uz obilje sunca temperature postupno rasti.
Krajem tjedna manje hladno, uz porast naoblake, u skladu s tim i porast vjerojatnosti za slabu oborinu. Sve dominantniji će biti vjetra južnog smjera.
Čini se da će novi tjedan biti u znaku južine i osjetno toplijeg vremena, no i česte kiše.
Hrvatska
Najavljen je i bojkot banaka. Ekonomski analitičar: “Ovo postaje sve apsurdnije”

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da organizatori bojkota polaze od pogrešnih pretpostavki o funkcioniranju nacionalne ekonomije i ponašanju potrošača.
U petom tjednu bojkota trgovina i usluga, organizatori s potrošačke platforme “Halo, inspektore” najavili su širenje akcije na banke i teleoperatere.
Savjetnik te potrošačke platforme i organizator bojkota Josip Kelemen najavio je okupljanje pred sjedištem Hrvatske narodne banke u Zagrebu ovoga četvrtka, 20. veljače, na Svjetski dan socijalne pravednosti. Među ostalim i da građani iskažu nezadovoljstvo rastom bankarskih naknada.
“Cijene rastu iz drugih razloga”
Osim općenitog spominjanja bojkota banaka, Kelemen i društvo s platforme “Halo inspektore” nisu konkretnije naveli kako bi izgledao bojkot banaka. Bi li to, kao u slučaju trgovina, podrazumijevalo neodlazak određenog dana ili tjedna u poslovnice banaka, izbjegavanje korištenja bankarskih usluga uključujući podizanje gotovine na bankomatima, odustajanje od planiranog ili već dogovorenog podizanja kredita u banci, demonstrativno rezanje kreditnih kartica…?
Ekonomski analitičar Damir Novotny skeptičan je spram ovog bojkota.
“Ideje koje dolaze u javnost iz udruge koja organizira bojkot postaju sve apsurdnije. Ako im je osnovna ideja da utječu na inflaciju, dakako da ne mogu kroz taj kanal snižavati cijene koje rastu zbog nekih drugih razloga, a ne onih o kojima govore organizatori bojkota. Oni polaze od potpuno pogrešnih pretpostavki o tome kako funckionira nacionalna ekonomija i kako se ponašaju potrošači”, smatra.
“Bojkot je otišao u krivom smjeru”
Ističe da se u suvremenoj nacionalnoj ekonomiji ne može živjeti bez banaka ili osiguravajućih društava.
“Ne možete bez police osiguranja i bez potrošačkih kredita. I telekomunikacije i bankarski sektor i opskrba tržišta u cjelini su nužni. A usluge tih institucija razvijene su do te razine da iziskuju određene troškove”, kaže.
Novotny ističe da korisnici tih usluga nisu samo hrvatski građani, nego i turisti koji dolaze u Hrvatsku i da na toj točki dolazimo do apsurdne situacije.
“Dio građana i javnosti želio bi uživati u blagodatima turizma i svega što on donosi i njihovim kućanstvima, a s druge strane spremni su podržati ukidanje onih usluga koje turisti traže, žele i trebaju. Ovaj bojkot je otišao u posve apsurdnom smjeru”, uvjeren je.
Mogu li kvalitetne usluge biti jeftine?
Napominje kako organizatori bojkota spominju rast bankarskih naknada kao motiv za bojkot, a ne spominju da domaći bankarski sektor ima visokorazvijene usluge.
“Hrvatski bankarski sektor ima najrazvijenije usluge u istočnoj Europi. Navikli smo da su nam one dostupne putem mobilnih komunikacijskih uređaja i da imamo potrošačke kredite kroz kreditne kartice. Hrvati su među narodima s najvećim brojem kreditnih kartica po glavi stanovnika u Europi. Očito je da vole te usluge pa je apsurdno ako ih žele bojkotirati. To je neizvedivo.”
Novotny ističe da podaci govore kako cijene usluga hrvatskih banaka nisu najviše u odnosu na usporedive zemlje.
“Nisu ni previsoke ni preniske, negdje su u sredini. A u odnosu na kvalitetu tih usluga, cijene naknada su umjerene. Mi nikada nismo imali situaciju da banke dva ili tri dana ne pružaju usluge bankomata ili mobilnog bankarstva, što se u istočnoeuropskim zemljama često događa. Iza toga stoje velika ulaganja u tehnologije i ljude, a mi bi htjeli kvalitetne usluge, ali da su jeftine”, kaže.
-
magazin4 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NE ZABORAVITE: U podne je vježba Civilne zaštite. Ne uznemiravajte se ako vidite vozila hitnih službi!