Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dao je suglasnost da se ispred Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, na Mirogojskoj 16 postavi skulptura u sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19. Postavljanje su inicirali Gradska skupština i SDP, a ovlašteni projektant je Ivica Pauković.

Skulptura će biti izrađena od kamene kocke granitnog masiva 70x70x70 cm ‘Nero impala medijum’ s ugraviranim tekstom srebrnom tonu s gornje strane i s grbom Grada Zagreba s prednje strane. Prema prijedlogu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom ugravirani tekst će glasiti: ‘U sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19 u pandemiji 2020. – 2023. Grad Zagreb’, kako stoji u obrazloženju odluke, piše Večernji list.

Tehničku dokumentaciju izradilo je trgovačko društvo GIM GRAĐENJE d.o.o., a sredstva za postavljanje osigurana su u gradskom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027.

Potrošačka platforma “Halo, inspektore” poručuje da je bojkot trgovina uspio te da su postignuta dva cilja.

“Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli.

Bojkot je uspješno poslužio kao megafon – svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu”, poručuju iz platforme “Halo, inspektore”.

Dodaju da je bojkot alat privremenog pritiska te priznaju da treći opći bojkot nije imao masovnost kao onaj prvi, ali da je svejedno dao dovre rezultate.

“Ne odustajemo”

“Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo”, dodaju organizatori bojkota.

Naveli su i u kojim je gradovima zabilježen najveći apsolutni pad vrijednosti računa: u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Istaknuli su i gradove Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje.

Sniženja nakon bojkota

“Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota – zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja – samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom”, poručuju organizatori i dodaju:

“Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?!”

“Postignuta dva cilja”

Iz ove potrošačke platforme također navode da je bojkot ispunio dva cilja, a da treći još nije. “Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje.”

“Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža”, navodi se u Facebook objavi potrošačke platforme “Halo, inspektore”.

Podaci Porezne uprave

Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 40 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15, a iznos za 21 posto.

U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.146.514 računa, a iznos računa 47.586.863,27 eura, objavila je PU u subotu.

U petak 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa iznosio je 34.030.624,29 eura, a u petak 24. siječnja broj računa je bio 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.

U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571, a iznos računa 60.565.083,41 eura.

​Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 26 posto, dok je iznos računa također veći za 40 posto.

U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je bio veći 51 posto, a iznos računa za 66 posto. U odnosu na petak 17. siječnja, dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa je bio manji 15 posto, a iznos računa također je manji za 21 posto.

Kako je objavio RTL, policija je uhitila maloljetnika kojeg sumnjiči za napad na 45-godišnju ženu koja je u srijedu, 29. siječnja, u večernjim satima trčala zadarskom šetnicom Karma. Iz zadarske policije još uvijek ne žele službeno ni potvrditi ni demantirati ovu informaciju.

Sve je priznao, uhićen je jučer

Mladić je te večeri oko 20:45 ženi prišao s leđa i oštrim predmetom posjekao je po vratu, nakon čega je pobjegao. Žena je zadobila teške ozljede i hitno je prevezena u Opću bolnicu Zadar.

“Priznao je počinjenje, a priveden je jučer. Postupak još traje, a potraga je trajala sve ovo vrijeme na temelju niza snimki pomoću kojih smo uspjeli doći do počinitelja”, rekao za Večernji izvor iz policije.

I ranije bio pod nadzorom

Prema informacijama RTL-a, riječ je o maloljetniku koji je već bio pod nadzorom stručnih službi zbog psihičkih problema. Navodno je još prošle godine u školi spominjao noževe i napade nožem, zbog čega mu je pružena psihološka pomoć.

Na društvenim mrežama proširila se uznemirujuća snimka nadzorne kamere na kojoj se navodno vidi napad. Njezina autentičnost još nije potvrđena, no čini se da područje na snimci odgovora onome zadarske šetnice Karma. 

Što se vidi na snimci

Na snimci ženi s leđa, na mračnoj šetnici, prilazi muškarac koji bi mogao odgovarati ranijem opisu, visine od oko 185 centimetara, u bijelim tenisicama.

Odmah nakon što ubada nožem ženu u predjelu vrata, bježi u smjeru iz kojeg je došao. 

Napadač je navodno za samo nekoliko centimetara pukom srećom promašio vratne arterije. Da ih je pogodio, napad bi vjerojatno završio kobno. 

Policija zasad ne povezuje ovaj napad s drugim sličnim događajima u Zadru, poput ušuljavanja u kuće na području Arbanasa, što je nedavno izazvalo zabrinutost među građanima.