magazin

PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

1 godina prije

1. prosinca 2024.

hrt.hr

foto: Pixabay

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca, pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća služe se rane jutarnje sv. mise zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima. Tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji širom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.

Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani uz to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.

Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjak povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :advent Featured

Up Next

Horoskop za 1. prosinca 2024.

Ne propustite

SIMBOLI ADVENTA / Što predstavljaju četiri svijeće na adventskom vijencu?

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

magazin

MJESEC FRANKOFONIJE U ZADRU / Kino zona donosi bogat filmski program

Objavljeno

18 sati prije

18. ožujka 2026.

Z NET

Nakon uspješne projekcije „Novog vala” za studente Sveučilište u Zadru, Kino zona nastavlja bogat filmski program u suradnji s Odjel za francuske i frankofonske studije, ovoga puta posvećen obilježavanju Mjeseca frankofonije.

Mjesec ožujak tradicionalno je u frankofonskom svijetu, ali i u zemljama pridruženima Međunarodna organizacija za frankofoniju poput Hrvatske, posvećen promociji francuskog jezika, raznolikih frankofonskih kultura i njihovih globalnih postignuća. Na poziv Francuskog instituta, Kanadskog veleposlanstva i drugih frankofonskih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, ovom su se programu pridružile brojne obrazovne i kulturne institucije diljem zemlje, među kojima i Kino zona te Sveučilište u Zadru.

Program u Zadru donosi raznovrstan izbor suvremenih i klasičnih naslova koji publici omogućuju uvid u različite kulturne, društvene i političke kontekste frankofonskog prostora.

Ciklus započinje 18. ožujka projekcijom švicarskog filma „Zvuk bubnjeva“ (Tambour battant) redatelje François-Christophe Marzala. U proljeće 1970. malo selo u Valaisu proživljava neobičan nemir. Je li to zbog glasačkog listića o pravu glasa žena? Ili zbog skorog referenduma o protjerivanju stranaca? Ne, gore je: seoska limena glazba je eksplodirala! Pola sela kaže da je kriv Aloys, druga polovica odgovara da je Pierre. Neslaganje je glazbeno, političko i ljubavno.

Već 20. ožujka na rasporedu je francuski film „Mala zemlja“(Petit pays) redatelja Érica Barbiera. Devedesetih godina prošlog stoljeća dječak živi u Burundiju s ocem, francuskim poduzetnikom, majkom iz Ruande i mlađom sestrom. Vrijeme provodi družeći se s vršnjacima sve dok ne izbije građanski rat koji okonča nevinost njegova djetinjstva. Film je adaptiran prema istoimenom romanu Gaëla Fayea koji su na hrvatski preveli studenti Sveučilišta u Zadru.

Program se nastavlja 25. ožujka projekcijom marokanskog filma „Otisci vjetra“ (Empreintes du vent) redateljice Layle Triqui. Sophia, mlada fotografkinja iz Tangera, slučajno otkriva da je njezina francuska majka, za koju je vjerovala da je preminula, zapravo još uvijek živa u Francuskoj. Ona se upušta u potragu za dijelovima koji nedostaju njezinu identitetu i za tajnom svoje obitelji.

Pred sam kraj mjeseca, 29. ožujka, publiku očekuje belgijska filmska večer uz film „Sve na kocku“ (Aimer perdre) redateljskog dvojca Lennyja i Harpoa Guita. Nezaposlena i do grla u dugovima, 26-godišnja Armande Pigeon muči se u Bruxellesu. Uz to, sklona je kockanju i ne ustručava se riskirati jer su za Armande sve oklade dobre. Sve osim jedne, možda najluđe oklade koju još uvijek muči: ljubav.

Iste večeri prikazat će se i dokumentarni film „Pasarele” redatelja Sebastijana Borovčaka, koji donosi priču o književnoj frankofoniji kroz boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Film je nastao u sklopu projekta Književna frankofonija Centra za knjigu i prati boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Naime, Larry Tremblay (Kanada), Makenzy Orcel (Haiti/Francuska), Laurence Vielle i Nicolas Hanot (Belgija) boravili su u Zagrebu, Zadru, Šibeniku i Splitu te sudjelovali u nizu književnih susreta s vrlo raznolikom publikom.

Program Mjeseca frankofonije zaključuje se 2. travnja projekcijom albanskog klasika „Priča iz davnine (Perralle nga e kaluara)” u režiji Dhimitër Anagnosti. Priča iz davnine smještena je u tridesete godine 20. stoljeća. Kako bi se zadovoljile želje i potrebe roditelja, dogovoren je brak između četrnaestogodišnjeg Gjina i dvadesetogodišnje Marigo. Gjino nevoljko pristaje, ali se zato Marigo, koja voli drugoga, služi raznim lukavstvima kako bi se oslobodila ovog bizarnog bračnog ugovora.

Sve projekcije održavaju se u Kino zoni s početkom u 18 sati, osim dokumentarnog filma „Pasarele”, koji je na rasporedu u 19:30. Ovaj program donosi jedinstvenu priliku za upoznavanje bogatstva i raznolikosti frankofonskih kinematografija, ali i za promišljanje suvremenih društvenih tema kroz film, potvrđujući još jednom važnost kulturne suradnje i razmjene koju Mjesec frankofonije njeguje diljem svijeta.

**Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

**Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nastavi čitati

magazin

Horoskop za 18. ožujka 2026.

Objavljeno

21 sat prije

18. ožujka 2026.

ehoroskop.net

Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pomalo ste umorni od obećanja i očekujete promjene koje želite. Vjerujete s pravom u ljepše sutra.
KARIJERA: Dobivate određene protekcije, ali to ne znači da se i dalje nećete trebati dokazivati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite vremena za sebe i svoj mir.

Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osjećat ćete koliko je naporno stalno objašnjavati zbog čega izbjegavate bliskost. Jednostavno vam odgovara distanca.
KARIJERA: Morat ćete se malo više potruditi oko financija. Imate dobru priliku, pa bi bilo šteta da je propustite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne sjedite na hladnom.

Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Neke će voljena osoba izluđivati svojim raznolikim zahtjevima. Drugi će vješto izbjegavati društvo.
KARIJERA: Ako opet posumnjate u svoje sposobnosti, samo pogledajte iza sebe što ste do sada postigli. Brzo ćete se ohrabriti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi.

Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pokazat ćete se da čvrsto vjerujete u svoje ljubavne ideale i da od voljene osobe očekujete više nego što ona misli.
KARIJERA: Utjecat ćete na stvari, ljude i događaje više nego što mislite. Niste svjesni koliko vas oponašaju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Napredujete.

Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Partner će vas nadahnuti za nježnost. Vaš međusobni odnos poboljšavat će se iz trena u tren.
KARIJERA: Manjak interesa za posao danas bit će uzrokovan velikim idejama koje dolaze iz vašeg svijeta mašte. Dobro za umjetnike.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne čeprkajte po snovima.

Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete biti skloniji provoditi zajedničke trenutke kod kuće. Tek mali broj vas će izaći, ali brzo će se vratiti kući.
KARIJERA: Bit ćete spremni uložiti više nego što ste planirali, ali to će se pokazati kao odličan potez u budućnosti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte s mladima.

Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pametnim izborom riječi vi ćete nadilaziti prazninu u osobnim odnosima. Sve ćete nadomjestiti intelektom.
KARIJERA: Opet će se preispitivati vaše zasluge i rezultati. Nakon analize sve će ispasti i više nego dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte!

Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Iako verbalno nećete znati izraziti svoje osjećaje, partner će vas razumjeti. Čitat će između redova. Još jedan lijep dan.
KARIJERA: Ono što misle vaši nadređeni nije isto što mislite i vi, ali im danas to ne morate otvoreno pokazati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete istinsku sreću naći preko vaših prijatelja ili u njihovom društvu. Prepustite im se s povjerenjem.
KARIJERA: Doći će do poslovne korespondencije koja će vas umoriti. Radi se o prilično zahtjevnom načinu izražavanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slobodno maštajte.

Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Mnogi će se potruditi osvježiti svoj ljubavni život s partnerom nekim zanimljivim hobijem ili zgodnom večerom.
KARIJERA: U poslu ćete pokazivati lucidnost na kojoj bi vam mnogi mogli pozavidjeti. Pitat će vas da ih uputite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete ljubazni.

Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osim dobre zabave i bogatog društvenog života, vjerojatno ćete isprobati neki novi jelovnik u društvu drage osobe.
KARIJERA: Moguće je da će vas vaši šefovi danas iznenaditi. Mogli bi predložiti sasvim neobične ideje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Primijenite svoju sposobnost diplomacije.

Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Lijepe ljubavne prilike bit će prolazno zanemarene zbog male obiteljske tuge ili peripetije.
KARIJERA: Poslovi koji zahtijevaju emocionalni angažman dobro su postavljeni. Neki će općenito izgarati za posao.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite uporni.

Nastavi čitati

magazin

RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice

Objavljeno

1 dan prije

17. ožujka 2026.

Ako vam se čini da je za dobar burek potrebno puno vremena, razvlačenja i umijeća, jedna turska influencerica pokazala je potpuno suprotno.

Ajsenur Altan na svom YouTube kanalu otkriva način pripreme koji traje svega 15 minuta i ne zahtijeva pećnicu, već samo tavu. Rezultat je zlatno hrskav burek koji nije natopljen uljem, a mnogi tvrde da mu je okus čak bolji od onog iz pekarnice.

Sastojci

kore za pitu

1 jaje

oko jedne trećine šalice mlijeka

oko jedne trećine šalice biljnog ulja, plus malo za podmazivanje tave

200 grama feta sira ili mladog svježeg sira

1 žličica sitno sjeckanog peršina

U posudi najprije sjedinite sir i peršin, a ako želite puniji okus, možete dodati i malo mozzarelle. U drugoj zdjeli umutite jaje, pa umiješajte mlijeko i ulje. Dobivenu tekuću smjesu potom spojite sa sirom i dobro promiješajte.

Tavu lagano premažite uljem. Kore rasporedite tako da prekrivaju dno, dok dio ostavite da prelazi preko rubova. Na dno ulijte malo pripremljenog nadjeva. Ostatak kora istrgajte, lagano zgužvajte, umočite u smjesu i ravnomjerno rasporedite po tavi.

Dijelove kora koji vise preko ruba prebacite prema sredini, premažite ih nadjevom i na kraju prelijte sve što je ostalo od smjese. Poklopite i pecite dok donja strana ne dobije lijepu, zlatnu boju. Zatim pažljivo okrenite i kratko zapecite i drugu stranu. Najbolje je poslužiti dok je još topao, uz čašu hladnog jogurta, prenosi Nova.rs.

Zašto je ovaj burek lakši?

Prednost ovog načina pripreme nije samo u brzini. Mješavina jaja, mlijeka i ulja ravnomjerno natapa kore, pa nema viška masnoće koji često opterećuje klasičan burek iz pekarnice. Upravo zbog prekomjerne upotrebe ulja i margarina, kupovni burek može biti težak za želudac.

Ovdje se koristi točno onoliko masnoće koliko je potrebno da se dobije hrskava vanjština i sočan, ali lagan nadjev. Svježi sir u kombinaciji s peršinom daje dodatnu svježinu, zbog čega je ovaj burek istovremeno zasitan i ugodan za jelo, na način na koji se često priprema u Turskoj.

Nastavi čitati