Hrvatska
Novi Crobarometar: Kojeg predsjedničkog kandidata preferiraju mladi i stari
Drugi dio redovnog mjesečnog istraživanja Crobarometar pokazuje kako oko prvog kruga predsjedničkih izbora nema velikog sukoba među generacijama.
Među mladima je i dalje najpopularniji Zoran Milanović sa 27 posto podrške, manje nego prošlog mjeseca. Na drugo se mjesto u ovoj dobnoj skupini probila Ivana Kekin sa 17 posto, Marija Selak Raspudić pala je na 16 posto, a Primorac čak na 13, piše Dnevnik Nove TV.
U populaciji od 31 do 44 godina opet je prvi Milanović, iako sa 26 posto slabiji nego u listopadu, Primorac je rastao na 24 posto, a Selak Raspudić na 9 posto. Kekin je na 8 posto, a Miro Bulj – kao i u prošloj skupini – ima zanemarivu podršku.
U skupini od 45 do 60 godina Milanović je prvi sa 32 posto, Primorac je na 24 posto podrške, Kekin i Selak Raspudić su izjednačene, a Bulj je na tri posto podrške.
A i kod starijih od 60 ovaj je mjesec Milanović prvi, a Primorac drugi – prošli mjesec bilo je obratno i gotovo izjednačeno, no sada se Milanović odvojio i došao na 39 posto podrške. Primorac je na 27, a svi ostali ispod 5 posto.
Birači Možemo skloniji Milanoviću
Velike stranke su manje više odane svojim kandidatima, no iz preferencija ovih manjih se da naslutiti da su – neovisno o lijevom ili desnom predznaku – češće sklonije Milanoviću, nego Primorcu.
Doduše, samo 7 posto birača HDZ-a bi mu bilo sklono, njih 80 posto ipak je za Primorca, dva posto za Selak Raspudić i 1 posto za Miru Bulja – Ivana Kekin ih ne zanima, ostali bi ili za nekog drugog ili ne znaju.
SDP čvršće stoji oko Milanovića nego HDZ oko Primorca – 86 posto je uz njega, podrška ostalima je zanemariva, a dio SDP-ovaca još ne zna kome su skloni.
Zanimljivo, birači stranke MOŽEMO! i ovaj su mjesec skloniji Milanoviću nego Ivani Kekin, i to još snažnije nego u listopadu – podržava ga 44 posto, nju 39 posto, svi ostali su ovdje na dva ili 6 posto.
A i birači Mosta nisu baš sasvim neskloni Milanoviću: iako bi ih najviše, očekivano, dalo glas Miri Bulju – 35 posto – Milanović je na 27 posto njihove podrške, dvostruko bolje od Marije Selak Raspudić, koja je na 13 posto, ili Primorac i Kekin koji su na 2 odnosno 4.
Konačno, i u podršci koju bi im dali birači Domovinskog pokreta Milanović i Primorac gotovo su izjednačeni, Milanović je na 18, a Primorac na 20 posto podrške birača stranke koja ga i službeno podržava. Selak Raspudić je na 16 posto, ostali zanemarivi uz jako visok broj neodlučnih.
Kako stoje u drugom krugu
Čak 10 posto birača HDZ-a u drugom krugu bilo bi za Milanovića, 85 posto za Primorca, jedan posto bi ostalo kod kuće, a 4 posto ne zna kome bi dali glas. SDP i ovdje motiviraniji, 91 posto njihovih birača bilo bi za Milanovića, samo 2 posto za Primorca, kod kuće ne ostaje nitko, a 7 posto još nema stav.
Gotovo 80 posto Mostovih birača u drugom bi krugu bilo za Milanovića naspram 15-ak posto koji su skloniji Primorcu – 5 posto apstinira a dva posto ne zna. Glasači MOŽEMO!, pak, u drugom krugu su još snažnije uz Milanovića: gotovo 90 posto, dok bi po 4 posto bilo za Primorca ili ostalo kod kuće, a 5 posto ne zna.
U Domovinskom bi pokretu bilo najviše apstinenata u drugom krugu – njih 28 posto – ali bi čak 44 posto dalo glas Milanoviću, a samo 20 posto Primorcu.
Konačno, Milanović stoji bolje i među onima koji iz nekog razloga ne žele na birališta – 57 posto spram Primorčevih 19 posto – što naravno neće činiti razliku na biralištima jer tih ljudi na biralištima neće biti, ali pomaže shvatiti da je javnost mjesec dana prije izbora ipak znatno sklonija Milanoviću, nego Primorcu.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







