Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HUBOL tvrdi da dvojni rad liječnika nije primarni problem, već nešto drugo
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u utorak su poručili da dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva i razlog dugih lista čekanja nego je to rezultat lošeg upravljanja te loše i nesposobne politike. Osim entuzijazma zdravstvenih radnika, u hrvatskom zdravstvenom sustavu gotovo ništa ne funkcionira kako treba, ocijenili su iz HUBOL-a te podsjetili da liječnici dvojni rad ne obavljaju tijekom radnog vremena, već u privatno vrijeme. Pritom su naglasili da ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu, da dvojni rad postoji u državama EU-a i da takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo.
“Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira”, istaknuli su.
“Temeljni problemi javnog zdravstva te dugih čekanja na pretrage i preglede rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika”, ocijenili su te dodali kako se “politika odbija prihvatiti rješavanja problema”.
Ključni problemi javnog zdravstva po HUBOL-u su devastacija i “kolaps” primarne zdravstvene zaštite (PZZ) zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja zbog čega se bolesnici prelijevaju u bolnice te neučinkovita i neodrživa organizacija i upravljanje bolnicama.
Rukovodeće pozicije u hrvatskom zdravstvu su “duboko politizirane”
“Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom. Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane”, ustvrdili su. Vlada, kažu, odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi “eliminiralo ‘vječne šefove’, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju”. Kao jedan od najtežih problema javnog zdravstva istaknuli su korupciju u javnoj nabavi. “Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije”, upozorili su.
Problematizirali su i postojanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, za koje kažu da postoji još samo u Sloveniji, zbog kojeg mnogi liječnici provode tzv. defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga, a broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata raste i zbog brzog razvoja medicine, a što pak ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Preduvjetima za kvalitetno upravljanje listama čekanja u HUBOL-u smatraju i cjelovitu informatizaciju te integraciju zdravstvenih sustava i baza.
Hrvatska
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Čelnici Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP Dubravko Jagić i Zdravko Lončar najavili su danas da će se, nakon konzultacija, do petka očitovati o Vladinoj ponudi dodatnog povećanja plaće od dva posto za rujan s isplatom u listopadu iduće godine.
Lončar je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, rekao da će se o ponudi konzultirati sa sindikalnim vodstvom i u petak obavijestiti Vladu o svom stavu. Dodao je da nije bilo promjena vezano uz Vladinu ponudu ostalih materijalnih prava. Napomenuo je da je (ukupni) proračunski izdatak povećanja na razini 215 milijuna eura.
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Riječ je o pregovorima sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Predsjednik SPH Dubravko Jagić rekao je da se zasad ne mogu složiti s Vladinom ponudom te da očekuju kakva će biti ponuda javnim službama i konzultirati se sa sindikalnim tijelima i članstvom.
Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja, no to još moramo razmotriti, dodao je.
Upitan o štrajku, Jagić je odgovorio kako ga nije problem organizirati i da uvijek ostaje kao opcija, no drže da imaju dobre argumente zašto traže veće povećanje osnovice i naknadu za topli obrok.
Potvrdio je da će se provesti izjašnjavanje članstva o spremnosti na štrajk, no da je o tome još prerano govoriti, jer pregovori još nisu završeni.
Hrvatska
Sve je spremno za 3 rasprodana koncerta Tomislava Bralića i klape Intrade ovog vikenda u Lisinskom
Pred vratima je trodnevni klapski spektakl Tomislava Bralića i klape Intrade
u Lisinskom 7., 8. i 9. prosinca.
Ovog vikenda Tomislav Bralić i klapa Intrade donose glazbenu čaroliju u rasprodani Lisinski. Iako Intrade već 18 godina svakog prosinca njeguje tradiciju koncerata u glavnom gradu Hrvatske, povratak u zagrebački glazbeni hram 7., 8. i 9. prosinca, nakon punih deset godina, izazvao je izniman interes publike.
Sva tri najavljena koncerta su rasprodana, a publiku očekuju nezaboravne izvedbe njihovih najvećih hitova, uz pokoje iznenađenje i jedinstvenu atmosferu koju samo Intrade mogu stvoriti.
Nakon 18 godina tradicija i dalje osvaja, ulaznice planule u trenu
Ove godine Tomislav Bralić i klapa Intrade obilježavaju 18 godina tradicije zagrebačkih koncerata. Tijekom tog razdoblja nastupali su na svim većim zagrebačkim pozornicama, od Cibone, Doma sportova do Arene, a nakon desetljeća ponovno se vraćaju u Lisinski, gdje je tradicija i počela 2006.
Povijest se ponavlja – baš kao i 2014., i ove su godine rasprodali tri uzastopna koncerta. “Već 18 godina nastupamo u Zagrebu, a s tri rasprodana Lisinska za kraj ove godine osjećamo iznimnu čast i zahvalnost našoj publici. Veselimo se svakoj pjesmi i emociji koju ćemo zajedno podijeliti”, poručio je Tomislav Bralić uoči nastupa.
Repertoar je spreman
Klapa Intrade poručuje da će to biti koncerti za pamćenje. Repertoar za tri uzastopne večeri u Lisinskom pomno je osmišljen kako bi obuhvatio najbolje od 39 godina bogate karijere Intrada. Publika će uživati u nezaboravnim izvedbama hitova poput “Zora bila”, “Croatio, iz duše te ljubim” i “Ne mogu te prestat jubit”, uz pokoje iznenađenje.
Ova tri koncerta ne samo da će obilježiti kraj jedne uspješne godine, već će ujedno biti savršena uvertira u 2025., godinu kada će klapa proslaviti 40 godina svog postojanja.